Najnovije
Infrastrukturni uspjesi su promijenili Ameriku, može li Bidenov plan učiniti isto?
Čini se da je Kongres spreman usvojiti dvostranački plan od 1 bilion dolara koji bi bio najveća federalna investicija u infrastrukturu u više od jedne decenije.
Istorija pokazuje da ulaganje u infrastrukturu može promijeniti Sjedinjene Države, promijeniti način na koji se Amerikanci kreću, jačajući ekonomski prosperitet i značajno poboljšavajući zdravlje i kvalitetu života za mnoge.
"Kad je 1869. dovršena transkontinentalna željeznica, zauvijek smo promijenili način na koji smo se kretali, otvorivši cijelu državu i način na koji su se ljudi hiljadama godina ranije kretali životinjama do mašina", rekao je Greg DiLoreto, bivši predsjednik Američkog društva građevinskih inženjera (ASCE), rekao je VOA putem e -pošte. "[I] Mislim da bismo se svi složili da je izgradnja sistema međudržavnih autoputeva promijenila Ameriku na način koji je uvelike doprinio našem ekonomskom prosperitetu."
Godine 1956. predsjednik Dwight D. Eisenhower potpisao je Zakon o autocestama, koji je odobrio izgradnju 65.000 kilometara međudržavnih autoputeva-najveći američki program javnih radova u istoriji u to vrijeme. Druga ranija transformacija dogodila se 1936. godine, kada je Kongres usvojio Zakon o elektrifikaciji sela, po prvi put proširivši električnu energiju u ruralna područja.
Talas projekata koji su stvorili moderne kanalizacijske i vodovodne sisteme u urbanim sredinama krajem 19. i početkom 20. stoljeća ostavio je trajan trag, pružajući pouzdanu, čistu vodu u gradovima i uklanjajući zagađenje iz kanalizacije.
"Američki gradovi krajem 19., početkom 20. stoljeća bili su nevjerovatno nezdrava mjesta", kaže Richard White, profesor emeritus američke historije na Univerzitetu Stanford u Kaliforniji. “Visoke stope smrtnosti djece, ponovljene epidemije, a veliki dio toga bile su bolesti koje se prenose vodom i iz neefikasne kanalizacije i iz nečiste vode. A infrastrukturni projekti su se to dramatično promijenili. Vjerojatno je to bio najefikasniji javnozdravstveni napor ikada u povijesti Sjedinjenih Država. ”
Mračne posljedice
DiLoreto takođe spominje izgradnju brana širom zapadnih Sjedinjenih Država, što je povećalo sposobnost Amerike da uzgaja i hrani svijet, kao uspjehe infrastrukture. No, ističe da su projekti stvarali probleme migracijskoj ribi. Zapravo, mnogi od takozvanih uspješnih infrastrukturnih projekata, poput međudržavnih autoputeva, imali su mračne posljedice.
„Povećali su rasno raslojavanje u gradovima. Izgrađene su na takav način da su prolazile kroz siromašnija naselja, vrlo često manjinska naselja, ograđujući ih od grada u cjelini ”, kaže White. „Odvojili su ih i pokrenuli niz društvenih promjena od kojih i dalje patimo. Dakle, povrijedili su siromašnija područja, područja manjina, čak i ako su pomogli srednjoj klasi. ”
White, koji je napisao knjigu "Railroaded", o izgradnji transkontinentalnih pruga, tvrdi da je savezna vlada financirala previše željeznica u područja bez prometa da bi ih održala.
"Željeznice su uzele državni novac, a zatim bankrotirale", kaže White. “Vrlo često su bili potpuno korumpirani. Novac je odveden u privatne džepove iza nekih od velikih bogatstava u američkoj istoriji, a oni nikada nisu zaista ostvarili ekonomske i socijalne beneficije koje su obećali. ”
Američki domoroci su na kraju platili cijenu, dodaje White.
"Mnoge od ovih željeznica na kraju su indijanske narode koštale ogromne količine zemlje bez posebne koristi", kaže on. “Nije da je bijelo naselje bilo posebno uspješno u zemlji koju su Indijanci izgubili. Dakle, iako je bilo namjera da se podigne životni standard za sve na Zapadu, to nije bilo nužno, a veliki trošak su vrlo često plaćali Indijanci. ”
Dovoljno hrabro?
Skraćena dvostranačka verzija američkog plana zapošljavanja predsjednika Joea Bidena (AJP) ulaže novac u prijevoz, komunalne usluge-uključujući brzi internet za ruralne zajednice-i čišćenje zagađenja. Čini se da zakon ne sadrži jedan jedini transformativni projekt.
"Prema mojim podacima, sredstva će se koristiti za pomoć pri popravljanju, zamjeni i jačanju naše infrastrukture da izdrži klimatske promjene i seizmičke rizike", kaže DiLoreto. "Moglo bi se smatrati da je to transformativno u smislu da naš kvalitet života i ekonomski prosperitet zavise od funkcionalne infrastrukture."
White kaže da prijedlog zakona gleda unatrag, a ne naprijed, u vrijeme kada se Sjedinjene Države moraju transformirati kako bi se prilagodile svijetu koji se mijenja, radeći stvari drugačije u budućnosti nego u prošlosti.
"Imamo naš prvi veliki zakon o infrastrukturi, koji je uglavnom namijenjen zaštiti stvari koje smo izgradili u prošlosti, što će se, mislim, dugoročno posmatrati kao promašaj", kaže White. “I opet, ne kažem da biste trebali dozvoliti da mostovi padaju u rijeke ili da puteve nije potrebno popravljati. Ali to nije transformativno. ”
Postoji jedan potencijalno opsežan projekt koji bi mogao pomoći u revoluciji života u Sjedinjenim Državama.
"Širokopojasni pristup internetu imao je ogroman utjecaj na naše živote", kaže DiLoreto. "Bez širokopojasnog sistema naša sposobnost ekonomskog preživljavanja COVID -a bila bi teška."
Trenutni dvostranački plan predviđa 65 milijardi dolara za širokopojasnu infrastrukturu.
"Ako širokopojasni internet u ovom prijedlogu zakona funkcionira onako kako su ga zamislili ... i dovedu ga u siromašna područja kojima sada nedostaje širokopojasni pristup, to bi bilo dobro, to bi se moglo promijeniti", kaže White. “To bi moglo imati iste posljedice koje je elektrifikacija na selu imala u smislu obrazovanja i umanjivanja opterećenja ljudi te im omogućava da rade poslove koje inače ne bi mogli obavljati. ... Ali ako ga jednostavno učine učinkovitijim za one koji ga već imaju, to se neće promijeniti. ”
See all News Updates of the Day
Firme osnovane kao posljedica američkih sankcija za sada ovise o jednoj banci
Firme, koje su osnovane kako bi nastavile poslovanje firmi koje su se našle na američkoj listi sankcija, trenutno imaju otvoren račun u samo jednoj banci – Raiffeisen.
Ostale banke koje su otvorile račune tim novim firmama u međuvremenu su ih i zatvorile, pokazuju podaci Informativnog izvještaja o računima poslovnih subjekata Centralne banke BiH.
Glas Amerike je pisao o otvaranju računa novoosnovanim firmama, a banke - MF banka, Nova banka, ATOS BANK i Raiffeisen - u odgovoru su rekle kako poštuju domaće i međunarodne propise, uključujući i pravila Ureda za kontrolu stranaca Ministarstva finansija SAD-a (OFAC), koje je i uvelo sankcije.
MF banka, Nova banka, ATOS BANK, kao i UniCredit banka a.d. Banja Luka potom su ugasile račune, dok Raiffeisen sada ima uspostavljenu saradnju sa četiri firme, prema provjeri podataka na stranici Centralne banke BiH na datum 19. septembar.
Riječ je o firmama: Invictus Technology Group (osnovali čelni ljudi sankcionisanih firmi Sirius 2010 i Prointer), Elpringu (proizašloj iz sankcionisane Kaldere), Zelenoj jabuci (nastala poslije uvedenih sankcija firmi Fruit Eco), te Best Serviceu (osnovanom nakon sankcija Agapeu).
Raiffeisen je bio otvorio račun i firmi Nimbus Innovations, koja je nastala poslije sankcija Siriusu 2010.
U odgovoru Glasu Amerike o tom otvorenom računu, Raiffeisen banka je odgovorila: „Banka neće uspostaviti niti zadržati poslovni odnos sa subjektima koji su evidentirani na sankcijskim listama ili su povezani sa sankcionisanim subjektima”.
Nakon odgovora, Raiffeisen banka je zatvorila račun Nimbus Innovationsu, ali se odlučila za otvaranje računa drugim firmama.
Nimbus Innovations za sada nema ni jedan aktivan račun. Ove sedmice, poslovni portal Capital je izvijestio kako je Invictus Technology Group otpustio 110 radnika.
Nakon što je američka zvaničnica Anna Morris u proljeće posjetila BiH, kada je rekla da je za banke rizično poslovanje sa sankcionisanim pojedincima i subjektima, banke su počele gasiti račune.
Bez otvorenih bankovnih računa nije moguće poslovati, pa su čelni ljudi sankcionisanih firmi krenuli u osnivanje novih.
U međuvremenu, Američka ambasada u BiH je obrazložila kako preregistracija kompanije nije dozvoljena po američkim zakonima o sankcijama, te su pozvali banke da preispitaju svoje poslovne poteze kako se ne bi zaobilazile sankcije.
Banke nisu u obavezi da se pridržavaju američkih sankcija. Međutim, takva poslovna politika može dovesti do kazni.
Vođa Hezbolaha zaprijetio Izraelu osvetom, dok su izraelski avioni nadlijetali Bejrut
Smrtonosni izraelski napadi u kojima su eksplodirali voki-tokiji i pejdžeri Hezbolaha prešli su sve crvene linije, rekao je vođa tog libanskog ekstremističkog pokreta koji ima podršku Irana.
Tokom govora koji je emitovan na televiziji, u Bejrutu su se tresle zgrade od preleta izraelskih vojnih aviona.
Liban i Hezbolah okrivljuju Izrael za napade na Hezbolahovu komunikacionu opremu u kojima je ubijeno 37 ljudi i ranjeno oko 3.000. Izrael nije direktno komentarisao napade, za koje bezbjednosni izvori kažu da ih je vjerovatno izvela obavještajna agencija Mosad.
„Nema sumnje da smo podvrgnuti velikom bezbjednosnom i vojnom udaru koji je bez presedana u historiji otpora i bez presedana u historiji Libana”, rekao je lider Hezbolaha Hasan Nasrala u TV obraćanju, snimljenom na nepoznatoj lokaciji. „Ova vrsta ubijanja, ciljanja i zločina može biti bez presedana u svijetu”, rekao je on, pojavljujući se ispred crvene pozadine u svom uobičajenom crnom turbanu.
Napadi su „prešli sve crvene linije”, rekao je on.
„Neprijatelj je otišao izvan svake kontrole, zakona i morala”, rekao je on i dodao da se napadi „mogu smatrati ratnim zločinima ili objavom rata”.
Dok je emitovan govor, zaglušujući zvuci probijanja zvučnog zida izraelskih vojnih aviona potresli su Bejrut. Taj zvuk koji je postao uobičajen posljednjih mjeseci, ali je dobio sve veći značaj kako je prijetnja sveopšteg rata stalno jačala.
Turska preispituje sigurnost svojih komunikacionih uređaja, kaže zvaničnik
Turska preispituje svoje mjere za osiguranje komunikacijskih uređaja koje koriste njene oružane snage nakon smrtonosnih eksplozija u Libanu, izjavio je u četvrtak zvaničnik Ministarstva odbrane Turske.
Ručni radio uređaji koje koristi Hezbolah detonirali su u srijedu širom juga Libana u najsmrtonosnijem danu u zemlji otkako su izbile prekogranične borbe između te grupe i Izraela prije skoro godinu dana, podstičući tenzije nakon sličnih eksplozija pejdžera militanata dan ranije.
Turski zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, rekao je da turska vojska koristi isključivo opremu domaće proizvodnje, ali da je Ankara imala dodatne mehanizme kontrole ako je treća strana uključena u nabavku ili proizvodnju uređaja.
"Bilo da se radi o operacijama koje provodimo, tekućem ratu u Ukrajini, kao i u primjeru Libana, mjere se revidiraju i nove mjere se razvijaju kao dio naučenih lekcija nakon svakog razvoja događaja", rekao je zvaničnik.
"U kontekstu ovog incidenta, mi kao Ministarstvo odbrane vršimo neophodna ispitivanja", dodala je osoba, ne navodeći dalje detalje.
U eksplozijama od utorka, izvori su rekli da su izraelski špijuni daljinski detonirali eksplozive koje su postavili u 5.000 pejdžera prije nego što su stigli u Liban.
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je za državnu novinsku agenciju Anadolu da je osnivanje nezavisne agencije za cyber-sigurnost posebno na dnevnom redu vlade, te da predsjednik Tayyip Erdogan to vidi kao neophodnost.
Ustavni sud BiH proglasio neustavnim Izborni zakon Republike Srpske
Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) proglasio je u četvrtak, 19. septembra neustavnim Izborni zakon Republike Srpske (RS), jednog od dva bh. entiteta.
U obrazloženju Odluke Ustavni sud je naveo da osporeni zakon nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Izbornim zakonom BiH "zato što se osporenim zakonom preuzimaju nadležnosti institucija BiH".
Stoga je ovaj zakon stavljen van snage, a Ustavni sud je zaključio da u Ustavu BiH ne postoje odredbe na osnovu kojih bi se mogla uspostaviti ustavnost osporenog zakona koji je donijela Narodna skupština RS.
Ustavni sud je 24. jula, privremeno suspendovao ovaj entitetski zakon, koji je 19. aprila usvojila Narodna skupština Republike Srpske.
U obrazloženju odluke, Ustavni sud je ocijenio da je riječ o "vrlo ozbiljnim i složenim pitanjima ustavnosti osporenog Izbornog zakona RS-a".
U tekstu Izbornog zakona RS definisano je da entitetska izborna komisija preuzima zakonsku ulogu državne Centralne izborne komisije BiH u organizovanju lokalnih izbora u tom bh. entitetu, ali i opštih izbora za predsjednika i potpredsjednike RS, te entitetski parlament.
Vlasti RS su pokrenule proceduru usvajanja ovog zakona nakon što je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, kojeg vlasti u RS ne priznaju, nametnuo tehničke izmjene izbornog zakona BiH
Entiteti u BiH nisu od završetka rata 1995. godine nikada imali nadležnost nad provođenjem izbora u zemlji, niti se entitetska nadležnost nad izborima spominje u Ustavu BiH.
Ustavni sud je odlučivao po apelaciji Denisa Zvizdića, potpredsjednika Zastupničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine.
On je predao apelaciju za ocjenu ustavnosti 17. jula smatrajući zakon spornim, jer se njime "oduzimaju nadležnosti CIK-u BiH i reguliše materija koja je propisana državnim Izbornim zakonom, čime se de facto stvara paralelni pravni poredak", naveo je tada Zvizdić u objavi na društvenim mrežama.
Američki zvaničnik: Podrška Kine ruskim ratnim naporima u Ukrajini dolazi sa samog vrha
Visoki zvaničnik američkog State Departmenta rekao je u srijedu da podrška Pekinga moskovskoj odbrambenoj industriji dolazi direktno od najvišeg rukovodstva Kine.
Zvaničnik je također istakao da su čipovi koje je isporučila Kina značajno ojačali sposobnosti Rusije na bojnom polju u njenom ratu protiv Ukrajine.
Mjesecima su američki zvaničnici optuživali Kinu da aktivno pomaže u ratnim naporima Rusije. Washington je sankcionisao kineske firme koje obezbjeđuju ključne komponente ruskoj odbrambenoj industriji.
U srijedu je zamjenik državnog sekretara Kurt Campbell rekao zakonodavcima da su SAD bile spore da u potpunosti shvate "apsolutni intenzitet angažmana" između ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga.
"Najviše zabrinjava to što [podrška Kine Rusiji] dolazi sa samog vrha", rekao je Campbell tokom saslušanja u Komitetu za vanjske poslove Predstavničkog doma.
Dodao je da "čipovi, neke karakteristike dizajna, neki kapaciteti povezani sa pravljenjem eksploziva" poboljšavaju operacije na bojnom polju Rusije.
"Vidimo ulogu bespilotnih letjelica i drugih kapaciteta koji prodiru u ukrajinski zračni prostor. Kina je mnogo toga potajno podržavala i izaziva stvarnu zabrinutost", rekao je.
Kineski zvaničnici odbacili su optužbe Washingtona, tvrdeći da SAD ne bi smjele "blatiti ili napadati normalne odnose između Kine i Rusije" ili kršiti "legitimna prava i interese" Kine i njenih kompanija.
Peking također nastavlja pozivati na mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine koji bi doveli do političkog rješenja, više od dvije i po godine nakon rata.
Neki članovi Kongresa pozvali su administraciju predsjednika Joea Bidena da sankcioniše kineske banke zbog podrške ratu Rusije protiv Ukrajine.
Drugorangirani diplomata State Departmenta rekao je da izazovi koje je Kina postavila za SAD premašuju one iz hladnog rata, nakon velike zajedničke vojne vježbe Kine i Rusije.
Nazvane "Ocean-2024", masivne pomorske i zračne vježbe obuhvatile su ogroman dio okeana i uključile više od 400 pomorskih plovila, najmanje 120 vojnih aviona i više od 90.000 vojnika, prema ruskom Ministarstvu odbrane.
