Brenda Sjenfuegos nedavno je postala američka državljanka i jedva čeka da ostvari svoja prava kao Amerikanka. Navodi da glasanje pruža priliku da Latinoamerikanci kao što je ona, kažu šta misle.
"Uvijek sam izlazila na izbore u mojoj zemlji. Do sada nisam mogla ovdje da glasam, sada mogu".
Ona ima dvoje djece, došla je ilegalno u SAD iz El Salvadora 2010. godine, a prijavila se da glasa odmah nakon ceremonije na kojoj je stekla američko državljanstvo početkom godine u Jorku u Pensilvaniji.
Odbija da se izjasni za koga će glasati.
"Kao što sam naučila u domovini, glasanje je tajno. Mogu da vam kažem samo da ću glasati za onog ko više podržava Latino zajednicu", navela je Sjenfuegos.
Ona je dio rastuće armije ljudi koja će pokazati svoju snagu na američkim izborima. Podaci sa popisa u SAD koje je obradio Istraživački centar Pju pokazuju da više od 23 miliona naturalizovanih državljana ima pravo glasa na predsjedničkim izborima 2020, što je oko 10 odsto biračkog tijela.
Moć glasova naturalizovanih Amerikanaca već su prepoznale političke grupe.
Majk Madrid, suosnivač Projekta Linkoln, odbora za policijsku akciju republikanaca koji se bore za poraz predsjednika Donalda Trumpa, napominje da naturalizovani državljani imaju veću želju da glasaju od rođenih Amerikanaca i da više naginju bloku koji se zalaže za prava imigranata, pošto su sami imigranti.
Trumpove pristalice kažu da se i oni obraćaju Amerikancima rođenim u drugim državama.
"Prepoznali smo važnost angažovanja svakog američkog građanina kao potencijanog glasača, uključujući i one koji su naturalizovani državljani", naveo je za Glas Amerike direktor hispanskih medija Republikanskog nacionalnog komiteta Jali Nunez.
Nova grupa Amerikanaca
Prema centru Pju, Latinoamerikanci i azijski Amerikanci čine dvije trećine građana koji su stekli pravo glasa na izborima ove godine. Pju navodi da je 53 odsto naturalizovanih Latinoamerikanaca i 52 odsto azijskih glasalo 2016.
Novi birači najvećim dijelom dolaze iz Meksika, Filipina, Indije i Kine.
Hulijana Kabrales radi u Sjevernoj Karolini u NALEO obrazovnom fondu, nestranačkoj organizaciji koja promoviše učešće Latinoamerikanaca u politici. Ona navodi da političke partije treba da imaju dijalog sa novim Amerikancima na dnevnoj bazi, a ne samo kada su izbori.
"Prethodnih godina smo vidjeli kako političke partije uzimaju Latinoamerikance zdravo za gotovo, kao da ne glasaju ili da uvek glasaju isto. Kao organizacija, mi stalno tražimo od političkih partija da Latinoamerikanci budu uključeni", navodi Kabrales.
Ona dodaje da su predsjedničke kampanje okrenute ka novim Amerikancima u državama u kojima se prelama rezultat, ali ih zapostavljaju u ostatku zemlje.
"Latinoamerikanci koji žive u Kaliforniji, Njujorku i Teksasu su često zapostavljeni, i ne čuju ništa od kandidata koji traže njihov glas, niti makar zašto da glasaju za nekog od kandidata. Treba više da se investira i da se pozovu glasači da glasaju i osigura da nije sva pažnja usmjerena na one države koje se smatraju ključnim".
Stranačka orijentacija
Ankete i podaci sa prethodnih izbora pokazuju da imigrantski glasovi uglavnom idu demokratama, što ne iznenađuje republikanske operativce.
Brendan Stajnhauser, konsultant republikanaca u Teksasu, rekao je za Glas Amerike da retorika vrha stranke stvara percepciju da republikanci ne vole imigrante, čak ni kad su legalno u SAD.
Stajnhauser je radio za republikanskog senatora iz Teksasa Džona Kornina i naveo je kako je senator stalno slao saradnike da prisustvuju ceremonijama dodjele državljanstva u toj državi.
"On je učinio veliku stvar i dobijao je hispanske glasove u Teksasu (na ranijim izborima)", kaže Stajnhauser i dodaje da bi okretanje novim državljanima trebalo da bude imperativ za obje stranke.
"Poslije 2020, šta god da se desi, Republikanska stranka, isto kao i Demokratska, neće imati izbora sem da se obraća širokom dijapazonu američkih građana. Stranka koja to ne želi, nema budućnost u ovoj zemlji".
Zbog pandemije koronavirusa, Olivija Kvinto nije pored sebe imala nikog od porodice ili prijatelja tokom ceremonije dodjele državljanstva.
Ona je sa Filipina i prvi put će glasati 3. novembra sa svojom majkom, koja je postala državljanka SAD početkom godine.
Rekla je za Glas Amerike da mnogo toga zavisi od ishoda izbora.
"Ovi izbori će imati ozbiljne životne posljedice na ljude koje mi volimo, i to je ono o čemu ja mislim".
