Dugo očekivana odluka koju je donio američki okružni sudija Amit Mehta stiže poslije skoro godinu dana od početka suđenja u kome je američki Sekretarijat za pravosuđe ušao u obračun sa Googleom u najvećem antimonopolskom slučaju u zemlji u posljednjih četvrt vijeka.
Poslije pregleda niza dokaza, koji su uključivali svjedočenja najviših rukovodilaca u Googleu, Microsoftu i Appleu tokom prošlogodišnjeg suđenja, Mehta je donio odluku tri mjeseca nakon što su dvije strane iznijele svoje završne riječi početkom maja.
„Nakon što je pažljivo razmotrio i odmerio izjave svjedoka i dokaze, sud dolazi do sljedećeg zaključka: Google je monopolista i sve je činio da zadrži svoj monopol”, napisao je Mehta u presudi na 277 stranica.
To predstavlja veliki neuspjeh za Google i za kompaniju u čijem je vlasnišvu, Alphabet Inc. koji je uporno tvrdio da njegova popularnost potiče od ogromne želje potrošača da koriste pretraživač jer je toliko dobar da je postao sinonim za pretragu na mreži.
Googleov pretraživač trenutno obrađuje oko 8,5 milijardi upita dnevno širom svijeta, što je skoro udvostručilo dnevni obim u odnosu na prije 12 godina, prema nedavnoj studiji koju je objavila investiciona kompanija BOND. Google će se gotovo sigurno žaliti na odluku u procesu koji bi na kraju mogao da dođe pred Vrhovni sud SAD.
Za sada, ova odluka opravdava antimonopolska pravila u Sekretarijatu pravosuđe, koje je tužbu podnijelo prije skoro četiri godine dok je Donald Truamp još bio predsjednik i pokušava da pojača napore da obuzda moć velikih tehnoloških kompanija tokom administracije predsjednika Joea Bidena.
Slučaj je prikazao Google kao tehnološkog „siledžiju” koji je metodično osujećivao konkurenciju kako bi zaštitio pretraživač koji je postao centralni dio mašine za digitalno oglašavanje koja je prošle godine ostvarila prihod od skoro 240 milijardi dolara.
Advokati Sekretarijata za pravosuđe tvrdili su da je monopol Googleu omogućio da oglašivačima naplaćuje visoke cijene, dok istovremeno ulaže više vremena i novca u poboljšanje kvaliteta svog pretraživača, što je pristup koji šteti potrošačima.
Kao što se očekivalo, Mehtina odluka se fokusirala na milijarde dolara koje Google troši svake godine da instalira svoj pretraživač kao prvobitnu opciju na mobilnim telefonima i tehničkim uređajima. Samo u 2021. Google je potrošio više od 26 milijardi dolara da bi zaključao takve ugovore, naveo je Mehta u presudi.
Google je te navode naveo smiješnim, napominjući da se pokazalo da potrošači mijenjaju pretraživače ako su razočarani rezultatima koje su dobijali. Na primjer, Yahoo, sada sa manjom ulogom na internetu, bio je najpopularniji pretraživač tokom 1990-ih prije nego što se pojavio Google.
Mehta je rekao da su dokazi na suđenju pokazali važnost podešavanja pretraživača kao podrazumijevanog. On je primijetio da Microsoftov pretraživač Bing ima 80 odsto udjela na tržištu pretrage na Microsoft Edge pretraživaču. Sudija je rekao da to pokazuje da drugi pretraživači mogu biti uspješni ako Google nije zaključan kao unaprijed određena opcija.
Mehta je pohvalio kvalitet Googleovog proizvoda kao važan dio njegove dominacije i naveo da je „Google nadaleko poznat kao najbolji pretraživač u Sjedinjenim Državama”. Mehtin zaključak da Google vodi ilegalni monopol postavlja još jednu pravnu fazu kako bi se utvrdilo koje vrste promjena ili kazni treba nametnuti da bi se preokrenula učinjena šteta i povratio konkurentniji ambijent.
Pored poboljšanja Microsftovog Bing pretraživača, rezultat bi mogao da naškodi Googleu u u kritičnoj tački koja naginje tehnologiju u doba vještačke inteligencije. I Microsoft i Google su među prvim liderima u vještačkoj inteligenciji u bici na koju bi sada mogla odlučiti Mehtina odluka.
Izvršni direktor Microsofta Satya Nadella bio je jedan od glavnih svjedoka Sekretarijata za pravosuđe tokom svjedočenja o njegovoj frustraciji zbog dogovora Googlea sa kompanijama poput Applea, što je učinilo skoro nemogućim pretraživaču Bing da napravi bilo kakav napredak, čak i kada je Microsoft uložio više od 100 milijardi dolara u poboljšanjima od 2009.
