Hiljade delegata, uključujući i oko 100 ministara svjetskih vlada, prisustvuju Globalnom izbjegličkom forumu Ujedinjenih nacija, na kojem će se razmatrati načini za pomoć desetinama miliona ljudi koji su bili primorani da napuste svoje domove, mnogi zbog konflikta.
Izbjeglička kriza u Evropi nije više prva vijest, ali hiljade migranata i dalje stižu na njene granice u potrazi za boljim životom. Za mnoge, ovo je brutalna realnost. Na obodu Evropske unije, nalaze se zapušteni, privremeni kampovi i sve ih je više. Pokidani snovi o novom životu na Zapadu, dok Evropa ojačava svoje granice.
„Ljudi nisu životinje. U redu, vi ste vidjeli, svet će vidjeti. Ljudi se smrzavaju, nemaju gdje da spavaju, nema hrane, veliki je problem” kaže Malloudin, izbjeglica iz Avganistana.
Ujedinjene nacije procjenjuju da je 70,8 miliona ljudi širom svijeta bilo primorano da napusti svoje domove, što je najveći broj izbjeglica ikada. Ujedinjene nacije navode da većina zemalja, posebno onih bogatijih, ne rade dovoljno da bi pomogle.
Globalni izbjeglički forum u Ženevi, ima cilj da se bori protiv neslaganja, kaže Gillian Triggs, pomoćnica visokog komesara za zaštitu pri UNHCR-u.
„Glavna ideja je da se podijele teret i odgovornost u vezi sa tim ogromnim i do sada najvećim brojem ljudi, koji se premještaju na globalnom nivou”, dodaje ona.
Bilo je sličnih poziva u prošlosti. Tragedije kao što je utapanje trogodišnjeg sirijskog izbjeglice Alana Kurdija 2015. izazvale su globalne zahtjeve za akcijom, ali bez mnogo rezultata.
Turska je primila više od tri i po miliona izbjeglica, većinom onih koje su pobjegle od rata u Siriji. Predsjednik Recep Tayyip Erdogan je među delegatima u Ženevi. Turska je više puta kritikovala evropsku politiku o izbjeglicama. Prema sporazumu iz 2016, Ankara je počela da spriječava migrante da pređu u Grčku, u zamjenu za 6,7 milijardi dolara pomoći.
Desetine hiljada migranata nalazi se zaglavljeno u kampovima na grčkim ostrvima. Ali izbjeglička kriza proteže se daleko iza granica Evrope. Više od 750 hiljada Rohindža izbjeglica živi u kampovima u Bangladešu, pošto su pobjegli od ofanzive vojske Mjanmara.
Podsaharska Afrika primila je više od četvrtine ukupne svjetske izbjegličke populacije. Konflikti u Centralnoafričkoj Republici, Nigeriji, Južnom Sudanu, Burundiju i Jemenu, doprinijeli su krizi, sa 18 miliona ljudi koji su bili primorani da napuste svoje domove.
A u Venecueli, politička kriza pretvorila se u humanitarnu katastrofu, sa četiri miliona ljudi, koji su napustili zemlju.
Agencija UN za izbjeglice, UNHCR, saopštila je da joj nedostaje 3,5 milijarde dolara, ili 43 odsto sredstava u budžetu i izrazila nadu da će samit u Ženevi biti prekretnica.
Gillian Triggs kaže: „Imamo optimistične pokazatelje u ovom trenutku, da ćemo dobiti značajna finansijska obećanja, od vlada i kroz banke. Ali takođe sarađujemo sa civilnim društvom i poslovnom zajednicom”.
To zvuči ohrabrujuće, imajući u vidu razmjere krize i brojne razloge koji su toliko veliki broj ljudi protjerali iz njihovih domova.
