Kaznena politika u borbi protiv korupcije osim što ne daje značajne rezultate na tom polju, nego djeluje i stimulativno za počinioce takvih krivičnih djela, obrazlaže se u Informaciji o stanju pravosuđa koju je sačinilo Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine (BiH).
Analiza sudskih procesa i kazni pokazuje da su sudovi mahom izricali uslovne zatvorske kazne. Iako su zakonom predviđene prilično oštre kazne, sudovi su koristili „minimum represije”, jedan je od zaključaka.
U periodu od 2013. godine do 2015. godine, sudovi u BiH za koruptivna djela su izrekli zatvorske kazne za 125 optuženih, dok je 401 optuženik prošao sa uslovnom kaznom. Izrečene zatvorske kazne su uglavnom ispod zakonskog minimuma.
Nezadovoljstvo na sve strane
Pred Sudom BiH u tom periodu nije bilo kazni iznad zakonskog minimuma.
Prije nego je odstupila sa funkcije predsjednice Suda BiH, Meddžida Kreso na jednoj od konferencija govorila je o presudama tog Suda za koruptivna djela.
Navela je da dominiraju kazne na osnovu sporazuma o priznanju krivnje koji su zaključeni sa optuženima i na osnovu kojih su izrečene uslovne zatvorske kazne i niske novčane kazne.
„Svakako, ti sporazumi dolaze od strane Tužilaštva. Sud je ponekad prilično ograničen u smislu odbacivanja takvih procesnih situacija koje bi otvorile mogućnost strožijeg kažnjavanja”, kazala je Kreso.
Mnogi su poput Transparency Internationala BiH nezadovoljni načinom procesuiranja koruptivnog ponašanja.
„Mi govorimo o jako velikom broju predmeta koji su se vodili protiv najviših nosilaca političke moći, a za koje se ne zna zapravo šta je sa njima, koji su u istrazi godinama, govori o tome da nešto duboko ne funkcioniše u tužilačkom sistemu”, kaže Srđan Blagovčanin iz Transparency International BiH.
Ministar sigurnosti Dragan Mektić, koji često iznosi kritike na račun pravosuđa, nedavno je kazao da nimalo nije zadovoljan načinom borbe protiv korupcije, dodajući da ne vidi nikakav konkretan napredak.
Niske kazne za političare i direktore
Podaci Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, pokazuju učinak pravosuđa rezultate u procesuiranju nosilaca javnih funkcija.
U periodu od 2011. godine do 2017. godine ukupno je 39 nosilaca javnih funkcija osuđeno za zloupotrebu položaja, primanje mita, kao i nesavjestan rad u službi.
Uslovna kazna je izrečena za 17 nosilaca javnih funkcija, dok je ostalima izrečena kazna zatvora. U svega nekoliko slučajeva je izrečeno više od dvije godine zatvora, odnosno sve kazne su ispod četiri godine zatvora.
Mahom su osuđeni direktori javnih ustanova i preduzeća, kao i političari na nižim nivoima vlasti. Među osuđenicima je i sedam kantonalnih ministara kojima su izrečene uslovne i zatvorske kazne. Osuđena su i dvojica poslanika Federalnog parlamenta.
Tužilaštvo BiH nije izdejstvovalo ni jednu osuđujuću presudu za političare protiv kojih su podizali optužnice u periodu od 2011. godine do 2017. godine.
Od početka 2013. godine, funkciju glavnog tužioca je obavljao Goran Salihović, a protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak i krivična istraga, nakon čega je suspendovan.
U Informaciji o stanju u pravosuđu se predlaže strožije kažnjavanje kod koruptivnih, kao i krivičnih djela organizovanog kriminala.
O Informaciji će se sredinom mjeseca raspravljati u Parlamentu BiH.
Facebook Forum