Očekuje se da Burns, bivši dugogodišnji diplomata koji je radio i u demokratskim i republikanskim administracijama, bude bez problema potvrđen za direktora CIA.

U Senatu su prethodnih godina potvrđene njegove kandidature sa ambasadora u Jordanu i Rusiji i za tri visoka položaja u State Departmentu.

Burns je u svjedočenju pred Odborom za obavještajna pitanja iznio svoja četiri glavna prioriteta - "ljudi, partnerstva, Kina i tehnologija" - ako bude potvrđen za direktora CIA.

"Nadjačati Kinu će biti ključno za našu nacionalnu bezbjednost u narednom periodu", naglasio je Burns.

Burns je Kinu nazvao "velikim, autoritarnim suparnikom" koji jača kapacitete za krađu intelektualne svojine, represiju nad svojim građanima i širenje uticaja u SAD.

Takmičenje sa Kinom je jedan od glavnih prioriteta Bidenove administracije i članova Kongresa, koji žele da se zauzme oštriji stav prema Pekingu. Ruska agresija je takođe jedan od stalnih povoda za zabrinutost, naročito miješanje Moskve u američke izbore i nedavni hakerski napadi na vladine agencije, za koje američki zvaničnici okrivljuju ruske hakere.

Burns je istakao da i dalje postoje "poznate prijetnje" koje, između ostalog, dolaze iz Rusije, Sjeverne Koreje i Irana. Takođe je dodao da klimatske promjene, globalna zdravstvena pitanja i cyber prijetnje predstavljaju veliku opasnost, a da je "suparničko, agresivno kinesko liderstvo naš najveći geopolitički test".

Bidenov kandidat za direktora CIA napomenuo je da je često sarađivao sa agencijom tokom svoje diplomatske karijere.

Republikanci bi mogli da kritikuju njegovo iskustvo u pojedinim oblastima. Burns i Jake Sullivan, Bidenov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, predvodili su 2013. godine tajne razgovore sa Iranom, koji su pomogli da se postigne međunarodni nuklearni sporazum sa Teheranom, koji su republikanski članovi Kongresa oštro kritikovali.

Bidenova administracija je prošle nedjelje ponudila razgovore sa Irancima i drugim potpisnicima sporazuma iz 2015. godine, da bi utvrdila da li postoji način za povratak tom dogovoru, iz kojeg se bivši predsjednik Donald Trump povukao 2018. godine.

Burns, ako njegova kandidatura bude potvrđena, doći će na čelo CIA-e nakon teške četiri godine pod Trumpom koji je često zanemarivao izvještaje agencije, naročito zaključak da se Rusija miješala u izbore 2016. godine da bi mu pomogla da pobijedi.

Demokratski senator Mark Warner, predsjedavajući Odbora za obavještajna pitanja, govorio je o tom pitanju na početku pretresa.

"Želio bih da čujem kako planirate da ojačate uvjerenje da će agenti CIA uvijek raditi ispravnu stvar i govoriti istinu nadređenima, bez obzira na politički pritisak i bilo što drugo", rekao je Warner.

Naredba je bila dio sveukupne ponovne procjene američkih operacija protiv Moskve, prema New York Timesu, sa nejasnim trajanjem ili obimom pauze.

Pentagon je odbio da komentariše ove tvrdnje na upit AFP-a.

"Zbog operativnih zabrinutosti za bezbjednost, ne komentarišemo niti razgovaramo o cyber obavještajnim podacima, planovima ili operacijama", rekao je visoki zvaničnik odbrane.

"Za sekretara Hegsetha nema većeg prioriteta od bezbjednosti borca u ratu u svim operacijama, uključujući i cyber domen", dodao je on.

Izvještavanje medija o ovoj promjeni dolazi u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump insistira na pregovorima o okončanju rata u Ukrajini i nekoliko dana nakon što je američki lider vodio žustru raspravu sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim na sastanku u Bijeloj kući.

Zapadne zemlje optužuju Kremlj da je organizovao niz incidenata sa ciljem da se potkopa podrška Ukrajini dok se ta zemlja bori protiv ruske invazije.

Trump se, u međuvremenu, predstavio kao posrednik između ruskog predsjednika Vladimira Putina i Zelenskog, sklanjajući Kijev i Evropu po strani dok se trudi da se približi Putinu.

Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Mike Waltz, govoreći u nedelju za CNN o ponovnom otvaranju veza sa Rusijom, demantovao je izvještaje o promeni cyber politike.

"To nije bio dio naših diskusija", rekao je on. "Biće svih vrsta šargarepe i štapa da se ovaj rat okonča."

Njegova priča nije samo naučni uspjeh, već i svjedočanstvo o istrajnosti i predanosti.

Bavljenje fundamentalnim pitanjima fizike

Greljo se bavi fizikom izvan Standardnog modela. „Standardni model fizike elementarnih čestica predstavlja vrhunac naučnog redukcionizma, pristupa u kojem se priroda razumijeva kroz njene najelementarnije gradivne jedinice. Iako je ovo jedno od najvećih dostignuća savremene fizike, ono nije konačno poglavlje u knjizi zakona Svemira, jer ostavlja mnoga ključna pitanja neodgovorenima.”

Njegovi trenutni istraživački projekti uključuju razvijanje novih teorija koje nastoje objasniti temeljne misterije poput hijerarhije masa elementarnih čestica, prirode tamne materije te pitanjima hijerarhije masa elementarnih čestica i prirode tamne materije.

„Iako su ta pitanja ogromna, sama potraga za odgovorima održava moju znatiželju budnom”, kaže.

Rad na razvoju nauke u BiH

Greljo je i osnivač i prvi predsjednik Asocijacije za napredak nauke i tehnologije (ANNT).

„Osnovali smo ANNT s ciljem da Bosna i Hercegovina postane pristupačno mjesto za nauku i tehnologiju”, objašnjava Greljo.

Asocijacija danas okuplja više od stotinu istraživača širom svijeta i realizovala je brojne projekte, uključujući organizaciju naučnih skupova, promociju nauke i izradu strategija za razvoj istraživačke infrastrukture. Nedavno su, s ponosom dodaje, dobili prvi Horizon Europe projekat i organizuju školu umjetne inteligencije ovog ljeta.
Kroz ANNT, Greljo i kolege pokušavaju pomoći i razvoju nauke u Bosni i Hercegovini.

„Kroz česte diskusije pokušavamo iskoristiti naša šarolika iskustva da identifikujemo najbolje prakse. Shvatili smo da ne postoje idealni sistemi, ali i kako konstruktivno djelovati te promovisati dobre primjere iz različitih okruženja”, dodao je.

Od izbjeglištva do velike podrške mentora

Njegovo djetinjstvo je obilježeno ratnim traumama.

„Izbjegli smo iz Gacka 1992. godine i skrasili se u Mostaru, a nakon završene osnovne škole, srednjoškolsko obrazovanje nastavio sam u Sarajevu, gdje sam upisao fiziku na Prirodno-matematičkom fakultetu Upravo tu se prvi put susreo s CERN-om na Školi fizike visokih energija. Ovaj događaj mu je, kako kaže, „uveliko oblikovao akademski put.”

Nakon diplomiranja, Greljo se preselio u Ljubljanu, gdje je na Institutu Jožef Stefan doktorirao iz fenomenologije Higgsovog bozona.

Slijedile su godine postdoktorskih istraživanja u Cirihu i Mainzu, a zatim i istraživačka pozicija na CERN-u kroz vrlo konkurentni program stipendija za naučnike iz zemalja koje nisu članice CERN-a.

„To iskustvo je bilo prekretnica u mojoj karijeri, koja me dovela do profesorskih pozicija u Bernu i Bazelu”, ističe Greljo.

Greljo s posebnom zahvalnošću govori o profesorima s Odsjeka za fiziku Univerziteta u Sarajevu – Kenanu Surulizu, Dejanu Miloševiću i svom mentoru Ilji Doršneru.

„Njihova podrška otvorila mi je vrata teorijske fizike”, kaže.

Kasnije su mu značajnu podršku pružili prof. Jernej Fesel Kamenik i Svjetlana Fajfer u Ljubljani, te Gino Isidori u Cirihu, kojeg naziva uzorom u predanosti istraživačkom radu.

Iako mnogima djeluje zastrašujuće studirati tako kompleksnu nauku kao što je fizika, ključ, prema Grelji, nije u težini već u motivaciji: „Ako imate želju razumjeti zakone prirode, to je sasvim dovoljan razlog da krenete ovim putem.”

Odliv mozgova ili prilika?

Dr. Admir Greljo vjeruje da odlasci mladih istraživača ne moraju biti isključivo negativni.

„Ako naučnici ostanu povezani sa svojom domovinom, njihovo iskustvo i saradnja mogu donijeti ogromne koristi. Ključ je u odgovornosti pojedinaca, ali i podršci države.”

Iako trenutno predaje u Švicarskoj, Greljo ostaje povezan s naučnim razvojem Bosne i Hercegovine – kroz projekte, mentorstvo i širenje međunarodnih mreža. Njegova priča pokazuje kako lična upornost i predanost mogu povezati male zemlje sa svjetskim naučnim tokovima.

To će biti njeno prvo samostalno pojavljivanje u javnosti otkako je ponovo postala prva dama 20. januara.

Zakon su predložili republikanski senator Ted Cruz i demokratska senatorica Amy Klobuchar i usvojen je u Senatu.

Melania Trump se pojavljuje kako bi iskazala podršku tom zakonskom prijedlogu koji tek treba da bude usvojen u Predstavničkom domu Kongresa, gdje republikanci imaju tijesnu većinu.

Na okruglom stolu će, osim senatora i prve dame, učestvovati i zagovornici prava na bezbjednost na interenetu, kao i žrtve osvetničke pornografije.

U prvoj Trumpovoj administraciji, Melania Trump je vodila inicijativu pod nazivom "Biti najbolji", čiji je fokus bio bezbjednost na internetu. Rekla je i da je zainteresovana da ponovo aktivira taj program.

Nije se mnogo pojavljivala u javnosti otkako je njen suprug ponovo došao na vlast.

Očekuje se da bude uz predsjednika kada se bude obraćao zajedničkoj sjednici Kongresa u utorak uveče.

Tri dana nakon što su brojni mediji prenijeli tekst da je državna policijska agencija obustavila svoj rad u Republici Srpskoj, iz uprave SIPA-e nisu odgovorili na upitDetektora o ovim navodima, niti su se o njima javno oglašavali.

Portal Istraga je u petak objavio da je Državna agencija za istrage i zaštitu već počela primjenjivati zabranu rada na teritoriji Republike Srpske, nakon što su poslanici Narodne skupštine usvojili zakon o tome, koji još uvijek nije zvanično stupio na snagu.

Detektor je kontaktirao niz uposlenika državnih pravosudnih i policijskih agencija te političara koji su dali različite odgovore o mogućem prekidu rada državne policijske agencije na području RS-a. Većina je odbila govoriti zvanično.

Govoreći pod uslovom anonimnosti, jedan dugogodišnji državni tužilac rekao je za Detektor da je uprava SIPA-e odbila sve putne naloge.

Za profesora kriminalistike, kriminologije i sigurnosti Armina Kržalića izostanak reakcije SIPA-e na navode o prekidu rada dodatno usložnjava već složenu situaciju u Bosni i Hercegovini.

“Dobro bi bilo da imamo informacije tačne, precizne o svim dešavanjima i to ne bi bacalo ljagu ili sumnju na neke pogrešne radnje ili pogrešne pristupe koji se mogu koristiti”, smatra Kržalić.

Poslanici NSRS-a su u četvrtak usvojili četiri zakona, od kojih je posebno veliku pažnju izazvao zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BIH, odnosno zabrana rada Tužilaštva i Suda BiH, te Državne agencije za istragu i zaštitu (SIPA) na teritoriji RS-a.

Portal Istraga je u petak objavio informacije da je SIPA privremeno obustavila svoje aktivnosti na području RS-a. Prema informacijama ovog portala, MUP RS-a odbio je provesti dvije naredbe Tužilaštva BiH te SIPA-i nisu dostavili izvod iz kazneno-operativne evidencije za dvije osobe iz Banje Luke koje su uhapšene zbog prijetnje državnoj sutkinji Seni Uzunović.

MUP RS-a nije odgovorio na upit Detektora za komentar.

Direktor SIPA-e Darko Ćulum također nije odgovarao na pozive, niti je Agencija odgovorila na zvanični upit u ponedjeljak.

Ćulum je u nedjelju prisustvovao proširenom kolegiju Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a, ali nije davao izjave za medije. U ponedjeljak je državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac održao sastanak s 33 direktora i zamjenika direktora iz RS-a u agencijama na nivou BiH.

Ni glavni državni tužilac Milanko Kajganić nije odgovorio na poruku i pozive novinara Detektora. Tužilaštvo BiH također nije u ponedjeljak odgovorilo na zahtjev za komentar.

Tužilaštvo BiH je 2021. godine pokrenulo istragu zbog sumnje u rušenje ustavnog poretka, nakon što je Narodna skupština usvojila Nacrt zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću RS-a, čime bi se ukinula nadležnost državnog pravosudnog regulacionog tijela. Iz Državnog tužilaštva nikada poslije nisu javno saopštili rezultate istrage.

Kržalić kaže da su institucije u ovakvim slučajevima trebale djelotvornije reagovati i procesuirati prijašnje radnje.

“Sigurno ne bi došlo do ovakvih radnji. Da su prije reagovali, spriječili bi ovakvo djelovanje”, kaže on.

Predsjednik RS-a Milorad Dodik, prvostepeno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije zbog neizvršenja odluke visokog predstavnika, komentarisao je rad SIPA-e u ponedjeljak nakon susreta s Draganom Čovićem u Mostaru.

“U 7 sati, kada stupi taj zakon na snagu, niti jedna prostorija SIPA-e neće moći da djeluje na području RS-a, niti jedna ispostava Suda BiH, Tužilaštva BiH, niti će se primjenjivati njihove odluke. Ako neko misli da može, neka proba”, rekao je Dodik, prenosi RTRS.

Detektor danas nije mogao dobiti komentar državnog ministra pravde Davora Bunoze.

Edin Kahrimanović, predsjednik Sindikata SIPA-e, kaže da se rad u Agenciji odvija neometano.

“Samo mogu reći da smo mi profesionalci i radimo svoj posao u skladu sa Zakonom o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, sve ostalo je do politike, to nas trenutno zanima. Mi smo za sada svi na poslu – i jedni i drugi i treći. Mi smo kolege, odnosi su korektni”, kaže Kahrimanović za Detektor.

On je rekao da se trenutna situacija ne odražava na uposlene i postupanja u Agenciji. Da se rad SIPA-e odvija neometano na teritoriji RS-a tvrdi i državni ministar odbrane Zukan Helez.

Ured visokog predstavnika (OHR) nije odgovorio na upit Detektora, ali su ranije izjavili da visoki predstavnik Christian Schmidt neće reagovati, već to prepustiti institucijama BiH koje na raspolaganju imaju potrebne mehanizme.

Član zajedničke Komisije za odbranu i sigurnost Parlamentarne skupštine BiH Milan Dunović kazao je za Detektor da se Komisija nije sastajala u međuvremenu, niti su dobili poziv u vezi s radom SIPA-e u RS-u.

“Ja, kao član Komisije, nemam nikakvu informaciju niti je predsjedavajući ikakvu informaciju uputio prema nama”, kaže Dunović.

Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković tvrdi da nema zvaničnih informacija o nepostupanju SIPA-e na prostoru RS-a i smatra da do toga neće ni doći.

“Ako Dodik izjavljuje da svako profesionalno treba da radi svoj posao, kako entitetske tako i državne institucije, meni ništa iz toga nije bilo jasno. Da bi nešto bilo zvanično, mora biti napismeno. Ne vjerujem da će neko ko je direktor SIPA-e biti toliko preambiciozan da ne poštuje ono što mu je zakon naložio”, kaže Duraković.

Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević kaže da navodi o obustavi rada SIPA-e na teritoriji RS-a nisu tačni jer se ne može postupati u skladu s bilo kojim zakonom, ukoliko on nije stupio na snagu.

“Da li se određeni ljudi na neki način pripremaju za to, to je već druga stvar”, kaže Kovačevič.

“Zakon je usvojen u Narodnoj skupštini, čeka se da prođe ostalu proceduru. Onda da dođe do predsjednika Republike Srpske, predsjednik da potpiše ukaz o stupanju zakona na snagu. Do tada, da li određeni ljudi žele da pošalju poruku, to je druga stvar”, dodaje on.

Kržalić kaže da su zakoni usvojeni u NSRS-u jednostrani, nisu stupili na snagu, i po njima se ne može ni raditi ni djelovati.

“Ono kako je izgledno institucionalno, sigurno da će ovi zakoni završiti na Ustavnom sudu. Šta će biti nakon tog perioda, to je sad pitanje, možda na neki način se priprema teren, ali za sada nema nikakvih smetnji da institucije nastave da funkcionišu i rade onako kako su i radile do sada”, kaže on.

Dodaje da vjeruje u profesionalizam ljudi na čelu tih institucija te da će izvršavati svoje obaveze i zadatke, ili na neki način podnijeti ostavku, pa da se nađu drugi ljudi koji će biti na tim pozicijama.

“Ne možete se jednostrano se povući iz nekih ugovora i napustiti neke zakone koje ste vi izglasali s jednostranim pristupom, nego imaju procedure kako i na koji način se takvi zakoni mogu donositi. I to stoji u Ustavu BiH i kako na neki način se mogu uzimati i vraćati nadležnosti. Sve drugo je poigravanje ili sprovođenje samovolje i glumljenje autokratizma”, kaže on.