"Međunarodno priznate granice Ukrajine bile su i ostaće nepromjenjive, bez obzira na bilo kakve izjave i akcije Ruske Federacije", rekao je ukrajinski ambasador u UN-u Sergiy Kyslytsya na sjedinice Vijeća o odluci predsjednika Rusije Vladimira Putina da prizna istočne regione Donjeck i Lugansk.
"Zahtijevamo od Rusije da poništi odluku o priznanju i vrati se za pregovarački sto", rekao je on. "Osuđujemo naređenje o razmještanju dodatnih ruskih okupacionih trupa na teritoriji Ukrajine. Zahtijevamo trenutno i potpuno, provjerljivo povlačenje okupacionih snaga."
Sjedinjene Države, Evropska unija i Velika Britanija najavile su da uvode prvu rundu sankcija Moskvi zbog tog poteza, koji krši međunarodne norme i zakon i suverenitet Ukrajine. U Vijeću sigurnosti su ponovo potvrdili svoju posvećenost suverenitetu Ukrajine.
"U ovom trenutku niko ne može da stoji po strani", rekla je američka ambasadorica Linda Thomas-Greenfield. "Moramo jasno da stavimo do znanja da je napad na Ukrajinu napad na suverenitet svake države članice Ujedinjenih nacija i na Povelju Ujedinjenih nacija — i da će se suočiti sa brzim i teškim posljedicama."
Ona je rekla da Washington i dalje vjeruje da je diplomatija jedini način da se riješi kriza i sačuva mir.
Zapadni lideri i analitičari kažu da je taj potez izgovor za Rusiju da izvrši invaziju na svog južnog susjeda, što je Moskva do sada negirala kao zapadnu "histeriju".
Predsjednik Putin je poslije priznanja izdao naređenje da se, kako je on nazvao, "mirovne" trupe rasporede u dva regiona pod ruskom okupacijom kako bi zaštitili tamošnje civile.
Po odluci Moskve, nekoliko stotina hiljada ljudi ruske nacionalnosti u Donjecku i Lugansku dobilo je od 2014. godine državljanstvo Rusije.
"On ih naziva mirovnjacima, to je glupost", rekla je američka izaslanica. "Znamo šta su oni zaista."
Zapadni zvaničnici kažu da je Moskva grupisala više od 150.000 vojnika na ukrajinskim granicama.
"Sljedeći sati i dani biće kritični", upozorila je UN-ova šefica za politiku Rosemary DiCarlo. "Rizik od velikog sukoba je stvaran i treba ga spriječiti po svaku cijenu."
Ruski izaslanik je rekao da se iz slušanja drugih članova Vijeća može steći utisak da je odluka Moskve bila iznenadna i nepromišljena.
"Naravno, to nije slučaj. Treba zapamtiti da su DNR i LNR proglasile nezavisnost od Ukrajine još 2014. godine", rekao je Vassily Nebenzia, koristeći skraćenicu za Donjeck i Lugansk. "Ali priznali smo ih tek sada, uprkos visokom nivou podrške i u (tim) republikama, i u ruskom društvu od samog početka."
On je rekao da je 60.000 ljudi pobjeglo iz tog područja u Rusiju posljednjih dana, okrivljujući intenzivirano ukrajinsko granatiranje. Kijev kaže da ne napada stanovništvo.
Specijalna posmatračka misija OSCE-a zabilježila je više od 3.000 kršenja prekida vatre u regionu od 18. do 20. februara, uključujući 926 eksplozija u oblasti Lugansk i 1.100 eksplozija u Donjecku. OSCE nije pripisivao uzrok ili izvor incidenata.
"Ostajemo otvoreni za diplomatiju, za diplomatsko rješenje", rekao je Nebenzia. "Međutim, dopuštanje novog krvoprolića u Donbasu nije nešto što namjeravamo da uradimo", rekao je on govoreći o kolektivnom nazivu regiona.
Članovi Vijeća su velikom većinom izrazili podršku suverenitetu, teritorijalnom integritetu i političkoj nezavisnosti Ukrajine, istovremeno pozivajući na diplomatsko rješenje.
"Rusija nas je dovela do ivice", rekla je britanska izaslanica Barbara Woodward. "Pozivamo Rusiju da se odstupi."
Ukrajina je bivša republika Sovjetskog Saveza, ali je nezavisnost stekla na referendumu 1991. godine.
