“Kina razumije da postoji strateški okvir za demonstraciju svoje sposobnosti za izvođenje vojnih vježbi [u područjima u blizini nekih američkih saveznika] jer je širina pojasa Trumpove administracije prilično tanka zbog globalnih pitanja s kojima se mora baviti”, rekao je Stephen Nagy, profesor politike i međunarodnih studija na Međunarodnom kršćanskom univerzitetu u Tokiju.
"Ove vježbe su grabežljive, jer kada Kina osjeti praznine, ona će se useliti i ispuniti te vakuume", rekao je on za Glas Amerike.
U srijedu je Narodnooslobodilačka armija, ili PLA, izvela "trening gađanja" u vodama 74 kilometra od jugozapadne obale Tajvana, što je navelo Tajpej da rasporedi vojne avione i pomorske brodove kako bi nadgledao situaciju.
Osim "treninga gađanja", za koji su tajvanske vlasti rekli da je bio nenajavljea i predstavljao prijetnju komercijalnim letovima i brodarstvu, kineska vojska je također izvela "zajedničku vježbu borbene gotovosti" u vodama i zračnom prostoru u blizini Tajvana, rasporedivši 45 kineskih vojnih zrakoplova i 14 pomorskih brodova.
"Tokom ovog perioda čak je očigledno prekršila međunarodnu praksu postavljanjem područja za vježbe u vodama oko 40 nautičkih milja (74 kilometra) od obale... bez prethodnog upozorenja, tvrdeći da će provoditi 'trening gađanja'", navodi se u saopćenju tajvanskog ministarstva odbrane objavljenom u srijedu.
Dok kinesko ministarstvo odbrane tek treba da komentariše vojne vježbe, četvrtorangirani zvaničnik Komunističke partije Kine, Vang Huning, "pozvao je na odlučne napore da se unaprijedi cilj nacionalnog ujedinjenja" tokom godišnjeg sastanka o radovima vezanim za Tajvan u utorak.
Tokom mjesečne konferencije za novinare kineskog ministarstva odbrane u četvrtak, glasnogovornik Wu Qian opisao je "trening gađanja" u blizini Tajvana kao "rutinske vježbe". Dodao je da je kritika tajvanskih vlasti "čista reklama".
"Tražimo da prestanu da igraju ovu vrstu igre kako bi privukli interesovanje", rekao je on.
Tonkinski zaljev i Tasmansko more
Pored Tajvana, PLA je izvela vježbe gađanja u Tonkinškom zaljevu blizu Vijetnama i Tasmanskom moru između Australije i Novog Zelanda.
Vježbe bojeve vatre koje su izvela tri kineska pomorska broda u Tasmanskom moru potaknule su Canberru i Wellington da izraze ozbiljnu zabrinutost. Ministrica odbrane Novog Zelanda Judith Collins rekla je da su kineska plovila opremljena "ekstremno sposobnim" oružjem, poput protubrodskih balističkih projektila koje bi potencijalno mogle pogoditi Australiju.
“Sigurno nikada nismo vidjeli radnu grupu ove sposobnosti koja se bavi ovakvom vrstom posla. To je svakako promjena”, rekla je ona za Radio Novi Zeland u ponedjeljak, dodajući da kineska vojska nije obavijestila Wellington o planiranim vježbama.
U međuvremenu, ministar vanjskih poslova Novog Zelanda, Winston Peters, rekao je kineskom ministru vanjskih poslova Wang Yiju tokom sastanka u Pekingu da su pomorske vježbe "neuspjeh" u bilateralnim odnosima i Wellington se nada da bi to moglo biti "ispravljeno u budućnosti".
Unatoč zabrinutosti koju su izrazili Novi Zeland i Australija, kinesko ministarstvo odbrane je reklo da je Canberra "nepravedno kritizirala Kinu i namjerno preuveličala ovo pitanje, a mi smo zaprepašteni i snažno nezadovoljni ovim".
'Remetilački i destabilizirajuće'
Neki stručnjaci opisuju kineske vježbe gađanja kao "ometajuće i destabilizirajuće" i kažu da aktivnosti pokazuju da Peking nema namjeru da poboljša odnose sa zemljama u indo-pacifičkom regionu kroz dijalog.
"Teško je shvatiti zašto bi Kina vodila vojni dijalog s Australijom nakon petogodišnjeg jaza, a zatim izvodila vježbe gađanja daleko od kineskih obala", rekao je za Glas Amerike Drew Thompson, viši saradnik na S. Rajaratnam School of International Studies u Singapuru i bivši zvaničnik Pentagona.
“To šalje vrlo pomiješan signal i poruka je da Kina bira nasilje, a ne mir”, dodao je.
Alessio Patalano, profesor rata i strategije u istočnoj Aziji na Kraljevskom koledžu u Londonu, rekao je da ove vježbe također odražavaju "veliki osjećaj zrelosti" u sposobnostima kineske vojske.
„Uspjeli su da izvode ponovljene vježbe pored veoma intenzivne dnevne aktivnosti, posebno u oblastima oko Tajvana“, rekao je on za Glas Amerike telefonom.
Dok su zemlje u regionu uznemirene kineskim vojnim vježbama, Thompson je rekao da moraju prepoznati da njihovi "diplomatski napori" nisu uspjeli da odvrate kinesku agresiju i da počnu više ulagati u svoje odbrambene sposobnosti.
„Da bi ove zemlje osigurale svoju bezbjednost, moraju mnogo više da ulažu u sopstvenu odbranu“, rekao je on za Glas Amerike.
U intervjuu za novozelandski 1News u nedjelju, Novozelanđanin Collins je rekao da zemlja mora "mnogo više da potroši" na odbranu.
Osim povećanja potrošnje za odbranu, Nagy iz Japana je rekao da bi zemlje u regionu trebale razmotriti dokumentiranje i isticanje agresivnog ponašanja kineske vojske u svojim obližnjim područjima.
Napori da se dokumentuju i "podijele aktivnosti u kojima kineska vojska učestvuje sa globalnom zajednicom dovode Kinu u poziciju u kojoj moraju da objasne svoje loše ponašanje, što nije nešto što oni rade baš dobro", rekao je za Glas Amerike.
Budući da je Trumpova administracija i dalje fokusirana na olakšavanje mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine, Patalano je rekao da očekuje da Kina nastavi provoditi "kratkoročne, ne previše unaprijed najavljene" vojne vježbe širom Indo-Pacifika u narednim mjesecima.
