Prema projekcijama medijskih organizacija, zasnovanim na zvaničnim podacima državnih izbornih komisija, Biden, demokrata koji je 36 godina služio u američkom Senatu i osam godina bio drugi čovjek zemlje, kao potpredsjednik u administraciji Baracka Obame, uspio je da porazi aktuelnog republikanskog predsjednika Donalda Trumpa poslije žestoke kampanje i nekoliko dana postizbornog prebrojavanja glasova. Rezultati tek treba da budu zvanično potvrđeni i u nekim državama Trumpovi advokati su ih osporili pred sudovima, ali se očekuje da će ostati validni.
Biden je osvojio predsjednički položaj tako što je osvojio najmanje 270 od 538 glasova u Elektorskom koledžu.
Zbog Bidenove pobjede, Trump je treći američki predsjednik u posljednje četiri decenije koji nije osvojio drugi mandat u Bijeloj kući.
Pobjeda demokratskog kandidata je proglašena nekoliko dana poslije zvaničnog dana izbora - utorak 3. novembra - kako su izborni zvaničnici u šest država završavali prebrojavanje miliona glasova koje su poštom uputili birači koji su željeli da izbjegnu dolazak na birališta iz straha da bi mogli da se zaraze koronavirusom.
Biden, koji će na dan inauguaracije imati 78 godina, osvojio je predsjednički položaj iz trećeg pokušaja, nakon što nije uspio da osvoji nominaciju Demokratske partije i 1988. i 2008.
Sada preuzima američku vladu zajedno sa svojom potpredsjednicom, senatoricom iz Kalifornije Kamalom Harris, prvom ženom u 244 godina američke istorije koja je postala potpredsjednica. Njen otac je Jamajčanin a majka Indijka, zbog čega je Haris takođe prva žena crne rase koju je jedna od dvije velike stranke kandidovala na svojoj listi predsjednika i potpredsjednika.
Poslije Trumpovog slogana "Amerika na prvom mjestu", sa kojim je povukao SAD iz nekoliko međunarodnih sporazuma, Biden je obećao da će se SAD ponovo angažovati širom svijeta, ponovo pridružiti Pariskom klimatskom sporazumu i paktu da se Iran spriječi u razvoju nuklearnog oružja.
SAD primjenjuju indirektnu formu demokratije, u kojoj se predsjednik ne bira na osnovu ukupnog broja direktnihi glasova Amerikanaca, nego se ishod odlučuje na osnovu rezultata u svih 50 država i prijestonlici Washingtonu. Kandidat koji osvoji većinu glasova u 48 od 50 država (svima osim Mainea i Nebraske), bez obzira koliko je ta većina mala, osvaja sve glasove elektora. Broj elektora je jednak broju predstavnika date države u američkom Kongresu. Pobjedniku je potrebno 270 ili više glasova u Elektorskom koledžu koji ima 538 članova.
