Prema diplomatskim izvorima, novi samit će uključivati Kanadu, Norvešku, Estoniju, Latviju, Litvaniju, Češku, Grčku, Finsku, Rumuniju, Švedsku i Belgiju.
Evropski lideri su na samitu u ponedjeljak izrazili spremnost da ponude sigurnosne garancije Ukrajini, ali su upozorili da će nivo takvih uvjeravanja zavisiti od učešća Washingtona u slučaju sveobuhvatnog mirovnog sporazuma.
Ipak, mnogi lideri su istakli kontinuiranu podršku Kijevu.
"Spremni i voljni", rekao je u ponedjeljak na mreži X šef NATO-a, Mark Rutte.
"To je moj zaključak sa današnjeg sastanka u Parizu. Evropa je spremna i voljna da preuzme odgovornost. Da prevodi u pružanju sigurnosnih garancija za Ukrajinu. Spremni i voljni da investiramo mnogo više u našu sigurnost. O detaljima će se morati odlučiti, ali posvećenost je jasna", poručio je.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je bio domaćin samita, rekao je da "tražimo snažan i trajan mir u Ukrajini".
"Da bismo to postigli, Rusija mora prekinuti svoju agresiju, a to mora biti praćeno snažnim i kredibilnim sigurnosnim garancijama za Ukrajince", istakao je.
Prema nacrtu dokumenta u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid, čini se da je Evropska unija spremna odobriti "u bliskoj budućnosti" dodatnih pet milijardi eura (5,24 milijarde dolara) pomoći za Ukrajinu.
U dokumentu se navodi da je EU, od početka ruske invazije punog obima u februaru 2022. godine, pružila Ukrajini 134,5 milijardi eura (141 milijardu dolara) pomoći, uključujući 48,5 milijardi eura (51 milijardu dolara) vojne pomoći.
"Evropska unija će pružati vojnu podršku Ukrajini koliko god bude potrebno i koliko god bude intenzivno potrebno", navodi se.
Dokument je naveo da je od početka ruske invazije punog obima u februaru 2022. godine, blok pružio Ukrajini 134,5 milijardi eura (141 milijardu dolara) pomoći, uključujući 48,5 milijardi eura (51 milijardu dolara) vojne pomoći.
"Evropska unija će pružati vojnu podršku Ukrajini koliko god bude potrebno i koliko god intenzivno bude potrebno", navodi se u nacrtu teksta.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron informisao je ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog nakon sastanka.
Zelenski je objavio na X-u da je imao "dug razgovor" sa Macronom, koji mu je prenio informacije o razgovorima s evropskim liderima i drugima.
"Dijelimo zajedničku viziju: sigurnosne garancije moraju biti čvrste i pouzdane", napisao je Zelenski.
"Bilo koja druga odluka bez takvih garancija – poput krhkog primirja – samo bi služila kao još jedna ruska obmana i uvod u novi ruski rat protiv Ukrajine ili drugih evropskih nacija", naveo je.
Novi sastanak održat će se dan nakon razgovora između Sjedinjenih Država i Rusije u Saudijskoj Arabiji, koji nisu uključivali evropske vlade niti Kijev.
Najava ovih razgovora uzdrmala je odnose između SAD-a i Evrope usred zabrinutosti da bi Washington mogao sklopiti dogovor s Moskvom koji je suprotan sigurnosnim interesima Ukrajine i Evrope.
Čini se da je taj sastanak postavio temelje za buduće razgovore između Moskve i Washingtona, pri čemu su obje strane pristale vratiti osoblje u svojim ambasadama u Washingtonu i Moskvi kako bi formirali misije za podršku mirovnim pregovorima u Ukrajini, bilateralnim odnosima i saradnji na širem planu.
Nakon sastanka u Saudijskoj Arabiji, savjetnik za nacionalnu sigurnost SAD-a Michael Waltz rekao je da bi bilo kakve postratne garancije za mir trebale biti "pod vodstvom Evrope," ponovivši pozive američkih zvaničnika da evropski saveznici povećaju izdvajanja za odbranu te hvaleći Britaniju i Francusku zbog "razgovora o doprinosu većoj sigurnosti Ukrajine".
Ideja o slanju evropskih mirovnjaka u Ukrajinu nakon primirja došla je u prvi plan nakon izjava britanskog premijera, Kiera Starmera.
Govoreći novinarima u Parizu 17. februara, Starmer je rekao da je "spreman razmotriti angažovanje britanskih snaga na terenu zajedno s drugima, ako postoji trajan mirovni sporazum".
Upozorio je da je još prerano za konkretne riječi: "U ranoj smo fazi razgovora, oni još nisu počeli".
Međutim, dodao je da "mora postojati američka podrška, jer je američka sigurnosna garancija jedini način da se efikasno odvrati Rusija od ponovnog napada na Ukrajinu".
Starmer se pridružio liderima Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Španije, Holandije, Danske, Evropske komisije, Evropskog vijeća i NATO-a u francuskoj prijestolnici kako bi razgovarali o sigurnosti Ukrajine.
Nakon sastanka, njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da su razgovori o slanju mirovnjaka "potpuno preuranjeni" i "veoma neprikladni" jer rat traje.
Scholz je dodao da, prema njegovom mišljenju, ne bi trebalo biti podjele između Evrope i Sjedinjenih Država u vezi sa odgovornošću za sigurnost Ukrajine.
"NATO se zasniva na činjenici da uvijek djelujemo zajedno i dijelimo rizik, čime osiguravamo našu sigurnost. Ovo se ne smije dovesti u pitanje", rekao je Scholz, dodajući da ne može biti mirovnog sporazuma bez pristanka Kijeva.
Prošle sedmice, američki ministar odbrane Pete Hegseth rekao je na sastanku vojnih saveznika Ukrajine u Briselu da Washington neće rasporediti trupe u Ukrajinu u bilo kojem dogovorenom mirovnom sporazumu i da članstvo u NATO-u Bijela kuća ne smatra dijelom rješenja za sukob.
Nisu sve evropske nacije spremne pružiti dodatnu pomoć Ukrajini, uključujući Mađarsku, koja održava bliske veze s Rusijom čak i nakon što je Kremlj započeo invaziju na Ukrajinu, koja će 24. februara navršiti tri godine.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto, govoreći tokom posjete Kazahstanu, kritikovao je samit u Parizu, nazivajući ga okupljanjem "frustriranih evropskih političara".
Ponovio je optužbe koje često iznose ruski zvaničnici, tvrdeći da lideri na samitu žele produžiti rat.
"Tako danas, pristalice rata, anti-Trumpovski i frustrirani evropski političari okupljaju se u Parizu kako bi spriječili mirovni sporazum s Ukrajinom", rekao je na konferenciji za novinare u Astani, prenijeli su mađarski državni mediji.
