Putina traži Međunarodni krivični sud (ICC), kojem se Mongolija pridružila 2003. godine, zbog protivpravnih deportacija i nezakonitog transfera djece iz okupiranih područja Ukrajine u Rusiju.
"Mongolija bi prkosila svojim međunarodnim obavezama kao članica ICC-a ako dozvoli [Putinu] da posjeti, a da ga ne uhapsi", rekla je Maria Elena Vignoli, viši savjetnik za međunarodno pravo u HRW-u, u saopštenju za javnost objavljenom 2. septembra.
Kremlj je rekao 30. avgusta da "nema brige" oko putovanja, dodajući da Rusija ima "divan dijalog sa našim prijateljima iz Mongolije".
Početkom avgusta je meksički predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador odbio zahtjev Ukrajine za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina ako bude prisustvovao inauguraciji novoizabrane predsjednice Claudije Sheinbaum 1. oktobra. Zahtjev za hapšenje uputila je ukrajinska ambasada u Meksiku.
Ambasada je u izjavi 7. avgusta navela da je Kijev "uvjeren da će se meksička vlada ispoštovati" međunarodnu potjernicu za Putinom, pozivajući se na onu koju je izdao ICC u martu 2023. zbog navodnih ratnih zločina.
ICC zahtijeva hapšenje Putina i Marije Lvove-Belove, moskovske komesarke za prava djece, zbog optužbi za ratne zločine u vezi s ilegalnom deportacijom ukrajinske djece, zajedno sa nezakonitim prebacivanjem ljudi u Rusiju iz Ukrajine od početka njene invazije u februaru 2022.
Sud je naveo da su Putin i Lvova-Belova optuženi da su "počinili djela direktno, zajedno sa drugima i/ili preko drugih".
Takođe, sud smatra da Putin nije "pravilno izvršio kontrolu nad civilnim i vojnim podređenima koji su počinili djela ili dozvolili njihovo izvršenje i koji su bili pod njegovom efektivnom ovlaštenja i kontrolom, u skladu sa odgovornošću nadređenog".
Kremlj odbacuje optužbe za prisilnu deportaciju.
