Stanovništvo Kine iznosilo je 1,408 milijardi na kraju 2024., što je pad od 1,39 miliona u odnosu na prethodnu godinu.
Brojke koje je objavila vlada u Pekingu prate trendove širom svijeta, ali posebno u istočnoj Aziji, gdje je u Japanu, Južnoj Koreji i drugim zemljama natalitet opao. Kina se prije tri godine pridružila Japanu i većem dijelu istočne Evrope među ostalim nacijama čije stanovništvo opada.
Razlozi su u mnogim slučajevima slični: rastući troškovi života dovode do toga da mladi ljudi odlažu ili isključuju brak i rođenje djeteta dok traže visoko obrazovanje i karijeru. Iako ljudi žive duže, to nije dovoljno za praćenje stope novorođenih.
Zemlje poput Kine koje dozvoljavaju vrlo malo imigracije su posebno ugrožene.
Kina je dugo bila među najmnogoljudnijim nacijama svijeta, trpeći invazije, poplava i druge prirodne katastrofe kako bi održala stanovništvo koje je uspijevalo na riži na jugu i pšenici na sjeveru.
Nakon završetka Drugog svjetskog rata i uspona Komunističke partije na vlast 1949. godine, velike porodice su se ponovo pojavile i stanovništvo se udvostručilo za samo tri decenije, čak i nakon što su desetine miliona poginuli u Velikom skoku naprijed koji je nastojao revolucionirati poljoprivredu i industriju i Kulturnoj revoluciji koja je uslijedila nekoliko godina kasnije.
Nakon završetka Kulturne revolucije i smrti vođe Mao Zedonga, komunistički birokrati počeli su da brinu da stanovništvo zemlje nadmašuje svoju sposobnost da se prehrani i počeli su provoditi drakonsku "politiku jednog djeteta". Iako to nikada nije bio zakon, žene su morale da se prijave za dozvolu da imaju dijete, a prekršioci su se mogli suočiti sa prinudnim pobačajem u kasnim terminima i procedurama kontrole rađanja, ogromnim novčanim kaznama i mogućnošću da se njihovom djetetu oduzme matični broj, što ih zapravo čini nedržavljanima.
Ruralna Kina, gdje je sklonost ka muškom potomstvu bila posebno jaka i gdje je dvoje djece još uvijek bilo dozvoljeno, postala je fokus vladinih napora, pri čemu su žene bile prisiljene da predoče dokaze da imaju menstruaciju, a zgrade ukrašene sloganima poput „imajte manje djece, imajte bolju djecu.”
Vlada je nastojala da iskorijeni selektivni pobačaj ženske djece, ali s legalnim i lako dostupnim abortusima, oni koji su radili na ilegalnim aparatima za sonogram uživali su u uspješnom poslu.
To je bio najveći faktor u iskrivljenom omjeru spolova u Kini, s čak milionima više dječaka koji se rađaju na svakih 100 djevojčica, što povećava mogućnost socijalne nestabilnosti među kineskom vojskom neženja. U izvještaju od petka seksualna neravnoteža iznosi 104,34 muškarca na 100 žena, iako nezavisne grupe navode da je neravnoteža znatno veća.
Više uznemirujući za vladu bio je drastično opadajući natalitet, pri čemu je ukupna populacija Kine 2023. godine opala po prvi put u nekoliko decenija, a Kinu je tijesno pretekla Indija kao najmnogoljudnija nacija na svijetu iste godine. Brzo starenje stanovništva, smanjenje radne snage, nedostatak potrošačkih tržišta i migracija u inostranstvo stavljaju sistem pod ozbiljan pritisak.
Dok potrošnja na vojne i blistave infrastrukturne projekte i dalje raste, kineski ionako krhki sistem socijalnog osiguranja koleba se, sa sve većim brojem Kineza koji odbijaju da uplate u nedovoljno finansirani penzioni sistem.
Već sada više od jedne petine stanovništva ima 60 ili više godina, a zvanična brojka iznosi 310,3 miliona ili 22% ukupne populacije. Predviđa se da će do 2035. ovaj broj premašiti 30%, što će potaknuti diskusiju o promjenama zvanične starosne granice za odlazak u penziju, koja je jedna od najnižih u svijetu. Sa manjim brojem učenika, neke slobodne škole i vrtići se u međuvremenu pretvaraju u ustanove za brigu o starijim osobama.
Takav razvoj događaja daje određenu vjerodostojnost aforizmu da će Kina, sada druga najveća svjetska ekonomija, ali se suočava s velikim preprekama, "ostarjeti prije nego što se obogati".
Državni poticaji, uključujući novčane isplate za rađanje do troje djece i finansijsku pomoć oko troškova stanovanja, imali su samo privremene efekte.
U međuvremenu, Kina je nastavila svoju tranziciju ka urbanom društvu, sa još 10 miliona ljudi koji su se preselili u gradove sa stopom urbanizacije od 67%, što je skoro procentni poen više u odnosu na prethodnu godinu.
