Na početku razgovora koji su bili u sjenci dva nepovezana i neočekivana politička događaja, uključujući šokantno ubistvo bivšeg japanskog premijera Šinza Abea, ministri inostranih poslova G20 čuli su emotivan poziv na jedinstvo i kraj rata, koji je uputio indonežanski domaćin.
Međutim, konsenzus nije postignut imajuću u vidu produbljivanje podjela između Istoka i Zapada koje s jedne strane podstiču Kina i Rusija, a s druge SAD i Evropa. Na sastanku nije bilo grupne fotografije, niti zvaničnog saopštenja, kao što je to bio slučaj prethodnih godina, a bila su vidljiva neslaganja, naročito između Rusije i zapadnih učesnica.
Iako su prvi put od početka rata u Ukrajini bili u istoj sali, američki državni sekretar Antoni Blinken i ruski šef diplomatije Sergej Lavrov su ignorisali jedan drugog.
Lavrov je najmanje dva puta napustio skup: jednom kada je njegova njemačka koleginica Analena Berbok govorila na početku sastanka, i ponovo uoči obraćanja ukrajinskog ministra inostranih poslova Dmitra Kulebe putem video linka, prenosi AP pozivajući se na neimenovanog zapadnog diplomatu.
Sastanak je počeo nekoliko sati nakon što je britanski premijer Boris Džonson najavio ostavku, zbog čega je britanska šefica diplomatije Liz Tras napustila Bali. Tek što je skup počeo, objavljeno je da je bivši japanski premijer ranjen. Abe je kasnije podlegao povredama u bolnici.
Mnogi, ako ne i svi učesnici izrazili su šok zbog Abeovog ubistva, koje se dogodilo dok su raspravljali o značaju obnove povjerenja u multilateralizam i o poštovanju globalnog poretka zasnovanog na pravilima.
Indonežanska šefica diplomatije Retno Marsudi pozvala je okupljene - među kojima su bili Lavrov, Blinken, kineski ministar Vang Ji i nekoliko evropskih zvaničnika - da prevaziđu nepovjerenje zarad dobrobiti planete koja se suočava sa višestrukim izazovima, od koronavirusa i klimatskih promjena do Ukrajine.
"Svijet tek treba da se oporavi od pandemije, a već smo suočeni sa još jednom krizom: ratom u Ukrajini. Posljedice su globalne, kada je riječ o hrani, energiji i fizičkom prostoru", poručila je Marsudi.
Podsjetila je i da siromašne i zemlje u razvoju sada snose najveće posljedice nestašica goriva i žita, izazvane ratom u Ukrajini, i dodala da G20 ima odgovornost da pojača napore i rješava to pitanje da bi se osigurao dalji značaj globalnog poretka zasnovanog na pravilima.
Rat u Ukrajini, kako je ocenila, poremetio je taj poredak.
"Iskreno, ne možemo da poreknemo da je postalo teško za svijet da sjedi zajedno. Svijet nas gleda, ne možemo da doživimo neuspjeh", rekla je Marsudi i dodala da se o ratu u Ukraniji razgovaralo na gotovo svim bilateralnim sastancima tokom jednodnevnog skupa.
Nakon što je sastanak završen, Marsudi nije mogla da ukaže ni na jedan sporazum svih učesnika, mada je navela da postoji sveobuhvatna zabrinutost u pogledu poremećaja u snabdijevanju hranom i energijom, koji su rezultat rata u Ukrajini. Rekla je i da su "samo neke zemlje osudile invaziju".
Lavrov je novinarima poslije prve sesije rekao da Rusija "nije ta koja je prekinula sve kontakte".
"To su uradile SAD. To je sve što mogu da kažem. I ne trčimo za drugima i predlažemo sastanke. Ako ne žele da pričaju, to je njihova odluka", rekao je ruski šef diplomatije. Na pitanje novinara zašto nije bio na grupnoj fotografiji, odgovorio je: Nisam nikoga zvao da bude sa mnom na fotografiji.
Ubrzo nakon toga, Blinken je direktno kritikovao rusku delegaciju, a na drugoj sesiji optužio je Moskvu da blokira izvoz miliona tona žita iz ukrajinskih luka i time izaziva nestabilnost u snabdijevanju hranom u velikim delovima svijeta, prenio je neimenovani zapadni diplomata. Lavrov nije prisustvovao Blinkenovom obraćanju.
Neimenovani zapadni zvaničnik koji je prisustvovao sastanku, a na kojeg se pozvala agencija Reuters, prenio je da je na sastanku postignut konsenzus u pogledu zahtjeva da Rusija ukine blokadu na izvoz ukrajinskog žita.
"Nadamo se da je rezultat ovog sastanka da Rusija vidi koliko je širok konsenzus o potrebi da se postigne napredak u pogledu pitanja izvoza žita", rekao je zvaničnik.
