Ogromne gomile ljudi koji su hodali sa svojim stvarima protezale su se duž glavnog puta koji prolazi pored obale u zapanjujućem preokretu masovnog egzodusa sa sjevera na početku rata za koji su se mnogi Palestinci bojali da će Izrael učiniti trajnim.
Palestinci koji se više od godinu dana skrivaju u bijednim šatorskim kampovima i školama koje su pretvorene u skloništa, željni su da se vrate svojim domovima - iako su vjerovatno oštećeni ili uništeni.
Yasmin Abu Amshah, majka troje djece, rekla je da je hodala 6 kilometara da bi stigla do svoje kuće u gradu Gaza, gdje je našla oštećenu, ali još uvijek pogodnu za stanovanje. Ona je takođe vidjela svoju mlađu sestru prvi put poslije više od godinu dana.
„Bilo je to dugo putovanje, ali srećno“, rekla je ona. “Najvažnije je da smo se vratili.”
Mnogi svoj povratak vide kao čin nepokolebljivosti nakon izraelske vojne kampanje, koja je pokrenuta kao odgovor na napad militantne grupe Hamas na južni Izrael 7. oktobra 2023. godine. Povratak je također viđen kao odbijanje prijedloga američkog predsjednika Donalda Trumpa da se veliki broj Palestinaca preseli u Egipat i Jordan.
Ismail Abu Matter, otac četvero djece koji je čekao tri dana u blizini prijelaza prije nego što se preselio na sjever sa svojom porodicom, opisao je prizore radovanja na drugoj strani, gdje su ljudi pjevali, molili i plakali dok su se ponovo nalazili sa rođacima.
"To je radost povratka", rekao je Abu Matter, čiji su rođaci bili među stotinama hiljada Palestinaca koji su pobjegli ili su protjerani iz današnjeg Izraela tokom rata 1948. oko njegovog stvaranja. “Mislili smo da se nećemo vratiti, kao naši preci.”
Otvaranje je odgođeno za dva dana zbog spora između Hamasa i Izraela, koji je rekao da je militantna grupa promijenila redoslijed talaca koje je oslobodila u zamjenu za stotine palestinskih zatvorenika. Posrednici su preko noći riješili spor.
Hamas je rekao da je povratak "pobjeda za naš narod, i izjava neuspjeha i poraza za (izraelske) planove okupacije i transfera".
Prekid vatre ima za cilj gašenje najsmrtonosnijeg i najrazornijeg rata ikada vođenog između Izraela i Hamasa i osiguranje oslobađanja desetina talaca zarobljenih u napadu 7. oktobra. Militanti su u tom napadu ubili oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, a oteli još 250.
Izrael je odgovorio zračnim i kopnenim ratom u kojem je ubijeno više od 47.000 Palestinaca, više od polovine žena i djece, prema Ministarstvu zdravlja Gaze. Ne kaže se koliko je poginulih bilo boraca. Izrael kaže da je ubio preko 17.000 militanata, ali nije pružio dokaze.
U prvim danima rata, Izrael je naredio opsežnu evakuaciju sjevera i zatvorio ga ubrzo nakon što su kopnene trupe ušle.
Oko milion ljudi pobjeglo je na jug u oktobru 2023., dok je stotine hiljada ostalo na sjeveru, koji je imao neke od najtežih borbi i najgorih razaranja u ratu. Sve u svemu, oko 90% od 2,3 miliona stanovnika Gaze je raseljeno.
Spor oko talaca potresao primirje
Izrael je odgodio otvaranje prelaza, koje je trebalo da se dogodi tokom vikenda, rekavši da neće dopustiti Palestincima na sjever dok ne bude puštena žena civil, talac Arbel Yehoud. Izrael je rekao da je trebalo da bude puštena prije četiri mlade vojnikinje, koje su oslobođene u subotu.
Također je optužio Hamas da nije pružio informacije o tome da li su preostali taoci koji bi trebali biti oslobođeni u prvoj fazi sporazuma živi ili mrtvi. Oko 90 talaca je još uvijek unutar Gaze, a Izrael vjeruje da je oko trećina njih mrtva.
Hamas je zauzvrat optužio Izrael da je prekršio sporazum time što nije otvorio prelaz.
Zaljevska država Katar, ključni posrednik s Hamasom, objavila je rano u ponedjeljak da je postignut dogovor o oslobađanju Yehoud zajedno s još dva taoca.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je u saopćenju da će se oslobađanje talaca — među kojima će biti i vojnikinja Agam Berger — biti održano u četvrtak. Očekuje se da će još tri taoca biti oslobođena u subotu, kako je ranije planirano.
Hamas je također predao listu informacija o taocima koji će biti pušteni u prvoj fazi primirja od šest sedmica.
Počevši od 7 sati ujutro, Palestincima je bilo dozvoljeno da pređu pješice bez inspekcije obalskom cestom koja prolazi kroz dio takozvanog koridora Netzarim, vojne zone koja dijeli teritoriju južno od grada Gaze koju je Izrael izrezao početkom rata. Kontrolni punkt za vozila otvoren je kasnije na glavnom autoputu u pravcu sjever-jug u Gazi, gdje je saobraćaj bio pojačan oko 3 kilometra.
Prema sporazumu o prekidu vatre, prije ulaska na sjever vozila treba pregledati ima li naoružanja, ali mehanizam za to nije jasan.
Ministar odbrane Izrael Kac rekao je da će Izrael nastaviti da sprovodi primirje i da će svako ko ga prekrši ili zaprijeti izraelskim snagama "snositi punu cijenu".
"Nećemo dozvoliti povratak u stvarnost 7. oktobra", napisao je na društvenoj medijskoj platformi X.
U očekivanju druge, teže faze
U okviru prve faze primirja, Hamas će osloboditi ukupno 33 taoca u zamjenu za oslobađanje skoro 2.000 Palestinaca koje je zatvorio Izrael. Do sada u okviru primirja, militanti su oslobodili sedam talaca u zamjenu za više od 300 zatvorenika, uključujući mnoge koji služe doživotne kazne zatvora zbog smrtonosnih napada na Izraelce.
Druga — i daleko teža — faza sporazuma još nije dogovorena. Hamas kaže da neće osloboditi preostalih 60 talaca ako Izrael ne okonča rat, dok Netanyahu kaže da je i dalje posvećen uništavanju te militantne grupe i okončanju njene gotovo 18-godišnje vladavine nad Gazom.
