Vang Ji i Sergej Lavrov odbacili su kritike Zapada na zajedničkoj konferenciji za medije u Pekingu, 23. marta. Lavrov je tom prilikom rekao da Rusija i Kina vide da se Sjedinjene Države pokušavaju osloniti na vojne i političke saveznike iz ere hladnog rata u pokušaju da unište međunarodni pravni poredak.
U zajedničkoj izjavi, Lavrov i Vang ponovo su odbacili ono što su nazvali strano miješanje u njihove unutrašnje poslove.
“Neophodno je poštovati legitimna prava suverenih država da nezavisno odrede svoj razvojni put. Miješanje u unutrašnje poslove suverenih država pod izgovorom ‘promocije demokratije’ je neprihvatljivo”, piše u zajedničkoj izjavi.
Vang je oštro kritikovao koordinisane sankcije Evropske unije (EU), Velike Britanije, Kanade i Sjedinjenih Država protiv kineskih zvaničnika zbog zloupotrebe ljudskih prava u kineskoj zapadnoj regiji Sinđijang kojim se targetira zajednica muslimanske manjine etničkih Ujgura.
Sankcije EU nametnute Kini slične su zanoku Magnitsky – američkom zakonu koji daje ovlasti SAD vladi da sankcioniše one za koje smatra da narušavaju ljudska prava, tako što zamrzava njihovu imovinu i brani ulazak u Sjedinjene Američke Države.
Dvojica ministara vanjskih poslova takođe su pozvali na samit stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN-a.
Vang i Lavrov su se prvi put sastali 22. marta u gradu Naninng na jugu Kine, gdje su optužili Washington za miješanje u poslove drugih zemalja i pozvali ga da se pridruži iranskom nuklearnom sporazumu, koji je bivši predsjednik SAD Donald Trump napustio 2018. godine.
Uzajamne sankcije
Rusija i Kina, potpisnice nuklearnog sporazuma s Iranom iz 2015. godine, održavaju bliske odnose s Teheranom.
"Zemlje bi se trebale udružiti kako bi se suprotstavile svim oblicima jednostranih sankcija", rekao je Vang. "Međunarodna zajednica neće prihvatiti ove mjere."
Ovaj komentar Vanga dolazi dok Peking najavljuje svoje sankcije za deset EU čelnika i četiri tijela koja optužije da ozbiljno štete suverenitetu Kine i njenim interesima zbog Sinđijanga.
Izjava Vanga i Lavrova, u kojoj se insistira na "nepovredivosti sistema međunarodnih odnosa" i poštovanju međunarodnog prava, uslijedila je dan nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin u telefonskom pozivu s predsjednikom Evropskog vijeća Charlesom Michelom optužio Evropsku uniju za "konfrontacijske politike".
Telefonski poziv uslijedio je istog dana kada je EU uvela sankcije dvojici čečenskih zvaničnika zbog kršenja prava u ruskom regionu Sjevernog Kavkaza u Čečeniji.
Michel je ponovno pozvao Putina da pusti opozicionog političara Alekseja Navaljnog i "nastavi s transparentnom istragom pokušaja atentata" na zatvorenog kritičara Kremlja, koji je otrovan u avgustu 2020. godine i odveden u zatvor po povratku u Rusiju nakon liječenja u Njemačkoj.
Ruske vlasti odbile su pokrenuti istragu o trovanju Navaljnija u Sibiru.
Ranije ovog mjeseca, Sjedinjene Države i Evropska unija uvele su koordinisane sankcije protiv sedam visokih ruskih zvaničnika zbog trovanja i zatvaranja Navaljnog.
Odnosi Washingtona i Moskve dodatno su se pogoršali nakon što je Biden je u intervjuu za NBC News potvrdno odgovorio na novinarsko pitanje da li vjeruje da je ruski predsjednik ubica.
On je, takođe, opisao Putina kao osobu koja nema duše i obećao je da će platiti cijenu za navodno rusko mješanje u predsjedničke izbore u SAD-u prošle godine, što Kremlj negira.
Rusija je nakon Bidenove izjave povukla svog ambasadora iz SAD-a na hitne konsultacije o budućnosti američko-ruskih veza.
