Linkovi

Imunitet nakon prebolijevanja je nešto bolji, dok je onaj nakon vakcinacije manje rizičan


Nurse immuniser Kelie Lee prepares to administer the AstraZeneca vaccine
Nurse immuniser Kelie Lee prepares to administer the AstraZeneca vaccine

Jedna izrealska studija, postavljena na preprint platformi medRxiv, zaključila da kod vakcinisanih češće dolazi do proboja imuniteta u odnosu na ljude koji su preboljeli COVID-19 i nisu vakcinisani.

Međutim, studiju treba pažljivo pročitati i razumjeti prije nego što se zaključi da je prirodni imunitet bolji od onog nastalog vakcinacijom.

Prvo, riječ je o preprintu, a to su nerecenzirani radovi – oni koje još nisu pregledali stručnjaci iz iste oblasti, niti dali svoj sud o kvalitetu studije, dali opaske i postavili dodatna potencijalna pitanja. Treba imati na umu kako mnogi preprinti nikad ne budu objavljeni u stručnoj literaturi.

Drugo, nije riječ je o eksperimentalnoj, nego o opservacijskoj studiji, koje inače imaju mane, a to koliko će ovakav tip studija, posmatranja grupa biti vjerodostojan i dobar, zavisi od niza faktora. Pa ipak, ne treba zanemariti i odbaciti rezultate ove studije, samo ih treba tumačiti u kontekstu.

Radi se o studiji pod naslovom „Comparing SARS-CoV-2 natural immunity to vaccine-induced immunity: reinfections versus breakthrough infections“, koju su zajedno radili Univerzitet Tel Aviv, Maccabi Healthcare Services i Samson Assuta Ashdod Univerzitetska bolnica.

Posmatrane su grupe koje su vakcinisane s 2 doze Pfizer vakcine, oni koji su preboljeli i nisu primili niti jednu dozu vakcine i treća grupa – oni koji su preboljeli i primili jednu dozu vakcine nakon odluke Izraeskog ministarstva zdravstva da preboljeli prime jednu dozu vakcine 3 mjeseca nakon infekcije.

Zaključak studije je bio da vakcinisani (u slučaju Izraela, to je Pfizer-BioNTech vakcina) imaju 6-13x veći rizik od proboja usljed infekcije Delta varijantom od onih koji su imunitet stekli prebolijevanjem. Ali, treba u studiji pogledati i koliki je bio stvarni rizik za one s vakcinalnim i one s imunitetom nastalim nakon prebolijevanja.

Šta je studija otkrila

Korišteni su podaci iz baze podataka Maccabi Healthcare Services, koja pokriva 26% populacije Izraela i predstavlja reprezentativan uzorak. U studiju su uključene osobe starije od 16 godina koje su ili preboljele ili vakcinisane do kraja februara 2021.

Prvi model je stvoren tako što su istraživači podudarali vrijeme infekcije i vrijeme vakcinacije (dakle da se jedno ili drugo dogodilo u periodu januar-februar 2021). Formirane su grupe koje su se posmatrale i to u istim omjerima i sa jednakom zastupljenošću različitih starosnih grupa i spolova.

U ovom modelu, 1.46% vakcinisanih je bilo zaraženo – od 16 215 njih 238. Ovo je zapravo jako mali procenat. Kod grupe preboljelih je u ovom modelu bilo 0.11% reinfekcija – od 16 125 njih 19. Dakle, zaista je prema ovome 13x veća mogućnost bila da se razbole vakcinisani, ali je već i rizik za vakcinisane bio jako, jako mali, nešto iznad 1%

Kada su naučnici poredili grupe vakcinisanih i preboljelih, bez podudaranja vremena infekcije u grupi preboljelih s vremenom vakcinacije u grupi vakcinisanih, ispalo je da je 1.39% vakcinisanih imalo proboj (od njih 46 035 njih 640), dok je 0.23% preboljelih imalo reinfekciju (od 108 od 46 035). U tom slučaju je daleko smanjena razlika i rizik proboja je u ovom modelu bio 6x veći od rizik reinfekcija, odnosno, dva puta manji nego u prvom modelu.

Ova studija je također utvrdila kako je rizik reinfekcije smanjen kod osoba koje su preboljele, pa primile jednu dozu vakcinu, u odnosu na one koji su samo preboljeli, što ističe značaj vakcinacije.

Imunitet stečen prebolijevanjem ima visoku cijenu i rizičan je

Ono što je najvažnije shvatiti jeste to da je rizik sticanja imuniteta putam prirodne infekcije daleko veći, odnosno, prebolijevanje je riskantnije od vakcinacije. Ovo vrijedi i za druge bolesti, poput morbila, pa i gripe, zaušnjaka, hepatitisa. Vakcina protiv morbila je efikasna oko 97% data u dvije doze, a prebolijevanje daje gotovo doživotni imunitet nešto viši od vakcinalnog – ali je rizik kompikacija zaraze, problem gubljenja nastave kod djece ili bolovanje kod odraslih znatno veći od „mana“ ove vakcine, a sama infekcija anulira memoriju našeg imunološkog sistema i osoba postaje osjetljivija na infekcije koje je već imala.

Ne treba zaboraviti ni rizik dugog kovida nakon obolijevanja, te rizik tromboza, miokarditisa, perikarditisa. Prema studiji objavljenoj u NEJM u avgustu 2021. godine, rizik od povećanih neželjenih događaja višestruko je viši poslije infekcije nego vakcine (Pfizer u slučaju ove studije). Nakon infekcije COVID-19 posebno su veliki rizici za akutnu bolest bubrega, aritmiju, duboku vensku trombozu, miokarditis i plućnu emboliju:

Rizici za različite bolesti (Foto: NEJM)
Rizici za različite bolesti (Foto: NEJM)

Treba reći da postoje preprint studije ​koje pokazuju veću razinu antitijela kod vakcinisanih – čak 10x veću – nego kod osoba koje su preboljele. Podaci iz jedne CDC-ove studije iz perioda maj-juni, u saveznoj državi Kentacky pokazuju kako je kod nevakcinisanih rizik od reinfekcije veći 2.34 puta u odnosu na preboljele koji su se vakcinisali. Ovo i izraelska studija ide u prilog odluci da se i oni koji su preboljeli trebaju vakcinisati.

  • 16x9 Image

    Jelena Kalinić

    Biolog, dopisnik Glasa Amerike za nauku, i dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Vodi blog Quantum of Science od 2015.

XS
SM
MD
LG