Baraputri je jedna od najmanje petnaest novinarki i novinara Glasa Amerike koja se vraća, ili će se vratiti, u zemlju porijekla. Prepreke u produženju važenja J-1 viza iskrsle su pošto je novo rukovodstvo USAGM otpočelo reviziju specijalizovanih dozvola za ulazak pojedinaca sa posebnim vještinama, koje Glas Amerike angažuje. Za još dvadesetak novinara, među kojima su i oni čije matične države karakterišu represivni režimi, vize ističu krajem godine.
Glas Amerike, nezavisna medijska organizacija čiji je osnivač i finansijer američka vlada, emituje program na 47 jezika. Oslanja se znanje, kontakte i jezičke sposobnosti novinara iz čitavog svijeta.
Američka agencija za globalne medije koja je nadležna za rad Glasa Amerike i još četiri medijske mreže, saopštila je u julu da provjerava pojedinačne prijave za obnovu J-1 viza od slučaja do slučaja.
Konačnu riječ u odobravanju viza, koje zatraže emiteri, ima izvršni direktor USAGM.
Cilj opsežnijih provjera su poboljšanja u načinu vođenja agencije, zaštita nacionalnih interesa Sjedinjenih Država, kao i obezbjeđivanje da zvaničnici u postupku angažovanja novinara ne budu zloupotrijebljeni, saopštio je u julu predstavnik za medije Američke agencije za globalne medije.
Nosioci J-1 viza međutim nisu uspjeli u svojim nastojanjima da o svom statusu razgovaraju za zvaničnicima Agencije.
Pojedini članovi Kongresa, stručnjaci iz oblasti medijskih prava, kao i nekadašnji rukovodeći kadrovi Glasa Amerike ukazuju da je kontrolisanje viza jedna od nekoliko, kako su ocijenili, zabrinjavajućih odluka od kada je Michael Pack preuzeo funkciju izvršnog direktora u junu.
Američka agencija za globalne medije (USAGM) nije odgovarala na upite Glasa Amerike, dok je Odsjek za odnose sa javnošću Glasa Amerike, kao nadležne za komentar označio USAGM.
Eliot Engel, predsjedavajući Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa, u izjavi objavljenoj u petak ukazao je da Agencija Kongresu nije dostavila odgovore o procesu obnavljanja viza.
"Nerazumno je da američka vladina agencija stvori toliki strah i neizvjesnost za ljude od kojih smo tražili da rade svoj posao. Pokušaje Kongresa da od Agencije dobije odgovore na ta pitanja dočekao je muk. Jasno je da Agencija nastoji da istekne vrijeme i novinari budu primorani da odu”, objavio je Engel.
Takođe, predstavnik demokrata u američkoj državi New York, upozorio je da se neki do novinara Glasa Amerike suočavaju sa rizikom povratka u svoje zemlje u kojima su na vlasti represivni režimi koji ugrožavaju slobodu medija.
"Gospodin Pack još ima vremena da razriješi ovu situaciju, ali bez ostatka, odgovoran je za ono što će se dalje dešavati. Bilo kakva nevolja koja pogodi te hrabre pojedince biće direktna posljedica pasivnosti Michaela Packa”, poručio je Engel.
Michael Pack, izvršni direktor Američke agencije za globalne medije, tim povodom treba da govori na pretresu odbora koji predvodi Eliot Engel.
Novinari Glasa Amerike, primorani da napuste Sjedinjene Države zbog dodatnih kontrola, kažu da su zbunjeni – i u pojedinim slučajevima bijesni.
“Osjećam se kao da sam kažnjena bez razloga”, kaže Valdja Baraputri – novinarka indonežanskog servisa Glasa Amerike.
Ukazala je da u kadrovskoj službi USAGM-a nije dobila odgovore na pitanja niti, kako tvrdi, nije bilo raspoloženja za to. Razloge koji su joj predočeni za temeljniju provjeru označila je kao zbunjujuće - jer je, kaže, tokom zaposlenja bila podvrgavana opsežnim provjerama.
“Packu će i dalje biti potrebni međunarodni novinari da bi Glas Amerike ispunjavao svoju misiju”, rekla je Baraputri.
Jedan od novinara, koji je tražio da ostane anoniman, čija je viza istekla - takođe je ukazao na nedostatak prave komunikacije.
“Tretiraju nas kao krivce bez mogućnosti da saznamo ishod našeg slučaja”, rekao je novinar, dodajući da mu kadrovska služba nije pružila odgovore već samo ukazala na pogodne datume letova u zemlju porijekla.
Taj novinar primjećuje da je odluka posebno okrutna prema međunarodnom osoblju koje je u SAD-u boravilo legalno i koji su se morali odreći odobrenih viza izdatih kada ih je Glas Amerike angažovao.
Pojedini su u Sjedinjenim Državama živjeli godinama i gotovo da su izgubili veze sa zemljama u koje se očekuje da bi trebalo da se vrate.
“Imali smo vizu, posao, legalno smo živjeli SAD. Bili smo srećni što smo postali dio Glasa Amerike. Pitam se sprovodi li se uopšte ta provjera viza…. Od nas se očekuje da odemo kući - bez saznanja o tome”, zaključuje novinar.
Reakcije i zabrinutosti dijela javnosti
Medijski stručnjaci i borci za prava u sferi medija poput Odbora reportera za slobodu medija (Reporters Committee for Freedom of the Press - RCFP) i nevladine organizacije PEN Amerika uputili su kritike.
“U trenutku kada su svijetu potrebne tačne i provjerene vijesti, rukovodstvo Američke agencije za globalne medije, novinare koji su najobučeniji da ih pruže - šalje kući”, rekao je Glasu Amerike Gabe Rottman predstavnik iz RCFP-a.
Članovi Kongresa, uključujući republikance Marca Rubija i Lindseyja Grahama, kao i demokrata Richard Durbin isticali su važnu ulogu Glasa Amerike i drugih emitera pod okriljem USAGM u borbi protiv dezinformacija i pripreme i emitovanja pouzdanih i tačnih informacija publici u autoritarnim državama poput Irana, Rusije i Kine.
U pismu koje su u julu uputili Micahelu Packu, pošto je otpustio šefove emitera pod okriljem agencije, uključujući Radio Slobodna Azija i Radio Slobodna Evropa, upozorili su da zloćudni akteri, kako su ih označili, u tim zemljama ograničavaju slobodu sopstvenih medija u namjeri da spriječe građane da budu tačno i objektivno informisani.
Sanford Ungar, koji je bio direktor Glasa Amerike u vrijeme administracija predsjednika Billa Clintona i Georgea Busha – trenutni direktor Projekta slobode govora na Univerzitetu Georgetown, preisputuje motive za temeljnije provjeravanje viza.
„Riječ je o velikoj grešci, koja direktno umanjuje sposobnosti Glasa Amerike da obavlja posao. Doprinijeće stvaranju slabosti i Glas Amerike učiniti ranjivijim za političke napade”, rekao je Ungar za Glas Amerike - dodajući da će toj medijskoj agenciji biti teže da brani svoj integritet od napada stranih vlada.
Nedavno su kineski mediji pod državnom kontrolom lažno optužili novinare Glasa Amerike kineskog porijekla da su glasnogovornici američkih vlasti. U uvodniku objavljenom na internetu pekinške vlasti ukazale su Kinezima koji rade u SAD da uzmu u obzir šta se dešava inostranim novinarima Glasa Amerike.
"Oni koji rasprodaju svoju zemlju radeći za SAD i žive u zabludi da će ih američka vlada zaštititi, Trump će samo još više ponižavati", navedeno je u prevodu uvodnika.
Razlozi i moguće posljedice revizije
Michael Pack, izvršni direktor Američke agencije za globalne medije, odluku o reviziji viza internacionalnih novinara obrazložio je naporima da se poboljša bezbjednost. Istakao je da preduzima korake poslije višegodišnjih problema na koje su ukazivali nadležni.
To je postalo jedno od najznačajnih polja angažovanja novog izvršnog direktora USAGM.
Grant Turner, bivši izvršni direktor zadužen za finansije, koji je jedan od najmanje sedmoro visokopozicioniranih funkcionera Američke agencije za globalne medije upućen na administrativno odsustvo tokom pokrenute istrage o bezbjednosnim propustima, rekao je da su provjere i pitanje J-1 viza posljedica neadekvatnog rukovođenja ispoljenog posljednjih mjeseci.
Tarner je za Glas Amerike rekao da bi smanjenje broja novinara u jezičkim servisima moglo dovesti do gubitka značajnog dijela publike u zemljama poput Irana, Kine i Venecuele - čiji su građani lišeni pristupa nezavisinim izvorima informacija.
“Neobnavljanjem viza internacionalnim novinarima Agencija krši obećanja koja im je dala kada su došli da rade za Glas Amerike”, zaključio je Tarner.
Američka agencija za globalne medije je upućivanje Granta Tarnera i drugih rukovodilaca na neplaćeno odsustvo obrazložila potrebom da se, kako je ukazano, povrati poštovanje principa vladavine prava u radu Agencije.
Tarner, s druge strane, poručuje da odbacuje razloge zbog kojih je poslat na odsustvo.
Šta su viza J-1 i program razmjene?
Od 1961. program razmjene, koji obuhvata i J-1 vize, profesionalcima omogućava kratkoročne poslovne angažmane u Sjedninjenim Državama – mahom profesorima i stranim studentima.
Aprila 2020. odlukom američkog predsjednika Donald Trumpa uvedene su mjere koje tako nešto privremeno onemogućavaju. Svrha takve odluke je pomoć domaćem tržištu rada tokom pandemije koronavirusa.
U pripremi je tužba koja osporava zakonitost te odluke.
Stephen W. Yale-Loehr, profesor na predmetu Imigraciono pravo Univerziteta Cornell i koautor knjige “Vodič za J-1 vizu” rekao je Glasu Amerike da nosioci J-1, ali i drugih viza, Sjedinjenim Državama donose, kako je ukazao, mnoge ekonomske dobrobiti.
“Specijalizovani su za mnoga zanimanja, i u zavisnosti od prirode posla, neće biti lako pronaći američke radnike koji bi ih zamjenili”, ukazuje on.
Uprkos tome što sponzori zakonski nisu obavezni da zaposlenima obnavljuju izdate vise, profesor Yale-Loehr upozorava da imaju moralnu obavezu, ukoliko se uposlenik koji je bio na J-1 vizi vraća u sredinu u kojoj bi mu se moglo naškoditi.
“Oni koji strahuju da bi po povratku mogli biti progonjeni u mogućnosti su da traže azil”, kaže Yale-Loehr.
Valdja Baraputri, novinarka indonežanskog servisa Glasa Amerike i jedna od voditeljki informativnog programa, ukazuje da je iz Sjedinjenih Država mnogo lakše pokriti teme koje se u Indoneziji smatraju osjetljivim.
Osim gubitka vize i posla – novinari su prinuđeni da se zemlje porijekla vraćaju i u vrijeme pandemije koronavirusa.
Baraputri će po povratku u Indoneziju dvije nedelje boraviti u karantinu - posle čega će moći da se vrati u svoj dom u Jakarti.
