„Najezde zmija” nije dobar termin
U toku proljetnih i ljetnih mjeseci, nisu rijetke objave o „najezdama zmija”, koje često izazivaju paniku među građanima.
Stručnjaci iz Bosansko-hercegovačkog herpetološkog udruženja ATRA i Zemaljskog muzeja u Sarajevu na čelu s dr Eminom Šunje, Adnanom Zimićem i Eminom Daut, objašnjavaju da je strah uglavnom neutemeljen.
U svom dokumentarnom filmu, članovi ATRA-e nastoje osvijestiti javnost o važnosti zmija u ekosistemu. Ističu da nisu zmije te koje „ulaze” na našu teritoriju, već su ljudi ti koji narušavaju njihova prirodna staništa.
„Riječ 'najezda' ima ružnu konotaciju, kao da zmije invadiraju naš prostor, a zapravo smo mi ti koji se urbanistički širimo. U proljeće, zmije se skupljaju radi parenja, pa se poslije razilaze. To se pogrešno opisuje kao 'legla zmija'”, kazala je herpetologinja dr. Emina Šunje iz ATRA.
U Sarajevu živi šest vrsta zmija
U Bosni i Hercegovini živi 14 vrsta zmija, od kojih je samo 3 otrovno. Radi se o poskoku, šarki i bosanskom šarganu.
U Sarajevu obitava šest vrsta zmija, od kojih su četiri neotrovne: ribarica, bjelouška, smuk i smukulja. Jedine otrovne zmije u Sarajevu su poskok i šarka.
„Zmije imaju ključnu ulogu u održavanju ekološke ravnoteže. Bez njih bismo se suočili s nekontrolisanom populacijom glodara, što bi imalo ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi i poljoprivredu”, upozorava Adnan Zimić, kustos Zemaljskog muzeja.
Djeca nemaju urođen strah od zmija
Tokom snimanja filma članovi ATRA-e primijetili su zanimljiv kontrast u reakcijama građana. Djeca su bez straha prilazila zmijama i igrala se s njima, dok su ih odrasli promatrali s udaljenosti, često koristeći mobitele za snimanje.
„Ovaj primjer pokazuje kako se strah od zmija često prenosi kroz društvene norme, a ne iz stvarnog razumijevanja njihove prirode”, dodao je Zimić.
Stručnjaci apeliraju na građane da se informiraju i ne paniče pri susretu sa zmijama. Umjesto da ih ubijaju, dovoljno je da ih ostave na miru ili, ako se nalaze u naseljenom području, pozovu stručnjake za njihovo sigurno premještanje.
Film je bio dio šireg projekta edukacija o značaju zmija, koji je uključivao i predavanja u sarajevskim školama. Projekt je finansirala Općina Centar, a sve u saradnji sa osnovnim školama Musa Ćazim Ćatić i Hasan Kikić te Drugom gimnazijom Sarajevo i Udruženjem Step by Step.
Autorica dokumentarca „Gmizavci Sarajeva – živjeti sa zmijama” je Emina Daut, koja je ujedino i osmislila vizuelni identitet filma. Direktor fotografije je bio Amer Kuhinja, dok su za ton brinuli Alen Ališah i Adnan Bota, a majstor svjetla bio je Alen Zaimović. Priču gledateljima približava narator Denis Gigo Hadžić, a film je urađen u saradnji sa BHRT.
„Film, kroz intervjue sa stručnjacima, snimke zmija u njihovim prirodnim staništima i detaljnu postprodukciju, pruža sveobuhvatan uvid u svijet zmija Sarajeva. Istražuje suživot ljudi i zmija u urbanom okruženju, razbijajući predrasude i podižući svijest o značaju ovih često neshvaćenih životinja”, kazali su iz Udruženja ATRA.
