Kijev bi želio da stvori bezbjedan prostor u zapadnoj Ukrajini gdje industrija, energetska infrastruktura i civili mogu da budu zaštićeni od masovnog razaranja izazvanog ruskim udarima posljednjih mjeseci.
"Ne razumijem zašto NATO ne rasporedi sisteme Patriot duž poljske granice", rekao je poslanik Aleksij Gončarenko, misleći na sisteme protivvazdušne odbrane proizvedene u SAD.
"Uostalom, ruske rakete su već ušle u poljski i rumunski vazdušni prostor. To bi zaštitilo granice Poljske i Rumunije, a stvorilo bi i bezbjednu zonu na zapadu i jugu Ukrajine", dodao je on.
Taj zahtjev poklapa se sa stavovima nekoliko ukrajinskih civilnih i vojnih zvaničnika koji su govorili za AFP u Kijevu tokom posjete koju su prošle nedjelje organizovali Francuski institut za međunarodne odnose (IFRI) i lokalni istraživački centar Nova Evropa.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba otvorio je debatu u maju, rekavši da nema "nikakvog pravnog, bezbjednosnog ili moralnog argumenta koji stoji na putu našim partnerima da obaraju ruske projektile iznad teritorije Ukrajine sa svoje teritorije".
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski proveo je mjesece tražeći više protivvazdušne odbrane od svojih zapadnih partnera, ali nove količine tek stižu.
Nedavne pobede Kijeva uključuju obećanje Rumunije u vezi sa raketnim odbrambenim sistemom Patriot, a Sjedinjene Države su saopštile da će dati prioritet prodaji protivvazdušnih raketa Ukrajini u narednih 16 mjeseci kako bi joj omogućile da popuni svoje zalihe.
Ali Ukrajini "curi" vrijeme, pošto je posljednjih mjeseci uništena polovina kapaciteta za proizvodnju električne energije u zemlji.
Svake nedjelje ruske rakete i bespilotne letjelice pogađaju energetsku mrežu, izazivajući svakodnevne nestanke struje koji pogađaju gotovo cjelokupno stanovništvo.
Kritična energetska situacija
Rusija se fokusirala na granatiranje ukrajinskih energetskih distributivnih mreža tokom zime 2022-23, ali je nedavno uništavala postrojenja za proizvodnju energije, za čiju su popravku ili obnovu potrebne godine.
Moskva također cilja energetske rezerve Ukrajine.
Evropski diplomatski izvor kaže da je ruska odlučnost bila jasna kada je izvršila udar na postrojenje za skladištenje gasa tri kilometra ispod zemlje na zapadu Ukrajine.
"U energetskom sektoru situacija je zaista teška", rekao je visoki ukrajinski bezbjednosni zvaničnik, želeći da ostane anoniman, dodajući da se plaši da će se dodatno pogoršati kako se zima približava.
Zvaničnik je rekao da su "u toku" razgovori sa zapadnim saveznicima o zoni zabrane letova iznad zapadne Ukrajine uz upotrebu sistema Patriot u Poljskoj ili Rumuniji, "ali to nije jednostavna odluka".
Zapadne zemlje su bile veoma oprezne u pogledu bilo kakvih poteza koji bi mogli da dovedu do direktnih sukoba sa ruskim snagama i uvući ih u širi rat, što "čini ovaj proces sporim i tihim", rekao je zvaničnik.
Ali o toj temi bi moglo da se razgovara na sljedećem samitu NATO-a u Washingtonu početkom jula, rekla je potpredsjednica ukrajinske vlade Olga Stefanišina.
"Činimo sve što možemo da mobilišemo dovoljno elemenata protivvazdušne odbrane kako bismo mogli da nastavimo da budemo funkcionalni tokom cijelog rata", rekla je ona za AFP.
Kijev, međutim, ne očekuje nikakav napredak ka pridruživanju NATO-u, a Washington i Berlin se i dalje oštro protive zbog straha od daljeg antagoniziranja Rusije.
"Šanse da se dobije poziv su bliske nuli", rekao je ukrajinski diplomatski izvor.
Ali on je rekao da ukrajinski saveznici imaju "osećaj krivice" zbog toga, što Kijevu ide na ruku.
To "vrši pritisak na naše saveznike", rekao je, da donesu "druge snažne odluke kao alternativu".
