Tokom konferencije za novinare sa nekolicinom novinara u nedjelju prilikom najave samita, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da sve članice NATO-a žele mir, a to se može postići ako ruski predsjednik Vladimir Putin shvati da ne može pobijediti na bojnom polju.
"Najbrži način da se ovaj rat okonča je da se izgubi rat", rekao je on. “Ali to neće donijeti mir. To će donijeti okupaciju.”
Stoltenberg je iznio ključne mjere koje će NATO preduzeti, uključujući uspostavljanje namjenske komande u Njemačkoj, pojačanu finansijsku i vojnu pomoć i bilateralne sigurnosne sporazume.
Stoltenberg je naglasio ove inicijative dok je govorio o složenosti potencijalnog članstva Ukrajine u NATO-u i ujedinjenog fronta alijanse protiv ruske agresije.
Precizan jezik konačnog dogovora samita o članstvu Ukrajine u NATO-u je još uvijek u pregovorima, rekao je on.
Stoltenberg je u aprilu rekao da alijansa ne očekuje da će ponuditi Ukrajini članstvo u NATO-u tokom samita, već "most" za članstvo.
Na samitu će taj “most” obuhvatiti pet osnovnih komponenti:
Komanda za sigurnosnu pomoć: NATO uspostavlja novu komandu u Njemačkoj, sa logističkim čvorištima u istočnoj Evropi, za koordinaciju međunarodne sigurnosne pomoći Ukrajini. To će uključivati 700 ljudi na čelu sa NATO generalom sa tri zvjezdice, prema Stoltenbergu.
Stoltenberg je rekao da postoje razlike među saveznicima o "pristupu ili vrstama oružja koje Ukrajina treba da isporuči". Te razlike stvaraju birokratska kašnjenja, a cilj je brža i lakša isporuka.
„Ova nova komanda će imati veoma snažan mandat, tako da neće biti potrebe za konsenzusom o svakoj isporuci“, rekao je on.
Finansijsko obećanje: Od februara 2022. godine, saveznici iz NATO-a daju oko 43 milijarde dolara godišnje vojne podrške Ukrajini. Očekuje se da će predstojeći samit produžiti ovu obavezu za još godinu dana, postavljajući temelje za buduću podršku.
Trenutne isporuke oružja: Na samitu se očekuju najave o isporuci većeg broja oružja i municije, posebno sistema protivvazdušne odbrane, kako bi se ojačala odbrana Ukrajine.
Iako generalni sekretar nije ponudio detalje, visoki američki zvaničnik je ukazao da se ove sedmice mogu očekivati najave saveznika iz NATO-a u vezi sa isporukom aviona F-16 Ukrajini.
Bilateralni sigurnosni sporazumi: Dvadeset NATO saveznika potpisaće bilateralne sigurnosne sporazume sa Ukrajinom do početka samita, nudeći dodatne sigurnosne garancije i jačajući zajedničke napore u odbrani.
Interoperabilnost: U toku su napori da se ukrajinske oružane snage usklade sa standardima NATO-a, uključujući zajednički centar za obuku u Poljskoj i programe o vojnim nabavkama i nabavkama.
Mađarska neće učestvovati niti opstruirati
Stoltenberg se osvrnuo na zabrinutost zbog stava Mađarske o ruskom ratu u Ukrajini i njegovom potencijalu da blokira odluke NATO-a.
On je ispričao nedavnu posjetu Budimpešti, gdje je postigao dogovor s premijerom Viktorom Orbanom kojim se osigurava da Mađarska neće opstruirati predložene mjere podrške Ukrajini.
Budimpešta neće učestvovati u novoj komandi NATO-a za bezbjednosnu pomoć Ukrajini, ali će ispuniti svoje druge NATO obaveze i doprinijeti zajedničkom budžetu, rekao je Stoltenberg.
Generalni sekretar je istakao različite angažmane NATO-a sa Moskvom čak i nakon početka invazije na Ukrajinu u punom obimu.
On je ukazao na nedavni razgovor između američkog ministra odbrane Lloyda Austina i ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua, naglašavajući rutinsku prirodu takvih kontakata.
Stoltenberg je rekao da NATO mora djelovati kohezivno u razvoju novih odbrambenih strategija, naglašavajući jedinstvo uprkos različitim perspektivama, poput onih koje predstavljaju lideri poput Orbana.
Budući odnosi sa SAD
Stoltenberg je uvjeren da će Sjedinjene Države i dalje biti čvrst saveznik NATO-a bez obzira na buduće izbore, pripisujući prošle kritike bivšeg predsjednika Donalda Trumpa prvenstveno pitanjima potrošnje na odbranu, a ne samom NATO-u.
Naglasio je da svaki generalni sekretar mora biti sposoban da radi sa svim liderima unutar alijanse, poredeći NATO sa velikom porodicom koja svako malo ima svađe i nesuglasice.
Stoltenberg je ispričao svoje iskustvo u radu s predsjednicima Barakom Obamom, Trumpom i Joeom Bidenom, napominjući da su, uprkos različitim političkim rukovodstvima, SAD ostale nepokolebljiv i predan saveznik u NATO-u.
