Najnovije
Jacob Blake se obratio javnosti dok se protestuje širom SAD
Jacob Blake, Afroamerikanac u kojeg je prošlog mjeseca pucao bijeli policajac u Wisconsinu, prvi put se obratio javnosti iz bolničkog kreveta, dok se u američkim gradovima održavaju protesti za rasnu pravdu i kontrademonstracije, prenosi agencija Reuters.
U video snimku, postavljenom na Twitteru, Blake je naveo da je u stalnim bolovima nakon što je u pucnjavi paralizovan od struka na dole.
"Imam šavove na leđima, na stomaku. Boli me kada dišem, spavam, okrećem se na stranu, kada jedem", naveo je Blake u snimku koji je postavio njegov advokat Ben Crump.
Ranjavanje Blakea, 23. avgusta, koji je upucan u leđa, podstaklo je nove proteste protiv rasizma i policijske brutalnosti, koji su prvobitno izbili širom SAD zbog smrti Afroamerikanca Georgea Floyda tokom policijskog privođenja u Minneapolisu.
Policija u Rochesteru, u državi New York, je na početku prazničkog vikenda upotrijebila suzavac da bi rastjerala oko 2.000 demonstranata tokom četvrte noći nemira zbog smrti Daniela Prudea, Afroamerikanca koji je preminuo tokom privođenja u martu.
Devetoro ljudi je uhapšeno, a tri policajca su povrijeđena tokom sukoba, saopštila je u nedjelju policija Rochestera.
U Louisvilleu u Kentuckyju, oružane pristalice policije sukobile su se u subotu sa demonstrantima koji podržavaju pokret "Životi crnaca su važni". U Louisvilleu se protestuje zbog smrti 26-godišnje Afroamerikanke Breonne Taylor, koju je policija ubila u njenom stanu.
Sukobi u Portlandu
Policija u Portlandu, saveznoj državi Oregon, zvanično je počela proteste protiv rasizma koji traju 100 dana, da tretira kao nerede, što znači da ima veća ovlašćenja u razbijanju demonstracija.
I u subotu uveče demonstranti su se sukobljavali sa policijom i bacali Molotovljeve koktele. Policija je saopštila da je najmanje jedna osoba povređena.
Policija je obavijestila demonstrante da se njihovo okupljanje sada tretira kao nered i da se odmah raziđu.
U saveznoj državi Oregon neredom se smatra "okupljanje šest ili više osoba koje se ponašaju nasilnički i time dovode javnost u opasnost". U Oregonu policija ne može da upotrebljava suzavac dok proteste ne proglasi neredima.
Protesti protiv rasizma i policijske brutalnosti u Portlandu traju otkako je 25. maja tokom policijskog privođenja preminuo George Floyd.
Floyd je priveden zbog pokušaja da plati falsifikovanom novčanicom od 20 dolara, a njegova smrt postala je simbol onoga što u Americi zovu sistemskim rasizmom.
See all News Updates of the Day
Musk se ponovo umiješao u evropsku politiku, „na meti” Britanija
Premijer Velike Britanije Keir Starmer kritikovao je one koji, prema njegovim riječima, šire laži i dezinformacije, nakon što se našao na udaru kritika milijardera Elona Muska.
Saveznik novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa optužio je Starmera da u prošlosti nije procesuirao slučajeve seksualne eksploatacije djece.
Milijarder, vlasnik kompanije Tesla, kritikovao je proteklih dana britansku vladu u nizu postova na svojoj društvenoj mreži X. Musk je, bez iznošenja dokaza, optužio britansku vladu za saučesništvo u navodnom neuspjehu da se krivično gone takozvane pedofilske bande.
Riječ je o periodu od više 20 godina tokom kojeg su, kako se navodi, bande muškaraca seksualno iskorištavale djecu.
„Vladalo je mišljenje da pedofilske bande, posebno one koje čine muškarci pakistanskog porijekla, nisu bile krivično gonjene i da ih policija nije istraživala kao što je trebalo. Dijelom, mislim, zbog stava policije prema podnosiocima tužbi, uglavnom djevojčicama iz radničke klase koje policija nije shvatala ozbiljno. I također, kako neki tvrde, zbog osjetljivosti odnosa sa pakistanskom zajednicom. Drugim riječima, smatralo se da su se policija i vlasti plašili da ih ne nazovu rasistima”, rekao je Tim Bale sa Univerziteta Queen Mary u Londonu.
Među onima koji su iznosili optužbe za zataškavanje u to vrijeme, bio je ekstremno desničarski aktivista Tommy Robinson, koji se trenutno nalazi u zatvoru zbog drugih optužbi. Musk je napisao na X-u da bi Robinson trebalo da bude oslobođen i da bi, kako je naveo „oni koji su sve prikrivali trebalo da zauzmu njegovo mjesto u ćeliji”.
Musk je optužio britanskog premijera Keira Starmera da nije procesuirao pedofilske bande dok je bio glavni britanski tužilac. Starmer je u ponedjeljak odgovorio na optužbe.
„Oni koji šire laži i dezinformacije nisu zainteresovani za žrtve, već za sebe. Oni koji su navijali za Tommyja Robinsona nisu zainteresovani za pravdu. Oni podržavaju čovjeka koji je otišao u zatvor zato što je zamalo doveo da kraha slučaja protiv pedofilske bande”, rekao je britanski premijer.
Starmer je dodao da je kao glavni tužilac ponovo otvorio brojne slučajeve zlostavljanja djece i pokrenuo prvo krivično gonjenje jedne azijske pedofilske bande. Musk je kasnije ponovio svoje kritike, ocjenjujući da je britanski premijer „potpuno vrijedan prezira”.
Starmer nije pomenuo imenom Elona Muska, primjećuje analitičar Bale.
„Zbog njegove bliskosti, u ovom trenutku, sa Donaldom Trumpom, Starmer mora da bude veoma oprezan, mora pažljivo da bira riječi i zato ne može da proziva Muska”, kaže Bale.
Musk je također kritikovao nemačkog kancelara Olafa Scholza i otvoreno je podržao ekstremnu desničarsku partiju Alternativa za Njemačku. Neki poslanici su pozvali evropske regulatorne organe da preduzmu mjere protiv X-a zbog navodnog širenja dezinformacija.
„Sumnjam, međutim, da će se mnogo toga dogoditi u tom pogledu. Elon Musk sebe predstavlja kao nekog ko je apsolutno za slobodu govora, ali je za tu slobodu i većina političara, u većini zemalja i većini stranaka”, smatra Bale.
Musk se u ponedjeljak okrenuo i protiv Nigela Faragea, dugogodišnjeg saveznika Donalda Trumpa.
Musk je napisao na X-u da Farage „nema ono što je potrebno” da predvodi britansku Reformsku stranku – nakon što je odbio da podrži zatvorenog aktivistu Tommyja Robinsona.
Farage je odgovorio da stoji iza svog stava.
Palestinski izbjeglički kamp u Yarmouku pokazuje svu brutalnost rata u Siriji
Sva brutalnost građanskog rata u Siriji oslikana je na palestinskom izbjegličkom kampu Yarmouk. Nalazi se na periferiji Damaska i nekada je bio dom za više od 150.000 ljudi. Iako je uništen tokom prvih godina rata, sada se mnogi vraćaju kako bi pokušali obnoviti svoje devastirane domove, i živote. Yarmouk je posjetio novinar Glasa Amerike Yan Boechat.
Sarajevo: Otvorena Despića kuća nakon restauracije
Nakon restauracije i uređenja, za javnost je ponovo otvorena Despića kuća u Sarajevu. Riječ je o historijskom spomeniku koji pokazuje kulturu stanovanja bogate, trgovačke, pravoslavne porodice. Postavljena je i izložba posvećena temi stanovanja stare srpske porodice, u sjećanje na porodicu Despić, koja je ostavila veliki trag u jednoj epohi Sarajeva.
U Gvantanamu ostalo još 15 pritvorenika
Administracija američkog predsjednika Joea Bidena prepolovila je broj zatvorenika u pritvorskom centru Gvantanamo na Kubi, pošto je u ponedjeljak poslala 11 zatvorenika u Oman.
Američka vojska je saopštila da je samo 15 pritvorenika ostalo tamo nakon transfera, nakon što Biden čini sve što može da zatvori Gvantanamo u posljednjim danima na funkciji.
Pritvorski centar otvorio je 11. januara 2002. predsjednik George W. Bush, za osumnjičene za terorizam i neprijateljske borce tokom američkog „Rata protiv terorizma” poslije napada na New York i Washington 11. septembra 2001. godine.
Prema podacima Pentagona, u zalivu Gvantanamo je bilo smješteno oko 680 zatvorenika 2003. godine.
„Sjedinjene Države cijene spremnost vlade Omana i drugih partnera da podrže rad SAD na odgovornom smanjenju populacije pritvorenika i konačnom zatvaranju objekta u zalivu Gvantanamo”, navodi se u saopštenju američke vojske.
Od preostalih 15 pritvorenika, Pentagon je saopštio da trojica ispunjavaju uslove za transfer, a da isti broj ima pravo na periodičnu reviziju ispitivanja njihovih slučajeva. Ostali su optuženi ili osuđeni za ratne zločine.
Gvanatamo su dugo kritikovale grupe za ljudska prava zbog potencijalnih kršenja međunarodnih zakona o ljudskim pravima i uslova u zatvoru.
Meta ukida program provjere činjenica
Vlasnik Facebooka i Instagrama, kompanija Meta, saopštila je da ukida svoj program provjere činjenica koju obavlja nezavisna, treća strana, i zamjenjuje ga modelom sličnim onom koji koristi mreža Elona Muska X, gdje korisnici platforme dodaju kontekst i provjeravaju tvrdnje drugih korisnika.
Meta će program nezavisne provjere činjenica prvo ukinuti u Americi. Kompanija kaže da je odlučila da okonča program zato što stručnjaci za provjeru činjenica također imaju svoje predrasude, ističući da je suviše mnogo sadržaja bilo podvrgnuto provjeri.
Umjesto toga, Meta se okreće modelu zvanom „bilješke zajednice” (community notes), gdje različiti korisnici provjeravaju činjenice u tuđim objavama.
„Vidjeli smo da taj pristup funkcioniše na X-u, gdje su njihovi korisnici dobili ovlaštenje da odlučuju kada su neke objave potencijalno obmanjujuće i potreban im je veći kontekst”, objavio je u svom blogu direktor Mete za globalna pitanja Joel Kaplan.
AP je ranije bio dio programa provjere činjenica na platformama Mete, ali je prije godinu dana prestao da učestvuje u njemu.
Kompanija za društvene medije također kaže da planira da dozvoli „više govora” što uključuje ukidanje nekih restrikcija na određene teme koje su dio uobičajenih, konvencijalnih diskusija, kako bi se fokusirala na ilegalne radnje i „izuzetno ozbiljna kršenja” kao što su terorizam, seksualna eksploatacija djece i droga.
Meta navodi da je u pristupu izgradnje kompleksnih sistema moderacije sadržaja na svojim platformama - otišla predaleko, i načinila „suviše mnogo grešaka” cenzurišući suviše mnogo sadržaja.
Direktor kompanije Mark Zuckerberg je priznao da su promjene djelimično podstaknute političkim događajima kao što je pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima.
„Nedavni izbori još djeluju kao kulturna prekretnica gdje se prioritet, još jednom, daje govoru”, rekao je Zuckerberg u video snimku koji je objavljen na internetu.
Na svojoj press konferenciji u utorak, novoizabrani predsjednik rekao je da je iznenadna promjena politike kompanije Meta o moderaciji sadržaja „vjerovatno” motivisana prijetnjama koje je uputio Marku Zuckerbergu.
Trump je, u obraćanju novinarima na imanju Mar-a-Lago, izrazio zadovoljstvo potezom Mete. Na pitanje da li vjeruje da je to rezultat njegovih prijetnji Zuckerbergu, odgovorio je - „vjerovatno, da”.
