Dvodnevna konferencija, u čijem su fokusu bile rasprave i o zajedničkim naporima da se oporezuju superbogati, istakla je podjele među državama članicama po tom pitanju, a u završnoj izjavi je naglašen značaj saradnje i pravednost poreza kao prioritet.
Inicijativa je ključni prioritet za brazilskog predsjednika Luiza Inasija Lulu da Silvu, koji je ove godine na čelu grupe, koja uključuje najveće svjetske ekonomije, Evropsku uniju i Afričku uniju, pišu svjetski mediji.
Otvaranje dijaloga
Na sastanku u Rio de Žaneiru, ministri finansija zemalja vodećih bogatih zemalja i zemalja u razvoju složili su se da je potrebno da rade zajedno na efikasnijem oporezivanju najbogatijih pojedinaca na svijetu, što je prioritet za Brazil, koji ove godine predsjedava G20, piše Politico.
Najmoćnije svjetske vlade će započeti "dijalog o pravednom i progresivnom oporezivanju, uključujući osobe s ultra visokom neto vrijednošću", navodi se u deklaraciji koju su 26. jula objavili ministri finansija u zasebnoj deklaraciji o međunarodnoj poreskoj saradnji.
Brazilski ministar finansija Fernando Haddad pozdravio je, kako je rekao, "historijski" sporazum.
Brazil je, napominje Politico, ranije iznio ideju o globalnom porezu na najbogatije pojedince na svijetu inspirisanu reorganizacijom korporativnog oporezivanja o kojoj se raspravljalo u Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj.
Ideja, koju je osmislio savjetnik G20 Gabriel Zucman, sastojala bi se od minimalnog nameta od dva posto na 3.000 najbogatijih svjetskih milijardera koji bi godišnje mogli otključati oko 250 milijardi dolara na globalnom nivou.
Zucman je rekao da pozdravlja "konsenzus među zemljama G20 da se mora popraviti način na koji oporezujemo superbogate".
Međutim, ukazuje Politico, taj prijedlog je vrlo kontroverzan i suočava se s negativnim reakcijama pojedinih vlada.
SAD se protivi inicijativi
Prijedlog Brazila za globalno oporezivanje milijardera podijelio je zemlje G20, ističe Washington Post dodajući da su Sjedinjene Američke Države bile protiv inicijative.
"Poresku politiku je veoma teško koordinisati na globalnom nivou i ne vidimo potrebu niti stvarno mislimo da je poželjno pregovarati o globalnom sporazumu u tom smislu", rekla je američka ministrica finansija Janet Yellen uoči sastanka.
List ukazuje na tvrdnje pojedinih ekonomskih stručnjaka o tome da vlade strahuju da bi superbogati prebacili svoj novac u poreske oaze ako bi neka zemlja pojedinačno usvojila takav porez.
Prema analizi Oxfama objavljenoj uoči sastanka ministara finansija proteklog vikenda u Rio de Žaneiru, najbogatijih jedan posto svjetskog stanovništa prikupilo je 42 hiljade milijardi dolara dodatnog bogatstva u protekloj deceniji, što je skoro 36 puta više od polovine svjetske populacije.
Milijarderi trenutno plaćaju porez u iznosu od 0,3 posto svog bogatstva, prema izvještaju Gabriela Zucmana koji je naručio Brazil i u kojem se navodi da bi se novcem od dva posto oporezivanja od oko 3.000 superbogatih pojedinaca mogle finansirati javne usluge poput obrazovanja i zdravstvene zaštite, kao i borba protiv klimatskih promjena.
Nevladine organizacije su pozdravile deklaraciju, istovremeno ohrabrujući dalju akciju na predstojećem samitu G20 u novembru.
Očekuje se da će ekstremni vremenski događaji uzrokovani klimatskim promjenama vjerovatnije koštati "milijarde dolara svake godine i nečuveno je očekivati da bi redovni poreski obveznici trebali to platiti", rekla je Camila Jardim, stručnjakinja za međunarodnu politiku iz Greenpeacea Brazil.
List napominje da je Brazil stavio nejednakost, siromaštvo i glad u srce svog predsjedavanja G20, te da je predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva branio potrebu za povećanjem oporezivanja najbogatijih na svijetu najavljujući planove za globalni savez protiv gladi i siromaštva.
Pitanje trošenja sredstava
Mnoge vlade su privatno skeptične, ali nisu spremne da javno kritikuju plan kojim bi se smanjio mali iznos bogatstva nekolicini najbogatijih na planeti a kojim bi se prikupio novac za rješavanje hitne globalne klimatske krize, ocjenjuje Observer, sestrinski nedeljnik britanskog Guardiana.
Tokom sastanka G20 nijedna vlada nije govorila protiv poreza superbogatašima, ističe Ana Toni, ministrica za klimatske promjene u vladi brazilskog predsjednika Lule da Silve.
"Naš osjećaj je da, moralno, niko nije protiv", rekla je u intervjuu za Observer, naglašavajući da nije riješeno ni pitanje kako bi se zapravo trošila sredstva prikupljena takvim oporezivanjem.
"Ljudi nisu oduševljeni globalnim porezima", priznala je brazilska ministrica za klimatske promjene ističući da je nametanje i povećanje poreza na globalnom nivou ipak moguće, kao što je pokazano sporazumom ministara finansija G7 da se uvede minimalni porez na dobit preduzeća od 15 posto.
Toni smatra da bi uvođenje poreza superbogatašima uticalo na samo mali broj porodica milijardera a da bi donijelo 250 milijardi dolara godišnje za rješavanje klimatske krize i rješavanje problema siromaštva i nejednakosti.
Dodala je da bi samo oko 100 porodica širom svijeta bilo pogođeno predloženim nametom od dva posto.
Neki ekonomisti tvrde da je veća vjerovatnoća da bi ideja mogla biti prihvaćena ako se prihodi posvete rješavanju klimatske krize nego da se koriste za rješavanje globalne nejednakosti, ističe Observer dodajući da drugi stručnjaci pak kažu da bi barem dio novca trebalo iskoristiti za smanjenje siromaštva.
Konačna izjava kao kompromis
Inicijativa o uvođenju poreza na superbogate je ključni prioritet za brazilskog predsjednika Luiza Inasija Lulu da Silvu, koji se nadao minimalnom porezu na elitu, ističe agencija France Presse (AFP) uz ocjenu da konačna izjava predstavlja kompromis o temi koja je podijelila države članice.
Osim SAD, ideju za globalnim sporazumom o oporezivanju milijardera odbacila je i Njemačka, dok su inicijativu podržale Francuska, Španija, Južna Afrika, Kolumbija i Afrička unija.
Brazilski ministar finansija Fernando Haddad rekao je da je "sa moralne tačke gledišta važno da dvadeset najbogatijih zemalja smatra da imamo problem, a to je da imamo progresivno oporezivanje siromašnih, a ne bogatih".
Šefica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva pozdravila je stav G20 o "poreskoj pravednosti".
"Zajednička vizija ministara G20 o progresivnom oporezivanju je pravovremena i dobrodošla, jer potreba za ponovnom izgradnjom fiskalnih rezervi uz istovremeno praćenje društvenih i razvojnih potreba uključuje teške odluke u mnogim zemljama", rekla je ona u izjavi.
"Sada je vrijeme da se ide dalje", rekao je dobitnik Nobelove nagrade ekonomista Joseph Stiglitz, pozivajući šefove država da koordiniraju minimalne standarde do novembra.
Osnovana 1999. godine, organizacija je prvobitno bila fokusirana na globalna ekonomska pitanja, ali je sve više preuzimala druge hitne izazove, iako se države članice ne slažu uvijek oko toga šta bi trebalo da bude na dnevnom redu.
Odjeljenja unutar G20, čiji je i Rusija članica, učinila su izazovom izradu zajedničkog saopštenja na kraju sastanaka.
Brazilske vlasti su objavile tri teksta: zajedničko završno saopštenje, dokument o "međunarodnoj saradnji u poreskim pitanjima" i zasebno saopštenje Brazila o geopolitičkim krizama.
AFP napominje da završno saopštenje ne pominje ratove u Ukrajini i Gazi, već se jednostavno pominju "ratovi i eskalacija sukoba" kao faktori rizika za globalnu ekonomiju.
