U Bosni i Hercegovini manjkavost je korupcija koja, navodi se, ostaje ozbiljan problem. Konstatuje se takođe da je nestabilna budući da Milorad Dodik nastavlja da preispituje Ustavni sud ističući svoju ambiciju ka otcjepljenju Republike Srpske.
Od mogućih stotinu poena na kojima se bazira ocjena stanja slobode, Bosna i Hercegovina u izvještaju za 2019. ima 53. U odnosu na 2018. BiH bilježi pad od dva poena.
Najbolje rangirane i na vrhu liste su Finska, Norveška, Švedska, Kanada i Holandija.
Srbija nije više slobodna
Ono što je novina u najnovijim, upravo objavljenim, podacima jeste da je Srbija prvi put, poslije deceniju i po, izgubila epitet slobodne države našavši se u kategoriji "djelimično slobodnih".
"Status Srbije opao je zbog pogoršanja u načinu sprovođenja izbora kao i zbog nastavka pokušaja Vlade i njenih savezničkih medija da kroz zakone ugnjetavaju nezavisne novinare provlačeći ih kroz prljave kampanje", objašnjava Freedom House u svom izvještaju i dodaje:
"Aleksandar Vučić je de facto akumulirao svoju vlast što je u suprotnosti sa ustavnim ovlašćenjima koje ima kao predsjednik Srbije."
Još jedna nepovoljna fusnota Freedom Housea za Srbiju je i podatak da se našla u prve četiri države sa najvećim padom u jednoj godini. Sa šest bodova manje u 2018. našla se tik iza Nikaragve, Tanzanije i Venecuele. Kroz grafički prikaz vidi se takođe i to da je Srbija do 2014. išla uzlaznom linijom, a od 2014. silaznom putanjom.
Milo Đukanović, Aleksandar Vučić i potkopavanje demokratije
U izvještaju o slobodama u svijetu tokom prošle godine, FH u negativnom kontekstu spominje još jednog političara iz regiona – predsjednika Crne Gore, Mila Đukanovića. Mada je ova država iz 2017. u 2018. godinu ušla sa nepromijenjenim statusom "umjereno slobodne", FH Đukanovićeve greške stavlja u ravan sa srpskim predsjednikom.
"Na Balkanu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nastavili su da konsoliduju državnu vlast oko sebe i svoje klike, potkopavajući, tako, osnovne standarde dobrog rukovođenja i izlazeći iz okvira svojih ustavnih ovlašćenja", navode u izvještaju..
Korupcija zajednički imenitelj regiona
Osim, na početku pomenute Hrvatske, sve druge države u regionu zadržale su status "djelimično slobodnih". I mada ih u sažetku Izveštaja 2019, FH posebno ne podvlači, Bosni i Hercegovini, Kosovu i Makedoniji na samom siteu organizacije i dalje se pripisuju već postojeće manjkavosti po pitanju sloboda.
Kritike na račun korupcije, slobode izražavanja i rada novinara dijele i Kosovo i Makedonija. Za Kosovo, pored navedenog, i dalje stoji mišljenje iz prethodnog izvještaja da se izvršna vlast miješa u rad pravosuđa.
Svijet – demokratija u povlačenju
Globalno, sloboda i demokratija u svijetu postepeno ali sigurno opadaju već trinaestu godinu zaredom. Analizom 195 država svijeta, FH zaključuje da je 86 država slobodno, 59 ima djelimičnu slobodu, dok je 50 uopšte nema.
Poredeći sa izvještajem za 2017. broj slobodnih država je manji a onih iz kategorije "bez slobode" je u porastu.
Pored Srbije, nazadovanje u promjeni statusa tokom 2018. godine, stekle su još četiri države svijeta: Nikaragva, Uganda, Zimbabve i, jedna evropska, Mađarska.
Politika premijera Viktora Orbana godinama unazad smanjuje skor Mađarske na listi Freedom Housea koji je tu državu 2019. godine ubacio, na kraju i konačno, u kategoriju djelimično slobodne.
Razlog su, smatraju u FH, konstantni napadi stranke Viktora Orbana, Fides, na državne institucije kao i zloupotreba parlamentarne većine. Ona je, navode, od 2010. do danas, nametnula ograničenja i preuzela kontrolu nad medijima, opozicijom, nevladinim organizacijama, sudovima, religijskim grupama, obrazovnim sistemom, privatnim sektorom i svim drugim sferama društva.
Populizam neprijatelj slobode
Trend porasta populizma i populističkih svjetskih lidera pokazao se pogubnim po demokratiju. Pozivanje populističkih lidera, smatraju u FH, na "jedinstvene" ili "tradicionalne" nacionalne vrijednosti, u demokratijama narušavaju zaštitu prava pojedinaca kao univerzalne vrijednosti što, dodaju, u autoritarnim državama može biti alibi za znatno češća kršenja ljudskih prava.
Populizmu nisu odoljele ni Sjedinjene Američke Države, navodi Freedom House. Iako se SAD nalaze u stabilnoj zoni slobodnih država, sa visokih 86 od maksimalnih 100 bodova, one se danas nalaze, podvlače u FH, znatno ispod drugih dugoutemeljenih demokratskih država, poput Australije, Kanade, Velike Britanije, Njemačke ili Francuske.
I mada se pad u rejtingu SAD, bilježi konstantno od 2009. godine, najveći je bio u posljednje dvije godine, odnosno od dolaska Donalda Trumpa na mjesto predsjednika države.
Frrrdom House više puta je u izvještaju naveo da je najjasniji zastoj nastao nakon što je Trump odbio da se jasno odredi i riješi problem miješanja Rusije u izborni proces 2016. godine.
Države bez sloboda
Država u kojima, po mišljenju Freedom House, slobode uopšte nema, na spisku je trenutno 50. Na nivou ukupne svjetske populacije od 7,6 milijardi, čak 37 odsto ljudi danas nema slobodu u osnovnim ljudskim pravima.
Tradicionalno u ovoj grupi godinama unazad nalazi se Rusija.
Freedom Houes konstatuje da je predsjednik Rusije Vladimir Putin obezbjedio sebi u 2018. godini još jedan predsjednički mandat, stičući korist taktikom čvrste ruke koja podrazumeva represiju nad medijima i civilnim društvom, zloupotrebu državnih resursa i progon političkih protivnika.
Najgori od najgorih
Analizom stanja, utvrđeno je i da su 24 četiri države, uključujući Kinu, Rusiju, Tursku, Iran i Saudijsku Arabiju, u proteklom periodu targetirale političke disidente u inostranstvu, sprovodeći nad njima različite oblike represije, zahtijevajući ekstradiciju, otmice pa čak i ubistva. Najdrastičniji primer imala je Saudijska Arabija, ubistvom novinara Washington posta, Džamala Kašogija, u Turskoj.
Među nedemokratskim državama najgore od najgorih su Sirija, Južni Sudan, Sjeverna Koreja, Sudan i Somalija.
