Njihov odnos nije bio samo profesionalni, već i prijateljski, a jedan od značajnih trenutaka njihovog poznanstva bila je Kasparovljeva posjeta Sarajevu 1994. godine.
Friedel, kao ključna figura u šahovskoj tehnologiji i blizak saradnik Kasparova, ostavio je neizbrisiv trag na ovu kraljevsku igru, a njihova zajednička priča, od trenutka kada mu je Gari prvi put došao kući, do meča s Deep Blueom, svjedoči o tome kako su šah i tehnologija oblikovali moderne strategije.
Kasparov i Sarajevo: priča o upornosti
Kasparovljeva posjeta Sarajevu ostala je urezana u pamćenje mnogima. Kasparov, tada aktuelni svjetski šahovski prvak, posjetio je Sarajevo u jeku rata, od 19. do 21. jula 1994. godine. Njegov dolazak bio je važan ne samo za šahiste, već i za sve građane Sarajeva, jer je simbolizirao podršku gradu pod opsadom.
Zajedno s njim je u Sarajevu bio Friedel, koji se prisjeća straha i osjećaja nesigurnosti prilikom boravka, koje je teško skrivao.
Tokom posjete, Kasparov je odigrao simultanku na 20 ploča protiv mladih šahista i istaknutih javnih ličnosti.
Na kraju, zabilježio je 19 pobjeda i jedan remi. Kasparovljeva simultanka i podrška gradu pod opsadom pokazale su da šah može biti više od igre – može biti simbol upornosti i otpornosti. Iako je tada Kasparov porazio gotovo sve protivnike, pokojni pjesnik Marko Vešović uspio je izvući remi, što je postalo dio šahovske legende u gradu.
„Ta posjeta bila je više od šahovske demonstracije”, prisjeća se Friedel. „Bila je to simbolična podrška jednom hrabrom gradu u najtežim trenucima.”
ChessBase: Revolucija u šahu
Friedel je u šah ušao iz znatiželje kao filozof i komunikator nauke. Studirao je filozofiju i lingvistiku na Univerzitetu u Hamburgu, ali se nije bavio akademskom karijerom.
Umjesto toga, počeo je uređivati magazin Computer-Schach und Spiele, koji je pokrivao rastući interes za računalni šah. Njegovo poznanstvo s Kasparovom počelo je 1985. godine, kada je šahovski prvak posjetio njegov dom.
„Razgovarali smo o ideji baze podataka koja bi mu pomogla da se pripremi za mečeve. Kasparov je odmah uvidio potencijal te tehnologije”, rekao je Friedel.
Ta ideja ubrzo je postala stvarnost kada je Friedel, zajedno s fizičarem Matthiasom Wüllenweberom, razvio prvi softver ChessBase 1.0 za Atari ST. Softver je omogućio šahistima da analiziraju partije i pripremaju strategije na potpuno nov način. ChessBase je ubrzo postao nezaobilazan alat u šahovskim pripremama, a njegova baza podataka sadrži milione partija.
U timu Kasparova protiv DeepBlue
Friedel i Kasparov su se zbližili tokom godina. Friedel je pratio Kasparova na mnogim turnirima, uključujući legendarni meč protiv IBM-ovog superračunara Deep Blue 1997. godine. Taj meč ostao je zapamćen kao prvi put kada je računar pobijedio svjetskog prvaka u klasičnom šahu.
„Gari je u početku bio optimističan”, prisjeća se Friedel. „Razvili smo strategije kako da iskoristimo slabosti računara, i u prvoj partiji sve je išlo po planu.”
Kasparov je briljirao u prvoj partiji, ali je Deep Blue iznenadio svojim promjenama u stilu igre. Posebno je zagonetnim postala druga partija, gdje je kompjuter odigrao poteze koji su iznenadili čak i najveće šahovske umove.
„Nakon poraza u drugoj partiji, Garry je bio uvjeren da je bilo ljudske intervencije. Računar je napravio poteze koji su ličili na igru iskusnog velemajstora”, kaže Friedel. „Bilo je zastrašujuće vidjeti kako mašina mijenja strategiju na način koji nismo mogli predvidjeti.”
Meč je izazvao veliku pažnju medija, a Friedel se prisjeća i trenutaka iza kulisa.
„Upoznali smo nevjerovatne ljude, poput Rona Howarda, koji je bio fasciniran cijelim događajem. Atmosfera je bila poput velikog holivudskog spektakla, sa stotinama novinara iz cijelog svijeta.”
