Povećanje, najavljeno u srijedu u vladinom izvještaju koji će biti objavljeno u parlamentu, odgovara prošlogodišnjoj cifri.
Budžet, koji iznosi oko 245 milijardi dolara, objavljen je na Nacionalnom narodnom kongresu, godišnjem sastanku kineskog zakonodavnog tijela. Pentagon i mnogi stručnjaci kažu da bi ukupna potrošnja Kine na odbranu mogla biti 40% veća ili više zbog stavki uključenih u druge budžete.
I dalje je znatno iznad ciljanog kineskog ekonomskog rasta za ovu godinu od otprilike 5%, što analitičari kažu da je bilo očekivano i odražava ambicije Pekinga za nastavak vojne modernizacije usred velikih geopolitičkih izazova.
Otkako je Xi postao predsjednik i vrhovni komandant prije više od jedne decenije, budžet za odbranu je ove godine porastao na 1,78 biliona juana (245,65 milijardi dolara) sa 720 milijardi juana 2013. godine.
Xi ima za cilj da završi potpunu vojnu modernizaciju do 2035. godine, pri čemu kineska vojska razvija nove rakete, brodove, podmornice i tehnologije nadzora.
Istovremeno, prema zvaničnim izvještajima, vojska pokušava poboljšati borbenu gotovost kroz rigorozniju obuku i vježbe. Mnoge vježbe uključuju tajvanske scenarije.
Međunarodni institut za strateške studije sa sjedištem u Londonu je u anketi o svjetskim vojskama u februaru primijetio da se s obzirom na šira ekonomska ograničenja Kine, "vlasti suočavaju sa sve oštrijim pitanjima o tome kojim oblastima da daju prioritet".
Povećanje vojnog budžeta dolazi uprkos brojnim korupcijskim skandalima koji su pogodili Narodnooslobodilačku vojsku u protekle dvije godine, a koji su dovele do smjene dva bivša ministra odbrane i jednog člana Centralne vojne komisije.
Kina je i dalje drugi najveći vojni potrošač na svijetu iza Sjedinjenih Država, čiji je predloženi vojni budžet za 2025. godinu 850 milijardi dolara.
