Dok migranti i izbjeglice mjesecima pristižu u sve većem broju i uglavnom žele biti što bliže Evropskoj uniji, odnosno granici s Hrvatskom, opštine na sjeverozapadu Bosne teško se bore s potrebama više hiljada ljudi, koji se tamo nalaze. Predstavnici opština u Unsko - sanskom kantonu čekaju da se odredi lokacija za migrantski centar, ali se ispostavilo da migrante niko neće.
Vijeće ministara nije u srijedu (1. avgusta), iako je to bilo najavljeno, razmatralo Informacija o stanju migracija jer je predlagač, ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić bio odsutan. Predsjedništvo BiH, koje je takođe danas zasjedalo, zbog toga nije imalo "paket rješenja", kako je izjavio član Predsjedništva Dragan Čović.
"Moj osobni stav je da humanitarnu dimenziju držimo kao prvu, sigurnosnu kao drugu. Nadam se da neće doći do političke dimenzije iako danas neka politička iskra postoji. Mi smo tražili da Vijeće ministara što prije usvoji set zaključaka kako bi išli u parlamentarnu proceduru pa bar ono što možemo najdirektnije da stavimo pod nadzor'', poručio je Čović.
Istovremeno je najavljeno da će Vlada Republike Srpske (RS) 2. avgusta razmatrati inicijativu entitetskog predsjednika Milorada Dodika da se formira Koordinaciono tijelo RS za praćenje kretanja migranata. Prema Dodikovoj izjavi, on je već dogovorio sa entitetskim ministrom unutrašnjih poslova Draganom Lukačem formiranje ovog tijela iako nije jasno koje bi im bile nadležnosti.
"Prije svega angažovaće se policija, civilna zaštita, lokalne zajednice, da se može utvrditi tačno njihov ulazak, kretanje, zadržavanje, prolazak migranata. Mi smo u Republici Srpskoj odgovorni, odgovorni smo prema našim ljudima i ovdje neće biti sabirni centar za migrante. Ako neko pokušava da se prokrijumčari, onda ćemo reagovati", rekao je Dodik.
Dragan Mektić, ministar bezbjednosti BiH ne vidi na koji način bi ovo koordinaciono tijelo moglo da se bavi problemom migranata.
"Ne vidim koje su mogućnosti jednog takvog operativnog štaba i šta mogu biti njegove izvorne nadležnosti – da što prije prođu i tako dalje. Nisam vidio da su se uopšte institucije Republike Srpske do sada bavile na bilo koji način migracijama i znam da su predstavnici Vlade RS članovi državnog operativnog štaba", prokomentarisao je Mektić.
Mektić kaže da su već angažovane sve raspoložive civilne snage na zaštiti granica te da ministarstvo na čijem je čelu, traži uključivanje Oružanih snaga BiH na zaštiti granica.
"Oni će kao nenaoružani pripadnici vojske pomagati Graničnoj policiji u zaštiti granice, iskoristićemo vojsku, inžinjerijske jedinice radi zaprečavanja nelegalnih graničnih prelaza tamo gdje se može koristiti prelaz motornim vozilima", pojasnio je.
Već dugo se vode razgovori o dvije moguće lokacije za migrantski centar. Sada je to mjesto Lipe, koje se nalazi između Bihaća i Bosanskog Petrovca, umjesto prvobitne ideje da se prihvatni centar uspostavi u mjestu Medeno Polje, na području opštine Bosanski Petrovac. Upravo je lansirana teza da se izborom ovih lokacija zauzima "srpska zemlja", na šta je reagovao premijer Unsko - sanskog kantona, Husein Rošić, navodeći da se Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Srpska demokratska stranka (SDS) "preko leđa Unsko-sanskog kantona takmiče ko je veći Srbin".
"S obzirom da država nema slobodne imovine na prostoru Unsko-sanskog kantona, ministar sigurnosti Dragan Mektić je zamolio da se oko privremenog smještaja za migrante dogovorimo na nivou kantona. Prijedlog je bio Medeno polje i taj prijedlog je odobrio i ministar Mektić. No, tada su počele prozivke Milorada Dodika i priča o tome da je Medeno polje 'srpska zemlja', iznenada se u sve uključio ministar Mirko Šarović s nekim apsurdnim izjavama o tome kako kantoni trebaju rješavati pitanja za koje je prema Ustavu nadležna država, nakon čega se naprasno odustalo od ove lokacije. Šta drugo da zaključimo osim da je Dodik očito dobio pravo veta na lokaciju, a SDS i SNSD se sad preko naših leđa takmiče ko je veći Srbin", oglasio se saopštenjem Rošić.
Migranti i izbjeglice postaju dobar politički poligon u vrijeme prikupljanja predizbornih poena, kaže analitičar Adnan Huskić.
"Mislim da je ova migrantska kriza došla kao naručena, barem što se izborne kampanje u Bosni i Hercegovini tiče. Kriza ovog tipa, zahvaljujući svim karakteristikama koje se vežu za nju kroz profile migranata, zbog svega onog što odgovara nekoj etnonacionalističkoj, nacionalističkoj, ksenofobnoj politici, apsolutno odgovara i postaje instrumentalna u izbornoj kampanji. To je bio slučaj u Zapadnoj Evropi, a evo i u Bosni i Hercegovini", navodi Huski.
Veliki broj migranata u BiH, kaže, "jeste problem s kojim se definitivno treba suočavati, i u tom smislu se očekuje pomoć posebno od Evropske unije i od susjednih država".
"Međutim, postala je nažalost, instrument u predizbornoj kampanji, posebno kod onih koji pokušavaju na ovaj način da diskvalifikuju državni nivo i stranke koje su na državnom nivou – to je ono što SNSD radi Savezu za promjene. To ide u prilog čitavoj priči koja je vezana za islamofobiju, za ksenofobiju uopšte, proizvedene mitove oko toga kako se tu radi o naseljavanju, promjeni demografske slike itd.", konstatuje Huskić.
Predugo su migranti prepušteni solidarnosti i pomoći volontera, građana i drugih humanitaraca, upozoravaju iz nevladinih organizacija. Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka, ističe da se u rješavanje očigledne humanitarne katastrofe trebaju uključiti svi nivoi vlasti - od državnog Predsjedništva do opština.
"Sjetimo se samo poplava i raftera iz Bihaća koji su pomagali poplavljenim opštinama, prije svega Doboju, Šamcu, itd. Sad bi bilo jako dobro da, na primjer, dobrostojeće opštine, a ja vjerujem da bi to svaka opština mogla, da pomognu. Apelujem da se odazovu, da nazovu svoje kolege, gradonačelnike i načelnike, u Kladuši, Bihaću i drugim mjestima ovog dijela BiH, i da na taj način dogovore šta bi to bilo potrebno da ljudi koji su stigli imaju neki smještaj u čvrstom objektu. Imamo dosta kasarni, dosta praznih objekata koji bi se možda mogli prilagoditi, kako hiljade ljudi ne bi dočekalo zimu na otvorenom. Vrlo je vjerovatno, s obzirom na to kako naše vlasti reaguju, da bi mogli u šatorima dočekati hladne dane jesni i zime", kaže Žolja.
Jedan od volontera koji je svaki dan na terenu i to u izbjegličkom kampu u Velikoj Kladuši je Adis Imamović Piksi iz "SOS Teama", koji je već tri godine u misiji pomoći ljudima koji iz svojih zemalja bježe od rata, nasilja, siromaštva i nalaze se na balkanskoj ruti.
"Bio sam na četrnaest mjesta, boravio na sedam granica: slovensko-hrvatska, hrvatsko-mađarska, hrvatsko-srbijanska, srbijansko-makedonska, grčko-makedonska granica i druge. Išao sam svugdje gdje sam mogao pomoći. Sada sam najčešće u kampu Trnovi u Velikoj Kladuši. Mene oduševljavaju djeca. Zaista su nevjerovatni mališani. Ne znam odakle im ta snaga. I to sam svuda doživio. Svuda isto. Znači, stariji padaju u depresiju što je shvatljivo i razumljivo. Ali, djeca ne. Ima tu predivnih priča. Jedna od njih je kad smo došli prije par dana da popravimo bicikl djetetu u kampu, došao je policajac i uzeo da popravi. Rekao je: 'Ajd', imate vi drugog posla'. I on je popravio, zajedno sa djecom", kaže Imamović.
Do sada je u BiH ušlo više od 9.700 migranata kojima su uzeti otisci i obavljeni informativni razgovori, a preko 60 odsto je već napustilo BiH, dok je podneseno 700 zahtjeva za azil, ali ni jedan nije odobren.
Prema informacijama Službе zа pоslоvе sа strаncimа, u strukturi migranata većina su takozvani ekonomski migranti iz Pakistana i Irana, dok manji dio čine izbjeglice iz ratom zahvaćenih područja Bliskog istoka.
