Prema podacima organizacije sa sjedištem u Vašingtonu - Srbija je u 2020. nazadovala za dva poena i sada ih ima ukupno 64, dok su u slučaju Sjedinjenih Država zabilježena tri negativna boda - zbog čega ih, poslije promjene, imaju 83.
To konkretno znači da je Srbija od 2010. nazadovala za ukupno 14, a Sjedinjene Države za 11 poena. Međutim, uprkos tome, SAD su i dalje kategorizovane kao slobodna zemlja.
Za razliku od njih - Srbija, Crna Gora, kao i još pet zemalja Zapadnog Balkana: Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Sjeverna Makedonija u kategoriji su djelimično slobodnih država.
Izvještajem je obuhvaćeno 195 svjetskih država i 15 teritorija i u istraživanju je utvrđen 15-godišnji uzastopni globalni pad u oblasti političkih prava i građanskih sloboda.
Sedam pomenutih zapadnobalkanskih država ponovilo je prošlogodišnji učinak - zadržavši se u kategoriji djelimično slobodnih zemalja. Slovenija i Hrvatska - koje su članice Evropske unije - označene su kao slobodne države.
U dijelu izvještaja koji se odnosi na Zapadni Balkan ukazano je da je u zemljama tog područja tokom 2020. zabilježeno nazadovanje, ali i napredak pojedinih.
“Izbori čije su sprovođenje obilježile manjkavosti zadali su težak udarac višepartijskom sistemu u Srbiji. Na Kosovu, posle kratkotrajnog perioda na vlasti, neustavno je zbačena vlada premijera Aljbina Kurtija. Nasuprot tome, u Crnoj Gori prekinuto je uzastopno šestogodišnje narušavanje političkih prava i građanskih sloboda - pošto su izbori rezultirali prvom tranzicijom političke vlasti na opozicione snage od proglašenja nezavisnosti zemlje. Istovremeno, reizabrana je reformistička vlada Sjeverne Makedonije - čije su se institucije u velikoj mjeri oporavile od štete koju im je nanio odbjegli bivši premijer Nikola Gruevski", precizirano je u dijelu izvještaja koji se odnosi na Zapadni Balkan.
Prema izvještaju države koje su zabilježile sličan ili istovjetan skor poput Srbije u posljednjoj deceniji su: Maldivi, Mozambik, Nauru i Komori (Kormorska Ostrva).
Crna Gora je, zahvaljujući transferu političke moći nakon izbora, prema tumačenju vašingtonske nevladine organizacije, zaustavila trend pada i napredovala za jedan poen (sakupila ih je 63) u odnosu na prošlogodišnji izvještaj - dok je Sjeverna Makedonija ostvarenim skorom od 66 poena, uz zemlje poput Sudana, Malavija, Bolivije i Čilea - među onima koje su napredovale za tri poena.
Takođe, prema izvještaju te nevladine organizacije građani ukupno 73 svjetske države žive u uslovima degradacije političkih i građanskih prava, dok je u svega 28 zemalja registrovan napredak u tim oblastima. Prema istom izvoru, 54 svjetske države svrstane su među neslobodne - u kojima živi ukupno 38 odsto svjetske populacije. Manje od 20 odsto građana svijeta živi u uslovima potpune slobode - što je najlošiji učinak od 1995. godine.
“Ti podaci ne odnose se samo na autoritarne države poput Kine, Bjelorusije i Venecuele, već i na one u kojima je demokratija na iskušenjima, poput Sjedinjenih Država i Indije”, ukazano je u izvještaju “Sloboda u svijetu 2021 - Demokratija pod opsadom” nevladine organizacije Freedom House.
“Ovogodišnji zaključci jasno pokazuju da autoritarna plima još nije zaustavljena”, ukazala je Sara Repuči, jedna od autorki istraživanja i analitičarka Freedom Housea, tokom virtuelnog razgovora sa novinarima uoči objave izvještaja.
“Biće potrebno da demokratske vlade solidarno sarađuju između sebe, ali i sa zagovornicima očuvanja demokratije i borcima za ljudska prava u represivnijem okruženju, ukoliko želimo da preokrenemo 15 godina nazadovanja i izgradimo slobodniji i mirniji svijet”, istakla je Repuči.
Prema istraživanju američke nevladine organizacije, od 54 zemalja koje su označene kao neslobodne, najlošiji učinak u oblasti političkih prava i građanskih sloboda ostvarilo je njih 12: Sirija, Eritreja, Južni Sudan, Turkmenistan, Sjeverna Koreja, Ekvatorijalna Gvineja, Saudijska Arabija, Somalija, Tadžikistan, Centralnoafrička Republika, Kina i Libija.
Indija - djelimično slobodna zemlja
Frieedom House je u izvještaju ukazao da je Indija, označena kao jedna od najmnogoljudnijih demokratija u svijetu gubitkom četiri poena, skliznula iz kategorije slobodnih među djelimično slobodne zemlje.
"Vlada premijera Narendre Modija i njeni saradnici na državnom nivou su tokom godine nastavili napade na kritičare. Reakcija na pandemiju podrazumijevala je primjenu oštrih mjera što je rezultiralo opasnim raseljavanjem miliona radnika-migranata. Takođe, vladajuća struktura je za širenje virusa optužila muslimansku manjinu - što je za posljedicu imalo fizičke napade rulje na njene pripadnike", navedeno je u izvještaju.
Kada je riječ o Kini, koja je u izvještaju označena najmnogoljudnijom svjetskom diktaturom, precizirano je da je tokom 2020. bio izražen njen zloćudni uticaj.
"Peking je pojačao globalnu kampanju dezinformisanja i cenzure da bi se suprotstavio posljedicama zataškavanja informacija o početku pandemije COVID19 - što je omelo globalnu reakciju u ranoj fazi pandemije. Takođe, miješao se u unutrašnji politički diskurs stranih demokratija, kršio prava na području kontinentalne Kine i urušavao autonomiju Hong Konga i prava tamošnjih građana. Uz to, kineski režim stekao je uticaj na multilateralne institucije poput Savjeta UN za ljudska prava, iz koje su Sjedinjene Države istupile 2018. godine", navedeno je u dijelu izvještaja posvećenom Kini.
Uz to, ističe se da uticaj dugoročnog urušavanja demokratije postaje sve širi - tako da ga osjećaju građani koji žive u najsurovijim diktaturama, ali i oni u etabliranim demokatijama.
"Među zagovaračima takvih pristupa su kineski i ruski komentatori koji nastoje da osnaže svoj međunarodni uticaj - dok istovremeno izbjegavaju odgovornost za zloupotrebe, kao i nedemokratski akteri u državama koji to vide kao priliku da konsoliduju moć", precizirano je u izvještaju “Sloboda u svetu 2021 - Demokratija pod opsadom”.
Potrebe za promjenama u Sjedinjenim Državama
Iako i dalje u kategoriji slobodnih, u Sjedinjenim Državama je, prema zaključcima izvještaja, posljednju godinu mandata Donalda Trumpa obilježio pad u oblasti demokratije.
Tokom posljednje decenije SAD su izgubile 11 poena, dok je samo u 2020. negativan skor iznosio tri boda. Ta promjena doprinijela je da su SAD iz grupe država poput Francuske i Njemačke, koje spadaju među vodeće svjetske demokratije, skliznule u društvo sa državama slabije razvijenih demokratskih institiucija – poput Rumunije i Paname.
Na to je, kako je precizirano, uticalo nekoliko događaja tokom 2020, za šta su kao odgovorni označeni bivši predsjednik Donald Trump i administracija koju je predvodio: podrivanje transparentnosti čestim otpuštanjima zvaničnika, kažnjavanje i otpuštanje uzbunjivača i pokušaji kontrole ili manipulacije informacijama o pandemiji COVID19.
U izvještaju pobrojani su i masovni protesti koji su obilježili 2020, kao i slučajevi policijske brutalnosti. Ukazano je i na znatno povećan broj uhapšenih i napadnutih novinara koji su izvještavali sa protesta.
“I konačno, šokantni pokušaji odlazećeg predsjednika da preokrene svoj izborni poraz - što je kulminiralo podsticanjem izgrednika da upadnu u Kapitol, dok je Kongres zasijedao o potvrdi rezultata predsjedničkih izbora - što je bio snažan pritisak na izborne instititucije. Ta kriza je dodatno oštetila međunarodni kredibilitet Sjedinjenih Država i ukazala na opasnost političke polarizacije i ekstremizma u zemlji”, istaknuto je u izvještaju.
Majkl Abramovic, predsjednik Freedom Housea, izjavio je u razgovoru sa novinarima da bi sve ono što se dogodilo 6. januara 2021. trebalo da bude, kako se izrazio, znak za uzbunu zbog krhkosti američke demokratije.
„Autoritarne sile, posebno Kina, ostvaruju interese širom svijeta - dok su demokratije podijeljene i sputane unutrašnjim problemima. Da bi sloboda prevladala na globalnom nivou, potrebno je udruživanje i zajednički rad Sjedinjenih Država i njihovih partnera na osnaživanju demokratije u zemlji i inostranstvu. Predsjednik Bajden se obavezao da će obnoviti međunarodnu ulogu Amerike kao vodećeg pobornika demokratije i ljudskih prava, ali da bi obnovila svoje vođstvo, zemlja mora istovremeno da se pozabavi slabostima u svom političkom sistemu”, istakao je Abramovic tokom razgovora sa novinarima uoči objave izvještaja o stanju političkih prava i građanskih sloboda u svijetu.
Posljedice globalne pandemije COVID19
U izvještaju “Sloboda u svijetu 2021 - Demokratija pod opsadom” primjećeno je da je reagovanje vlada širom svijeta na pandemiju COVID19 uticalo na globalni pad u oblasti demokratije. Precizirano je da su represivni režimi i populistički lideri nastojali da smanje transparentnost i promovišu lažne informacije. Takođe, aktivno su suzbijali distribuciju podataka koji im ne idu u prilog ili pak – kritičkih stavova.
“Mnogi koji su upućivali prigovore na postupanje vlasti u vezi sa pandmijom suočavali su se sa uznemiravanjem ili krivičnom prijavom. Primjenjene mjere, poput policijskog časa, ponekad su bile pretjerane, politizovane ili brutalno primjenjene. Nedemokratski lideri širom svijeta koristili su ih za slabljenje opozicije i učvršćivanje vlasti”, navedeno je u dokumentu.
Međutim, sveukupni zaključak je da su, uprkos brojnim gubicima nauštrb slobode, ljudi širom svijeta ostali posvećeni borbi za svoja prava, dok demokratija nastavlja da iskazuje svoju, kako je ukazano, izuzetnu otpornost.
“U velikom broju zemalja uspješno su održani izbori. Nezavisni sudovi provjeravali su da li je izvršna vlast kršila svoja ovlaštenja, dok su novinari - čak i u najrepresivnijim okruženjima bavili istraživanjem nepravilnosti, koje su činile vlasti, dok su aktivisti ukazivali na nedemokratske prakse”, zaključuje Freedom House u izvještaju “Sloboda u svijetu 2021 - Demokratija pod opsadom”.
Godišnju objavu izveštaja koji je predstavljao začetak sveobuhvatne analize stanja političkih prava i građanskih sloboda na globalnom nivou 1972. godine pokrenuo je Rejmond Gastil, američki stručnjak za oblast društvenih nauka, koji je preminuo 2010.
Stručnjaci izvještaj “Sloboda u svijetu” koriste za utvrđivanje globalnog stanja u sferi demokratije i političkih sloboda i građanskih prava - često ga kombinujući sa sličnim israživanjima drugih organizacija.
