Izraelske odbrambene snage identifikovale su komandante kao Ahmada Mustafu al-Haj Alija i Mohameda Alija Hamdana.
Izraelska vojska je također saopštila u četvrtak da je zabilježila 40 novih lansiranja koja su prešla iz Libana na izraelsku teritoriju, od kojih je neke presrela izraelska protuzračna odbrana.
Američki predsjednik Joe Biden razgovarao je u srijedu s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, potvrđujući svoju "gvozdenu" podršku Izraelu dok nastavlja svoje vojne operacije protiv militanata u Gazi i Libanu i razmatra odgovor na nedavne iranske raketne napade.
Telefonski poziv je bio njihov prvi razgovor od 21. avgusta. Bijela kuća je saopštila da se pozivu pridružila potpredsjednica Kamala Harris.
Portparol Bijele kuće Karine Jean-Pierre rekla je novinarima da je razgovor bio "direktan i produktivan" i trajao je oko pola sata.
U zvaničnom obraćanju, Bijela kuća je rekla da su lideri razgovarali o "hitnoj potrebi obnove diplomatije za oslobađanje talaca koje drži Hamas" u Gazi, kao i o rješavanju humanitarnih troškova rata.
Netanyahu je razmatrao opcije da uzvrati Teheranu nakon što je 1. oktobra lansirao oko 200 balističkih projektila na Izrael, u velikoj eskalaciji jednogodišnjeg sukoba između Izraela i iranskih regionalnih oružanih zastupnika. Jean-Pierre je rekao novinarima da se diskusija o potencijalnom odgovoru nastavlja.
Biden je rekao da neće podržati izraelski napad na iranska nuklearna mjesta.
Ubrzo nakon poziva čelnika, izraelski ministar odbrane je u postu na platformi društvenih medija X rekao da bi izraelska odmazda Iranu bila "smrtonosna, precizna i iznenađujuća".
"Oni koji pokušaju nauditi Državi Izrael platit će cijenu", napisao je Yoav Gallant na hebrejskom.
Rat u Gazi
Ujedinjeni narodi su upozorili da su borbe u Pojasu Gaze i ponovljene izraelske naredbe za evakuaciju ostavile palestinske civile bez kamo sigurnog odlaska.
"Gaza je neprepoznatljiva. More ruševina. Groblje za desetine hiljada ljudi, uključujući previše djece", rekao je Philippe Lazzarini, šef palestinske agencije UN-a za pomoć i rad, UNRWA, na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a.
"Gotovo cijelo stanovništvo je raseljeno. Ljudi su više puta bili prisiljeni bježati, tražeći sigurnost koja ne postoji."
On je rekao da je posebno zabrinut zbog situacije u sjevernoj Gazi.
"Stotine hiljada ljudi ponovo se tjera da se presele na jug, gdje su životni uslovi nepodnošljivi", rekao je on.
Američka ambasadorica Linda Thomas-Greenfield također je izrazila zabrinutost zbog najnovijih izraelskih naredbi za evakuaciju na sjeveru.
"Posebno smo zabrinuti što palestinski civili nemaju kamo sigurno otići", rekla je ona. "Već postoje razorni izvještaji o lošim uvjetima u humanitarnoj zoni u južnoj i centralnoj Gazi, gdje je pobjeglo više od 1,5 miliona raseljenih civila."
Ona je rekla da Izrael mora "preduzeti hitne korake" kako bi riješio "katastrofalne" humanitarne uslove. Thomas-Greenfield je također rekla da Washington očekuje da će palestinskim civilima, uključujući i one evakuirane sa sjevera, biti dozvoljeno da se vrate u svoje zajednice i da se ponovo izgrade.
"U skladu s Rezolucijom 2735 [Vijeća sigurnosti UN-a], u Pojasu Gaze ne smije biti nikakvih demografskih ili teritorijalnih promjena, uključujući bilo kakve radnje koje smanjuju teritoriju Gaze", rekla je ona.
Libanski front
U Bidenovom razgovoru s izraelskim premijerom, Bijela kuća je rekla, da je "naglasio potrebu za diplomatskim aranžmanom za siguran povratak i libanonskih i izraelskih civila u njihove domove s obje strane Plave linije" - linije razgraničenja koja razdvaja Liban i Izrael.
Biden je također potvrdio pravo Izraela da zaštiti svoje građane od Hezbolahovih projektila i raketnih paljbi "isto naglašavajući potrebu da se minimizira šteta za civile, posebno u gusto naseljenim područjima Bejruta".
Ujedinjeni narodi su upozorili na rastuću humanitarnu krizu u Libanu, ističući da je jedna četvrtina male nacije sada pod izraelskim naredbama za evakuaciju vojske. Više od milion ljudi je raseljeno, a hiljade spavaju u improvizovanim skloništima i duž obale Bejruta.
Visoki diplomata UN-a u Libanu apelovao je na hitan prekid vatre, rekavši da je situacija "užasna".
"Racionalna diskusija se neće održati pod paljbom", rekla je Jeanine Hennis-Plasschaert novinarima na video brifingu iz Bejruta.
Ona je rekla da bi pauza u borbama mogla otvoriti prostor za diplomatske napore. Ona je također pozvala na realističnu mapu puta za provedbu Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1701. Ta rezolucija, usvojena na kraju posljednjeg rata između Izraela i Hezbolaha 2006. godine, uključuje poziv Hezbollahu da povuče svoje borce sjeverno od libanonske rijeke Litani i da Izrael povuče svoje snage iz Libana.
Nakon relativnog perioda zatišja, Hezbollah je počeo da ispaljuje rakete
Izrael nakon Hamasovog terorističkog napada 7. oktobra 2023. na Izrael, raseljenih desetina hiljada ljudi s obje strane granice i dovodeći do trenutne eskalacije.
U Izraelu je oko 1.200 ljudi ubijeno u napadu Hamasa koji je pokrenuo jednogodišnji rat u Gazi. Oko 250 ljudi je takođe uzeto kao taoce, a oko 100 ih je i dalje u pritvoru.
Izraelska vojna kampanja zračnih i kopnenih napada na Gazu ubila je više od 42.000 Palestinaca i ranila više od 97.700, prema Ministarstvu zdravlja Gaze. Ministarstvo ne pravi razliku između militanata i civila, ali je reklo da su više od polovine žene i djeca.
I Hamas i Hezbolah proglašeni su terorističkim organizacijama od strane Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Evropske unije, Izraela i drugih.
Dopisnica VOA UN-a Margaret Besheer, dopisnica VOA iz Bijele kuće Patsy Widakuswara i reporterka VOA Natasha Mozgovaya doprinijele su ovom izvještaju. Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.
