Državni budžet objavljen u nedjelju pokazao je 224 milijarde dolara izdvojenih za vojnu potrošnju.
Budžet za odbranu pomno će pratiti susjedi Kine i Sjedinjene Države, koje su zabrinute zbog strateških namjera Pekinga i razvoja kineske vojske, posebno s obzirom na to da su tenzije posljednjih godina porasle oko Tajvana.
Li je rekao da vojne operacije, izgradnja kapaciteta i borbena spremnost treba da budu "dobro koordinirani u ispunjavanju glavnih zadataka".
"Naše oružane snage, s fokusom na ciljeve za stoju godišnjicu Narodnooslobodilačke vojske 2027, trebale bi raditi na izvođenju vojnih operacija, jačanju borbene spremnosti i jačanju vojnih sposobnosti", rekao je u izvještaju o stanju nacije dok se obraćao u parlamentu gdje njegovo mišljenje uveliko potvrđeno.
Povećanje potrošnje nadmašuje ciljani ekonomski rast od oko pet posto, što je malo ispod prošlogodišnjeg cilja, jer se druga najveća svjetska ekonomija suočava s domaćim problemima.
Peking je nervozan zbog izazova na frontovima u rasponu od Tajvana, na koji Kina smatra polaže pravo, do američkih pomorskih i zračnih misija u Južnom kineskom moru u blizini otoka pod kineskom okupacijom.
Kina je organizirala vojne vježbe u blizini Tajvana prošlog augusta kako bi izrazila ljutnju zbog posjeta Taipeiju tadašnje predsjednice Zastupničkog doma SAD-a Nancy Pelosi.
Li Mingjiang, izvanredni profesor na S. Rajaratnam škole za međunarodne studije u Singapuru, rekao je da potrošnja na odbranu koja premašuje prognozu ekonomskog rasta pokazuje da Kina očekuje da će se suočiti s većim pritiscima u svom vanjskom sigurnosnom okruženju, posebno iz Sjedinjenih Država i po pitanju Tajvana.
"Kineski čelnici jasno intenziviraju napore da vojno pripreme zemlju za suočavanje sa svim potencijalnim sigurnosnim izazovima, uključujući neočekivane situacije", rekao je.
Peking kaže da je vojna potrošnja u odbrambene svrhe relativno nizak postotak kineskog BDP-a i da je kritičari žele prikazati kao prijetnju svjetskom miru.
"Oružane snage trebale bi intenzivirati vojnu obuku i pripravnost na svim područjima, razviti nove vojne strateške smjernice, posvetiti više energije obuci u borbenim uslovima i uložiti dobro koordinirane napore za jačanje vojnog rada u svim smjerovima i domenama", rekao je premijer Li.
Takashi Kawakami, profesor na Fakultetu Takushoku u Tokiju, rekao je da će Kina vjerovatno dati prednost svojim nuklearnim sposobnostima.
"Kako Kina jača novo područje kognitivnog ratovanja nad Tajvanom, mislim da će također koristiti budžet za izgradnju svojih kibernetičkih i svemirskih sposobnosti, kao i svojih podmorničkih snaga za gađanje podmorskih kablova", rekao je.
Prijavljeni odbrambeni budžet Kine za 2023. iznosi otprilike jednu četvrtinu predložene potrošnje SAD-a, iako mnoge diplomate i strani stručnjaci vjeruju da Peking ne prijavljuje stvarne brojke.
Kina će ove godine povećati potrošnju na odbranu za 7,2 posto, što je malo više od prošlogodišnjeg povećanja i vladine skromne prognoze ekonomskog rasta, jer je premijer Li Keqiang pozvao oružane snage da pojačaju borbenu spremnost.