O’Brajen je dugogodišnji diplomata, koji je dobro upoznat sa Zapadnim Balkanom, a trenutno je šef Kancelarije za koordinaciju sankcija pri State Departmentu. Bio je dio američke delegacije tokom pregovora Srbije i Kosova u Rambujeu 1999. godine, a u učestvovao je u pisanju Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u BiH.
Tokom uvodnog izlaganja, O’Brajen je rekao da mu je čast što je nominovan za poziciju:
„U osnovi, suština tog posla je da promoviše američku bezbjednost, prosperitet i vrijednosti, saradnjom sa našim najsnažnijim partnerima u Evropi i Evroaziji. To je globalna platforma koja čini Amerikance prosperitetnijim i bezbjednijim“.
Nakon što je ispričao porodičnu priču, čija je poenta bila da je američko učešće u Drugom svjetskom ratu učinilo Zapadnu Evropu bezbjednijom, mirnijom i uspješnijom, O’Brajen se vratio na aktuelne događaje – na rusku invaziju na Ukrajinu.
„Govorimo o ljudskoj boli koja će trajati decenijama. Ono što je Rusija pokrenula u Ukrajini, ostaće s nama generacijama. Isto je i sa ljudima koji su preživljavali konflikte na Zapadnom Balkanu 90-tih, gdje sam bio ponosan da služim zemlji, do Južnog Kavkaza“, naveo je O’Brajen. „Moramo da zapamtimo da to nije samo geopolitika, nego da se tu radi o ljudima i o tome kako oni mogu da se oporave.“
Potom je objasnio da SAD imaju modele i znaju kako da uspiju u integraciji ekonomija poput ukrajinske u bogatije ekonomije i podignu ljude iz tog regiona, „a isto je moguće i za ljude Južnog Kavkaza, oko Crnog mora i na Zapadnom Balkanu“, navodeći da je ključno to kako će SAD postupati u naredne dvije-tri godine.
Dodao je da se raduje saradnji sa senatorima iz obje stranke, te zatražio podršku i resurse iz Kongresa da bi Biro za Evropu i Euroaziju State Departmenta mogao što bolje da radi svoj posao.
Nakon uvodnih izlaganja, senatorka Tami Dakvort je upitala O’Brajena za mišljenje – imajući u vidu njegovu ulogu u izricanju sankcija – o tome kakve su sposobnosti Rusije da održi ratne napore i sačuva teritorije koje je osvojila u Ukrajini, odnosno, o mogućnostima NATO saveznika da zadrže nivo podrške koji su do sada davali Ukrajini.
„Volja naše koalicije da ostane zajedno u velikom dijelu zavisi od njihovog osjećaja pouzdanosti i održivosti američkog liderstva u tom naporu – i to mora da dođe sa obje strane političkog spektra (u SAD)“, odgovorio je O’Brajen, dodajući da ne želi da špekuliše o tome šta se dešava u Rusiji, ali da je jasno da određene podjele postoje.
„Vidimo da se Rusija suočava sa određenim ograničenjima“, rekao je O’Brajen. „Ona gradi svoje domaće kapacitete u proizvodnji određenih oružja, ali sve je manje u mogućnosti da dobija ključne komponente od mnogih ekonomija iz inostranstva, što limitira njihovu mogućnost da vode moderan rat. Umjesto toga, vidite ih da vode statični rat, da napadaju civilne mete, uključujući i ekonomske mete u proteklim sedmicama.“
Kazao je da ne vidi da će se ruska ekonomija doživjeti kolaps, jer je riječ o velikoj ekonomiji, ali da će morati da pravi teške odluke i da određena ograničenja već postoje, te da će ruska ekonomija do kraja decenije biti 20% manja nego što bi bila da Rusija nije napala Ukrajinu.
Prema njegovim riječima, američka koalicija je s druge strane veoma stabilna, a Rusija to zna i pokušava da uzdrma, a primjer za to je napad na globalni sistem hrane – uništavanje zaliha u Ukrajini i sprječavanje izvoza žitarica iz Ukrajine.
Senatorka Džin Šahin, koja se često bavi problemima na Zapadnom Balkanu, upitala je O’Brajena da li su SAD zabrinute da bi „povećan nivo retorike Milorada Dodika protiv ujedinjene zemlje“ mogao ugroziti obnovu mandata EUFOR vojnim snagama u UN-u „i šta bismo još mogli uraditi da se pozabavimo onim što Dodik radi?“.
„Milorad Dodik kontroliše vlast u dijelu BiH. On želi da kontroliše resurse i sve što proizlazi iz tih resursa na tom području. Tako da imamo mogućnost da reduciramo njegovu kontrolu nad novcem. To je djelimično ono što uzrokuje da on izaziva državne procese“, odgovorio je O’Brajen, nastavljajući:
„Sa našim evropskim kolegama, sa Visokim predstavnikom za implementaciju Dejtona, jasno mu stavljamo do znanja da je neprihvatljivo to što radi i da će biti jasnih posljedica za to i da mora početi da se povlači od takvih stavova.“
Dodao je da su vojne snage u BiH, bilo kao EUFOR ili kao NATO, ključne za bezbjednost BiH.
O’Brajen je do kraja pretresa govorio i o nastojanjima SAD – u saradnji sa evropskim partnerima – da ne dozvole Kini da u budućnosti postavlja pravila poslovanja i da je spriječe u krađi tehnologije i intelektualnog vlasništva.
O’Brajen je službovao je u dvije američke administracije kao specijalni izaslanik američkih predsjednika. Bio je i viši savjetnik bivše američke državne sekretarke Medlin Olbrajt, zamjenik direktora za planiranje politike u State Departmentu, kao i izaslanik američke administracije za Balkan.
Ukoliko Senat bude potvrdio nominaciju O’ Brajena on će u State Departmentu zamijeniti Karen Donfrid, koja se sa te funkcije povukla u martu 2023. godine, nakon 18 meseci.
Osim O’Brajena, pred senatorima su bile i nominacije Denisa Hankinsa za ambasadora SAD na Haitiju, Natali Rejes za ambasadorku SAD u Hrvatskoj, te Tobina Džona Bredlija za ambasadora SAD u Gvatemali.
