Litvanska pješadija napreduje sa ciljem da brzo zauzme neprijateljske pozicije. To su samo vježbe - proba za mogući pravi rat - jer je litvanskim borcima i mnogim Litvancima jasno da se svijet promijenio za samo godinu dana. Rutinski trening sada znači mnogo više za litvanske muškarce i žene. Prema njihovom mišljenju, od toga zavisi samo postojanje Litvanije.
Raminta Banisauskaite, pripadnica vojske ističe da je kod vojnika motivacija još veća.
"Naš mentalitet jača jer su komšije blizu. A, ono što radimo je da usavršavamo naše lične vještine. Na primjer, da preživimo kao pojedinci i naravno da smo uvek svjesni i uvijek spremni", kaže ona.
Litvanija je članica Evropske unije i NATO-a, što joj pruža političku i vojnu zaštitu koju Ukrajina nije imala kada je bila napadnuta prije godinu dana. Ipak, rat je pokazao da još mnogo toga treba da se nauči. Snage NATO-a raspoređene u Litvaniji smatraju da je od vitalnog značaja da posmatraju ukrajinske trupe i integrišu taktike pomoću koje su one uspjele da se suprotstave ruskoj invaziji.
Erik je kapetan NATO snaga.
"Mislim, prije svega, kada pogledamo na naš jednostavni taktički nivo, šta vidite, šta možete da uradite bez previše osoblja, ali sa mnogo upornosti i da to kombinujete sa modernim dronovima i tehnologijama, da stvorite preduslov za dobru borbu. Mislim da je to jedna od stvari koje se uglavnom ističu - veoma hrabra borba sada u Ukrajini", objašnjava kapetan Erik.
Povećane tenzije u Evropi izazvane ratom u Ukrajini podstakle su i ruski šovinizam. U Dumi, ruskom parlamentu, predstavljen je prijedlog da se poništi odluka iz 1991. godine kojom je Litvaniji odobrena nezavisnost. Moskva je napravila sličan korak u pripremi za punu invaziju na Ukrajinu. Ruski napad na Ukrajinu prisilio je ne samo litvanske vlasti i NATO da reaguju, već i cjelokupno društvo.
Litvanski savez strijelaca je grupa muških i ženskih volontera koji prolaze vojnu obuku vikendom. Mnogi od njih kažu da je 24. februar 2022. bio prekretnica za njih.
Aiste Linauskaite, pripadnica litvanskog Saveza strijelaca, prisjetila se prvog dana rata u Ukrajini.
"Tog dana je bilo mnogo razgovora, sa prijateljima, sa porodicom. Šta bi ti uradila da se tako nešto desi u tvojoj zemlji, jer je to vrlo realno, a ja sam pomislila da odgovori da bežim ili se skrivam, nisu za mene", priča ona.
Litvanija, sa manje od 2 miliona ljudi i oružanim snagama od nešto više od 20 hiljada vojnika, zabrinuta je zbog odbijanja Rusije da se povuče uprkos slabijim od očekivanih rezultata svojih snaga u Ukrajini. Litvanska granica sa Bjelorusijom, ruskim saveznikom - takođe je razlog za zabrinutost.
Zamjenik ministra odbrane Litvanije, Vaidotas Urbelis istakao je da njegova zemlja mora da ima u vidu svoju bezbjednost na granicama.
"Imamo Kalinjingrad na Zapadu i imamo Bjelorusiju koja je domaćin velikog kontingenta ruskih snaga i podržava rusku agresiju protiv Ukrajine", kaže on.
Sa snagama NATO-a na litvanskom tlu, sukob između Rusije i Zapada ima jednu od svojih linija kontakta u Litvaniji, scenario skoro identičan onom iz Hladnog rata, pun tenzija i neizvesnosti oko onoga što mnogi vide kao mogući sukob - za šta se ta mala baltička zemlja trudi da bude spremna.
