Ove sedmice, britanski premijer Keir Starmer i francuski predsjednik Emmanuel Macron trebali bi održati osobne sastanke u Washingtonu, nakon direktnih razgovora visokih američkih i ruskih zvaničnika 18. februara u Rijadu, glavnom gradu Saudijske Arabije.
Macron se sastao sa Trampom u ponedeljak ujutro u Bijeloj kući na sastanku koji je trajao skoro dva sata. Oba lidera su učestvovala na videokonferenciji sa drugim liderima G7 o Ukrajini.
Ranije u ponedjeljak, kineski predsjednik Xi Jinping razgovarao je s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je obavijestio Xija o pregovorima u Rijadu i potvrdio "sveobuhvatno strateško partnerstvo" između Rusije i Kine. Kinesko čitanje kaže: "Kina pozdravlja pozitivne napore Rusije i relevantnih strana u rješavanju krize."
'Kriza', ali ne i rat
Kineski zvaničnici su tri godine govorili da će Peking "igrati konstruktivnu ulogu" u "političkom rješavanju krize", uzdržavajući se od upotrebe izraza "ukrajinski rat" za opisivanje agresije Rusije od 24. februara 2022. godine.
Peking je takođe pohvalio nedavne američko-ruske razgovore, tokom kojih Ukrajina nije bila prisutna.
Kina i Ukrajina su "uspostavile strateško partnerstvo 2011. ... Kina je posljednjih godina bila najveći trgovinski partner Ukrajine", rekao je kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi ukrajinskom ministru vanjskih poslova Andrii Sybiha 15. februara na marginama Minhenske sigurnosne konferencije.
"Što se tiče ukrajinske krize... Kina je uvijek radila na miru i promovirala pregovore", rekao je Wang. Primjetno je da se u kineskom čitanju sastanka nije pominjao suverenitet ili teritorijalni integritet Ukrajine.
Dana 20. februara, dva dana nakon američko-ruskih pregovora, Wang je lično razgovarao sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom na ministarskom sastanku G20 u Johanesburgu, u Južnoj Africi, gdje ga je Lavrov izvijestio o pregovorima u Rijadu. Vang je ponovo potvrdio kinesko "sveobuhvatno strateško partnerstvo" sa Rusijom.
Wang je rekao da Kina "podržava" sve napore posvećene miru, uključujući "nedavni konsenzus postignut između Sjedinjenih Država i Rusije" u Rijadu.
Razgovori, a ne pregovori
Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da pregovori u Rijadu - prvi između Washingtona i Moskve u posljednjih nekoliko godina - nisu bili pregovori usmjereni na postizanje bilo kakvog dogovora o Ukrajini, uprkos zabrinutosti Ukrajine i evropskih zemalja da su po strani.
On je rekao da je cilj razgovora bio da se utvrdi da li su Rusi ozbiljni u pogledu okončanja rata.
Odmjerenim tonom, Rubio je okarakterizirao razgovore — koji su trajali više od četiri sata — kao korake ka uspostavljanju „linija komunikacije“ o bilateralnim pitanjima između Sjedinjenih Država i Rusije. Među tim naporima je i cilj postizanja “neke normalnosti u našim misijama i njihovoj sposobnosti da funkcioniraju”.
Neki analitičari kažu da je Peking nervozan zbog resetovanja američko-ruskih veza.
“Iako potpuno približavanje možda nije u planu, oni su nervozni jer ako Trump ukine sankcije Rusiji, onda će se ovisnost Moskve o Kini smanjiti”, rekao je za RSE Dennis Wilder, koji je bio glavni savjetnik Bijele kuće za Kinu bivšeg američkog predsjednika Georgea W. Busha.
Ali drugi su upozorili da SAD rizikuju da pojačaju kinesku globalnu informativnu kampanju, koja Washington prikazuje kao nepouzdanog saveznika.
Penzionisani kontraadmiral Mark Montgomery, analitičar odbrane u vašingtonskoj Fondaciji za odbranu demokratije (FDD), rekao je: "Odmah smo odali kakvu smo polugu imali" i "pogrešno pripisali ko je agresor" dok su žurili u pregovore s Rusima.
Kina, koja "naleti na ove dobre vijesti", svakako ima koristi, rekao je Montgomery na nedavnom webinaru čiji je domaćin bio FDD.
"Ne sumnjam da diplomate iz Kine šapuću na uši širom svijeta o nepouzdanosti Amerikanaca, i nažalost, ova administracija im daje neke teme za razgovor", rekao je Bradley Bowman, viši direktor Centra za vojnu i političku moć pri FDD-u tokom webinara.
Stručnjaci su skeptični
Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova odbio je komentirati hoće li Kina razmotriti slanje mirovnih snaga u Ukrajinu nakon okončanja sukoba.
Xi i Putin bi trebalo da razmijene posjete Moskvi i Pekingu kasnije ove godine. Njih dvoje su održali virtuelni sastanak 21. januara. Osim toga, Xi je primio telefonski poziv od Putina 24. februara popodne.
Neki bivši američki dužnosnici su skeptični u pogledu stepena u kojem je kineska vlada istinski voljna djelovati kako bi zaustavila ruski rat protiv Ukrajine. Vjeruju da bi Kina to pitanje mogla iskoristiti kao polugu u svojim odnosima s Trumpom.
“Mislim da će Kinezi razmotriti pitanje Ukrajine i ponuditi pomoć Trumpu. Vjerovatno neće učiniti mnogo, a onda će tvrditi da su uspješni”, rekao je Evan Medeiros, direktor programa za azijske studije na Univerzitetu Georgetown, tokom nedavnog podcasta s programom njemačkog Marshall fonda za Indo-Pacifik. Medeiros je bio u Vijeću za nacionalnu sigurnost Bijele kuće od 2009. do 2015. godine.
“Sve što je u njihovom direktnom materijalnom interesu, poput pomoći u obnovi Ukrajine, oni će prihvatiti. Ali naravno, to nema veze sa ohrabrivanjem Rusije da postigne mirovni sporazum. Radi se o tome da se osigura da kineske infrastrukturne kompanije dobiju mnogo velikih ugovora”, dodao je Medeiros.
