Izvještaj njemačkog Maršalovog fonda Transatlantski trendovi za 2023., objavljen u utorak, također navodi kontinuiranu snažnu podršku javnosti NATO-u i pridruživanju Ukrajine transatlantskom savezu i Evropskoj uniji - čak i kada neki stručnjaci ukazuju na zabrinjavajuća upozorenja.
Ljudi anketirani s obje strane Atlantika – uključujući Sjedinjene Države, Kanadu, nekoliko zemalja Evropske unije, zajedno s Britanijom i Turskom – također žele da njihove vlade više sarađuju s Kinom.
“Čini se da je faza vatrenog transatlantizma završena. Vidimo i brzu promjenu svjetskog poretka i javnost je toga svjesna”, rekla je Gesine Weber, saradnica njemačkog Marshall fonda specijalizirana za rizik i strategiju, o nalazima koji pokazuju status quo u prekoatlantskim vezama, a manje ispitanika od prošlogodišnjeg istraživanja vjeruje da će se poboljšati.
“Zaključak koji bih izveo,” dodao je Weber, “je da [(vlade] s obje strane Atlantika moraju razmisliti o tome kako mogu kreirati program koji je značajniji za građane i bolje prilagođen ovom svjetskom poretku.”
U slučaju klimatskih promjena, na primjer, većina anketiranih vjeruje da naučna zajednica, a ne njihove vlastite vlade, čini najviše na rješavanju problema.
Transatlantski pogledi, međutim, teško da su ujednačeni. Dok između jedne četvrtine i jedne trećine ljudi koji žive u Kanadi, Francuskoj, Italiji i Portugalu klimatske promjene smatraju glavnim sigurnosnim izazovom, na primjer, samo 14% ispitanika u SAD se slaže - iako je to pitanje i dalje na vrhu sveukupne sigurnosne brige Amerikanaca.
I dok je migracija na drugom mjestu kao najveći globalni izazov ove godine – zamjenjujući rat u Ukrajini u prošlogodišnjem izvještaju o trendovima – Rusija ostaje bezbjednosna briga broj 1 za litvanske i poljske ispitanike.
Stavovi javnosti o Kini su pomiješani, otkriva studija. Dok gotovo šest od 10 ljudi ukupno gleda na Peking negativno, a jedna četvrtina vjeruje da Kina ne čini ništa u borbi protiv klimatskih promjena, značajan dio mladih ispitanika između 18 i 24 godine u Sjedinjenim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj ima pozitivan stav o toj zemlji.
Većina ljudi s obje strane Atlantika također želi više saradnje s Kinom u oblastima kao što su trgovina, energija i tehnologija. Ali mnogi žele i stroži pristup ljudskim pravima. Upečatljivih 30% smatra da je Kina postala najuticajniji globalni akter u poslednjih pet godina - odmah iza Sjedinjenih Država, sa 37%.
'Smanjivanje rizika' Kine
Lekcija za oprezne vlade, rekao je Weber, jesu politike koje naglašavaju "ukidanje rizika" s Kinom - izraz koji EU, između ostalih, koristi za smanjenje potencijalnih opasnosti u odnosima u oblastima kao što su trgovina i ulaganja, umjesto da prekida veze s Pekingom totalno.
“Ali također”, dodala je, “priznati ulogu Kine u međunarodnim poslovima i uložiti više napora u saradnju s Kinom na pitanjima poput klime.”
Prema istraživanju, postoje i drugi pokazatelji koji ukazuju na to da vlade nisu uvijek usklađene sa svojim stanovništvom. Dok Evropljani i Sjevernoamerikanci snažno podržavaju NATO, stariji ispitanici su više oduševljeni odbrambenim savezom. Većina ispitanika također želi da EU više ulaže u sigurnost i odbranu.
Važnost demokratije nije uvijek zadana, jer većina u tako različitim zemljama poput Sjedinjenih Država, Litvanije i Rumunije, između ostalih, smatra stabilnost važnijom.
Posebno su mlađi ljudi, kaže Weber, skeptični prema narativima koje guraju lideri poput američkog predsjednika Joea Bidena o važnosti demokracije nasuprot autokratiji u pogledu na Kinu, na primjer.
"To je nešto što generacija Z ne mora nužno prihvatiti", rekao je Weber. “Kada razmišljam o političkom sjećanju ove generacije, oni imaju te slike 'vječnih ratova' u Iraku i Afganistanu... kao i jurišanja na [američki] Kapitol i nasilja nad obojenim ljudima u SAD-u.”
Kina, naprotiv, „nudi snažan kontranarativ“, rekla je ona.
Još jedna potencijalna zamka: dugoročna podrška Ukrajini. Nalazi studije pokazuju da je podrška i dalje jaka za davanje Kijevu konačnog članstva u EU i NATO-u, uz finansiranje poslijeratne obnove,
Ali, upozorio je Weber, da bi to osjećanje moglo izblijediti - ne samo u Sjedinjenim Državama, koje se suočavaju s izborima sljedeće godine, i gdje ankete pokazuju sve manji entuzijazam republikanaca za pomoć Ukrajini - već i u Evropi, gdje pristalice krajnje desnice u zemljama poput Francuske i Njemačke takođe postaju oprezni.
"Ova dugoročna podrška je zaista kritično pitanje, a za Evropljane nije lako", rekao je Weber. Pogotovo ako američki izbori uvedu administraciju koja je skeptična u slanju dodatne pomoći Ukrajini te potencijalno napuštanje Evrope da učini „lavovski udio“.
Evropske vlade bi sada trebale da "počnu da grade zaštitne ograde", rekla je ona. Na primjer, planiranje dugoročne pomoći Ukrajini i bolje komuniciranje važnosti takve podrške. “A ovo će,” dodala je, “biti izazov.”