Najnovije
Federalni agenti započinju povlačenje iz Portlanda
Guvernerka sjeveroistočne američke države Oregon, Kate Brown, rekla je da će federalne snage započeti napuštanje grada Portlanda u četvrtak, nakon sporazuma koji je postignut između lokalnih i federalnih zvaničnika.
Federalna vlada poručivala je da je raspoređivanje u Portlandu bilo neophodno kako bi se ponovo uspostavio mir, uz optuživanje lokalnih lidera zbog toga što su dozvolili da aktuelni protesti ugroze federalnu imovinu, uključujući i sudnicu.
Brownova je među liderima koji su kritikovali prisustvo federalnih agenata. U srijedu je rekla da su oni "djelovali kao okupacione snage" i da su "donijeli nasilje".
Gradonačelnik Portlanda Ted Wheeler je rekao: "Njihovo prisustvo je dovelo do pojačanog nasilja i vandalizama u našem gradskom jezgru".
Chad Wolf, v.d. sekretara za unutrašnje poslove, nije iznio nikakav vremenski raspored povlačenja, ali je rekao da će državni i lokalni organi reda započeti preuzimanje obezbjeđivanja ulica i imovine oko federalnog vlasništva.
"Sekretarijat će nastaviti da održava naše trenutno, uvećano prisustvo saveznih organa reda u Portlandu, sve dok se ne uvjerimo da savezni sud Hetfield više neće biti napadan, kao i sva ostala federalna imovina i da će palata pravde u Portlandu ostati bezbjedna. To je bila naša misija i cilj otkako su počele nasilne, kriminalne aktivnosti", rekao je Wolf.
Savezne snage poslate su u najveći grad u Oregonu kako bi štitile federalni sud nakon više nedjelja demonstracija, od kojih su neke bile nasilne, a koje su izazvane smrću Georgea Floyda tokom policijskog privođenja u Minneapolisu.
Vremenom su protesti eskalirali, a neki demonstranti su gađali zgradu suda kamenicama, pirotehničkim sredstvima i koristili laserske pokazivače. Federalni agenti su odgovorili suzavcem, pendrecima i hapšenjima.
Federalna vlada objavila je da šalje federalne agente u gradove Cleveland, Detroit i Milwaukee i kao dio napora da se suzbije nasilje i kriminal. Program je već obuhvatio slanje agenata u Chicago, Kansas City, Missouri i Albuquerque u Novom Meksiku ovog mjeseca.
Lideri u nekim gradovima usprotivili su se federalnom prisustvu, ukazujući na primjer Portlanda, dok su im drugi poželjeli dobrodošlicu u partnerstvu sa njihovim lokalnim čuvarima reda.
Gradonačelnik Clevelanda Frank Jackson rekao je u srijedu da je njegov grad iskusio rast nasilnog kriminala, posebno onog uz upotrebu oružja, "i treba nam pomoć naših federalnih partnera kako bi nam pomogli da to stavimo pod kontrolu".
Mike Duggan, gradonačelnik Detroita, rekao je da grad nije tražio federalnu pomoć, ali da je policija Detroita spremna da nastavi rad sa federalnim agentima na sprovođenju federalnih zakona koji ciljaju na trgovinu oružjem i nasilje bandi.
"Vjerujemo da ne postoji zakonska osnova za intervenciju Sekretarijata za unutrašnje poslove na protestima u Detroitu danas, ili za bilo kakvo pojačano prisustvo agenata Sekretarijata za unutrašnje poslove u našoj zajednici. Današnje saopštenje čini se da poštuje takvu poziciju", navodi Duggan.
Lolani i državni lider zauzeli su sličnu poziciju po pitanju Milwaukeea, uz članove Kongresa, guvernera Milwaukeea i gradonačelnika koji su poslali zajedničko pismo taržeći pojašnjenje koliko će trajati raspoređivanje, koliko će agenata biti angažovano, koje će mjere biti preduzete i ko je odgovoran za nadzor njihovih akcija.
See all News Updates of the Day
Pet predsjednika SAD-a na komemoraciji za Jimmyja Cartera u Washingtonu
U Nacionalnoj katederali u Washingtonu održava se komemoracija za preminulog 39. predsjednika SAD Jimmyja Cartera, koji će kasnije tokom dana biti sahranjen u svojoj državi Georgiji.
Stotine ljudi prisustvuju komemoraciji koja je počela unošenjem kovčega sa Carterovim tijelom, obavijenog američkom zastavom.
Svi Carterovi nasljednici koji su živi - Bill Clinton, George Bush mlađi, Barack Obama, Donald Trump i Joe Biden - prisustvuju komemoraciji, sa suprugama.
Na komemoraciji su i potpredsjednica SAD Kamala Harris sa suprugom, novoizabrani potpredsjednik JD Vance, kao i bivši potpredsjednik SAD Mike Pence - sa kojim se Trump rukovao u katedrali. Prisustvuje i kanadski premijer u ostavci Justin Trudeau.
Predsjednik SAD Joe Biden najavljen je da će održati posmrtni govor.
Joshua Carter, unuk preminulog predsjednika, prvi je govorio na komemoraciji. Podsjetio je da je njegov deda držao nedjeljne propovijedi u crkvi u Plainsu i da su dolazili da ga slušaju ljudi iz cijele države. Kaže da je bivši predsjednik je govorio o svakodnevnim problemima i teškim situacijama - poput one kada mu je umro drugi unuk.
"I to je bio jedini dan kada je moj deda kasnio na održi propovijed, jer je moj brat umro u nedjelju", rekao je Joshua Carter.
Govorio je o njegovom humanitarnom radu, pokušajima da izliječi bolesti i postigne mir.
"Volio je ljude. Voleo je princip mira i tome se povinovao", kazao je Carterov unuk koji je čitao dijelove iz Biblije koje je njegov deda propovijedao u baptističkoj crkvi u njegovog rodnom mestu Plains.
Na komemoraciji je govorio i sin Carterovog prethodnika, republikanskog predsjednika Geralda Forda - koji je pročitao posmrtni govor svog oca napisan za Cartera. Ford je preminuo 2006. godine.
"Tokom našeg izbornog takmičenja 1976. Jimmy je znao moje slabosti i iskoristio ih je. Ali, poslije tih izbora rođeno je jedno veliko prijateljstvo...Prijateljstvo koje je prevazilazilo politiku. Zaboravili smo šta smo jedan o drugom rekli u jeku političke borbe", rekao je Steven Ford čitajući dio iz govora svog oca.
Ted Mondale, sin Carterovog potpredsjednika Waltera Mondalea, također je pročitao govor koji je njegov otac napisao za Cartera.
"Iako smo bili samo četiri godine u Bijeloj kući mnogo smo postigli. Bili smo marker za pravdu i pristojnost. Carter je bio čovjek od riječi", piše u govoru Waltera Mondalea koji je čitao njegov sin.
Poslije komemoracije u Nacionalnoj katedrali, Carterovi posmrtni ostaci će biti vraćeni u vojnu bazu Andrews, odakle će poleteti avion za Atlantu u Georgiji. Bivši predsjednik biće sahranjen u rodnom mjestu Plains.
U četvrtak u 7 ujutro po lokalnom vremenu završilo se dvodnevno odavanje pošte Carteru na Capitol Hillu, gdje su desetine hiljada ljudi došle da posljednji put pozdrave predsjednika.
Jimmy Carter je preminuo u 101. godini 29. decembra 2024.
U Bijeloj kući je bio od 1977. do 1981. kada je izbore izgubio od republikanca Ronalda Reagana.
Predvodio je zemlju tokom četiri turbulentne godine. Rastuća inflacija i rastuća nezaposlenost poremetili su domaće prioritete njegove administracije. Pobjede u spoljnoj politici ostvario je mirovnim sporazumom između Egipta i Izraela i ugovorom o Panamskom kanalu.
Međutim, talačka kriza u Iranu dominirala je njegovim posljednjim godinama u Bijeloj kući i doprinijela porazu na izborima 1980. godine.
Ali, Carter je volio da kaže da je kraj njegovog predsjednikovanja 1981. bio početak novog života, tokom kog je putovao po svijetu "boreći se protiv bolesti, gradeći nadu i gradeći mir".
"Ispostavilo se da je to za mene i moju suprugu Rosalynn otvorilo novu arenu uzbuđenja i nepredvidivosti, i avanture, i izazova, i zadovoljstva", rekao je on za Glas Amerike.
Kao vodeće figure Carter centra, Jimmy i Rosalynn nsu putovali u više od 80 zemalja posmatrajući problematične izbore, posredujući u sporovima i boreći se protiv bolesti. Ovaj aktivan život poslije Bijele kuće na kraju je doveo do toga da 39. američki predsjednik dobije Nobelovu nagradu za mir 2002.
SAD šalju Ukrajini posljednji paket vojne pomoći prije nego Biden napusti Bijelu kuću
Sjedinjene Države daju Ukrajini dodatno oružje i opremu iz postojećih vojnih zaliha u vrijednosti od 500 miliona dolara, što će, kako su zvaničnici rekli za Glas Amerike, biti posljednji paket vojne pomoći prije nego što predsjednik Joe Biden napusti funkciju.
Američki ministar odbrane Lloyd Austin u četvrtak će posljednji put ugostiti Ukrajinsku kontakt grupu za odbranu u Ramsteinu u Njemačkoj.
"Naš fokus će biti na održavanju zamaha, postizanju rezultata i slanju jasne poruke: međunarodna zajednica je odlučna u svojoj podršci Ukrajini", rekao je Austin.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da će se pridružiti Austinu na 25. sastanku grupe, koja se sastoji od oko 50 nacija koje su se okupile pod Austinovim vodstvom kako bi koordinirali sigurnosnu pomoć nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
"Oni [Ukrajinci] nastavljaju da opstaju, ali to čine uz podršku SAD-a i drugih savezničkih zemalja i koalicija kroz Ukrajinsku kontakt grupu za odbranu. I mislim da je prilično jasno da je Ukrajinska odbrambena kontakt grupa, to je više od zajedničkog razumijevanja, to je zajednički cilj", rekla je zamjenica sekretara za štampu Pentagona Sabrina Singh.
Dok se Ukrajinci bore da prežive, taj zajednički cilj podrške njihovoj borbi obavijen je neizvjesnošću.
Novoizabrani predsjednik Donald Trump nije naznačio da li će nastaviti američko vodstvo grupe kada predsjednik Bajden napusti funkciju 20. januara, a zvaničnici trenutne administracije i analitičari odbrane upozoravaju da bi se to moglo pokazati katastrofalnim za Kijev.
"Ako imate veliko smanjenje ili kraj američke podrške Ukrajini, onda biste mogli imati veliku katastrofu u Ukrajini", rekao je Bradley Bowman, viši direktor Centra za vojnu i političku moć pri Fondaciji za odbranu demokratija za Glas Amerike.
Umjesto da presijeku spas Kijevu, rekao je Bowman, SAD bi trebale pojačati podršku Ukrajini u prvim mjesecima nove administracije "kako bi Ukrajinu stavile u najjaču moguću poziciju" prije bilo kakvih mirovnih pregovora.
Dok analitičari ukazuju na Ukrajinsku odbrambenu kontakt grupu kao vrhunsku tačku Austinovog naslijeđa, kašnjenja u finansiranju iz Kongresa i razmatranja unutar Bidenove administracije o tome koje oružje dati Kijevu ometali su borbu Ukrajine.
Bowman kaže da im je Bidenova administracija prečesto, kada je Ukrajina tražila nešto, rekla "ne", zatim "možda", prije nego što je na kraju rekla "da".
"Tokom tog vremenskog perioda, vidjeli smo Ruse kako napreduju, Ukrajince kako umiru i kašnjenje je skupo", rekao je on.
Od ruske invazije 2022. godine, grupa od oko 50 nacija je Kijevu obezbijedila više od 126 milijardi dolara oružja, obuke i opreme. SAD su obezbijedile oko 66 milijardi dolara, što je nešto više od polovine pomoći grupe.
Dopisnik Glasa Amerike za nacionalnu sigurnost Jeff Seldin doprinio je ovom izvještaju.
U Republici Srpskoj obilježavanje 9. januara uprkos neustavnosti i ranijim reakcijama
Nakon održavanja svečane akademije povodom 9. januara, Dana Republike Srpske uz prisustvo političkog vrha RS i Srbije u Banjoj Luci, visoki predstavnik i ambasada SAD-a podsjetili su na odluku Ustavnog suda BiH o neustavnosti ovog dana, te pozvali na reakciju Državno tužilaštvo.
Početku obilježavanja 9. januara u sportskoj dvorani „Borik“ nije prisustvovao Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i SNSD-a, te su se prisutnima obratili predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić, kao i srpski član Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović.
Stevandić je na početku svog govora rekao da je Republika Srpska prije deset dana službeno vratila u upotrebu grb Nemanjića i himnu Bože pravde.
“Sve što pokušavaju da nam otmu, više ćemo braniti, vraćati i slaviti. Zato je 9. januar Dan RS koji ćemo slaviti zauvijek. RS nije list papira da se tek tako prepravlja”, izjavio je Stevandić.
Prema njegovim riječima, Republika Srpska danas, čuvajući sebe, imovinu i institucije, prava i budućnost, ne gradi mržnju i ne izaziva neprijateljstvo prema konstitutivnim narodima i drugom entitetu.
“Nismo neprijatelji sa SAD, sa zemljama Kvinte. Držimo se neutralno i ne odričemo svojih prijatelja, ali se to danas knjiži kao prekršaj, te nas surovo kažnjavaju, prijete i sankcionišu”, dodao je Stevandić.
Delegaciju Republike Srbije predvodio je Miloš Vučević, zajedno sa ministrima u Vladi Srbije, a prisutni si bili i predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić, kao i patrijarh srpski Porfirije, te Danilo Vučić, sin predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića.
Premijer Vučević je, osvrćući se na zabranu Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine za prelet vojnog aviona ili helikoptera Srbije preko teritorije BiH, a prema planu leta dostavljenom od ambasade Srbije u BiH za 8. i 9. januar, kazao da bi on na ovaj događaj došao i pješke, te da su u krivu oni koji misle da će „ponižavajući srpski narod izgraditi održivi mir i stabilnost na Balkanu“.
“Dejtonski sporazum zaustavio je patnje naroda i poštovao stvarnost na području BiH. Danas vidimo svjesne namjere da se sruši taj sporazum. Republika Srbija, na čelu s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, ponudila je, a danas nudi inicijative i projekte koji su u korist svih naroda i bez razmišljanja, odbijeni su iz središta moći koja ne odražava želje svih naroda”, kazao je Vučević.
Dodao je da se Srbija zalaže za stajalište kako su bilo kakve promjene moguće samo s apsolutnim pristankom svih birača iz dva entiteta koji čine BiH.
Napomenuo je da se sve što se događa u Banjaluci, prelijeva na Beograd, a sve što se događa u Kosovskoj Mitrovici na Republiku Srpsku.
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) podsjetila je danas da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine više puta donio odluku da je obilježavanje dana Republike Srpske 9. januara neustavno.
„Ova odluka važi bez obzira ko učestvuje u proslavi. Nije u pitanju samo obilježavanje praznika, već konkretno odabir 9. januara, koji se poklapa s pravoslavnim vjerskim praznikom i krši nekoliko odredbi Ustava BiH koje zabranjuju diskriminaciju“, navela je ambasada, kao i da su oduke Ustavnog suda obavezujuće za sve.
„Sjedinjene Američke Države očekuju da će organi za provođenje zakona i pravosudni organi poduzeti brze i odlučne mjere da istraže svako kršenje zakona u vezi s proslavom dana RS 9. januara“, dodaje se u objavi, kao i da će SAD ostati posvećene borbi za vladavinu prava.
Detektor je ranije pisao da su SAD uvele nove sankcije među kojima i državnom ministru vanjske trgovine i ekonomskih poslova Staši Košarcu, te za još četiri kompanije iz naše zemlje koje se dovode u vezu s porodicom Milorada Dodika i kompanijama iz Republike Srpske koje su ranije sankcionisane.
Danas je saopšteno i da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država u odlasku, Joe Biden, proširio sankcije na supružnike i odraslu djecu sankcionisanih pojedinaca i grupa uključenih u destabilizirajuće aktivnosti u zemljama Zapadnog Balkana.
U martu 2024. godine američko Ministarstvo finansija uvelo je sankcije za troje funkcionera Republike Srpske jer su organizacijom neustavnog dana Republike Srpske potkopali mir i stabilnost Bosne i Hercegovine.
Da je nepoštivanje odluka Ustavnog suda krivično djelo prema Krivičnom zakonu BiH podsjetio je i visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, reagujući na obilježavanje 9. januara.
“Izbor 9. januara kao datuma za obilježavanje praznika Dana Republike Srpske nema simboliku kolektivnog zajedničkog sjećanja koje može doprinijeti jačanju kolektivnog identiteta kao vrijednostima koje imaju poseban značaj u multietničkom društvu koje se zasniva na poštivanju različitosti kao osnovnih vrijednosti modernog demokratskog društva”, podsjetio je on na odluku Ustavnog suda, pojašnjavajući da ljudi koji nisu pripadnici srpskog naroda, a žive u RS, mogu se osjećati kao građani drugog reda.
I Schmidt je pozvao organe za provođenje zakona, Tužilaštvo BiH i policiju, da poduzmu odgovarajuće zakonom propisane naredne korake, posebno u slučajevima koji se odnose na javne zvaničnike i državne službenike i njihovo učešće u pripremi ili organizaciji proslave 9. januara.
Obilježavanju u Banjoj Luci je prisustvovao i ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov, koji je čestitao svim građanima Republike Srpske 9. januar – Dan Republike, govoreći kako očekuje jačanje veza između RS i Rusije.
Kalabuhov je rekao da se Rusija, kao jedan od garanata Dejtonskog sporazuma, zalaže za poštovanje ovog sporazuma i prava Republike Srpske.
Sutra je planiran svečani defile kojim će se obilježiti 9. januar u Banjoj Luci.
Ranijih godina Detektor je pisao kako su 9. januar obilježavale desničarske organizacije iz Republike Srpske i Srbije i kao i da su brojne navijačke grupe organizovale slavlja uz baklje i vatromete širom ovog entiteta.
Nekoliko udruženja ranije je predalo Državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv Dodika i političara te nepoznatih osoba zbog veličanja ratnih zločinaca, javnog propagiranja, poziva i organizovanja obilježavanja Dana Republike Srpske 9. januara.
Zašto Trump želi da zauzme Grenland?
Udaljen, leden i uglavnom neistražen, Grenland ima veliku ulogu u svakodnevnim vremenskim prilikama za milijarde ljudi i u globalnim klimatskim promjenama.
Grenland je mjesto klimatskih promjena, oskudnih resursa, napete geopolitike i novih trgovinskih načina i to se sve ukršta, rekao je profesor bezbjednosti i životne sredine Univerziteta u Ohiou, Geoff Dabelko.
Ostrvo je sada centar za geopolitičku i geoekonomsku konkurenciju na mnogo načina, dijelom zbog klimatskih promjena, rekao je Dabelko.
Još u prvom mandatu, novoizabrani predsjednik Donald Trump izrazio je interesovanje za kupovinu Grenlanda, koji je poluautonomna teritorija Danske, američke saveznice i jedne od zemalja koje su osnovale NATO.
Također se tu nalazi i velika američka vojna baza.
Zašto je Grenland poželjan?
Zamislite Grenland kao otvorena vrata frižidera ili termostat za globalno zagrijavanje, a nalazi se u regionu koji se zagrijava četiri puta brže od ostatka svijeta, kaže klimatski naučnik sa Univerziteta New York Dejvid Holland.
Na njemu se nalaze rijetki minerali od ogromne vrijednosti za telekomunikacije, kao i uranijum, zatim milijarde neiskorištenih barela nafte i ogromna zaliha prirodnog gasa koja je nekada bila nedostupna, i sve manje ga ima.
Mnogi od tih minerala trenutno se uglavnom isporučuju iz Kine, pa su zainteresovane i druge zemlje poput Sjedinjenih Država, rekao je Dabelko. Prije tri godine, vlada Danske je obustavila eksplotaciju nafte na moru sa teritorije koju nastanjuje 57.000 ljudi.
Ali više od nafte, gasa ili minerala, tu je orgomna količina leda, rekao je klimatski naučnik Erik Rignot sa Univerziteta Kalifornije. Ako se taj led otopi, to bi promenilo primorje u cijelom svetu i potencijalno promijenilo vremenske prilike toliko dramatično da izgleda kao scenario za holivudski film o katastrofi
Grenland ima dovoljno leda da bi se svjetska mora podigla za 7,4 metra ako bi se sav otopio. Skoro metar od toga je takozvani zombi led, koji će da se otopi šta god da se dogodi, pokazalo je istraživanje iz 2022.
Od 1992. Grenland je izgubio oko 182 milijarde tona leda svake godine, do 2019. kada je izgubio 489 milijardi tona.
Grenland će biti u fokusu u 21. vijeku zbog efekta koji će topljenje njegovog ledenog pokrivača imati na nivo mora, rekao je Mark Serreze, direktor Nacionalnog centra podataka o snegu i ledu u Boulderu u Coloradu.
"Vjerovatno će postati još veće u budućnosti. Taj uticaj je možda nezaustavljiv", rekao je Holland.
Da li su u igri drugi klimatski faktori?
Grenland također služi kao motor i prekidač za uključivanje i isključivanje ključne okeanske struje koja utiče na klimu Zemlje na mnogo načina, uključujući aktivnost uragana i zimske oluje. Zove se Atlantska meridijalna cirkulacija, ili AMOC, i usporava se jer se više sveže vode izbacuje u okean topljenjem leda na Grenlandu, rekao je Serrez.
Gašenje AMOC je klimatska prekretnica od koje se mnogo strahuje i koja bi mogla gurnuti Evropu i dijelove Sjeverne Amerike u dugotrajno smrzavanje, scenario je prikazan u filmu „Dan poslije sutra” iz 2004. godine.
„Ako bi se ovaj globalni sistem značajno usporio ili čak potpuno urušio, kao što znamo da je bilo prije, normalne razlike u temperaturama i padavine širom svijeta bi se drastično promijenili“, rekla je klimatološkinja Jennifer Francis iz Centra za istraživanje klime Woodwell.
„Poljoprivreda bi ispala iz kolosijeka, ekosistemi bi se urušili, a normalne vremenske prilike bi bile stvar prošlosti”, dodaje ona.
Grenland također mijenja boju dok se topi od bjeline leda, koja reflektuje sunčevu svjetlost, toplotu i energiju daleko od planete, do plave i zelene boje okeana i kopna, koje apsorbuju mnogo više energije, rekao je Holland.
Grenland igra ulogu u dramatičnom zamrzavanju koje trenutno vlada u dvije trećine Sjedinjenih Država. Još 2012. godine, vremenske prilike iznad Grenlanda dovele su do toga da se superoluja Sendi usmjeri u New Yrok i New Jersey, prema ekspertu za zimske vremenske prilike Judah Cohenu iz privatne firme Atmospheric and Environmental Research.
Zbog grenlandskih ledenih planina takođe se mijenja kurs u mlaznoj struji, koja donosi oluje širom svijeta i diktira vremenske prilike. Često, posebno zimi, sistem visokog pritiska kod Grenlanda uzrokuje da arktički vazduh pada na zapad i istok, udarajući Sjevernu Ameriku i Evropu, rekao je Cohen.
Zašto je pozicija Grenlanda toliko važna?
Pošto se nalazi na arktičkom krugu između Sjedinjenih Država, Rusije i Evrope, Grenland je geopolitički ulov koju SAD i drugi žele više od 150 godina.
To je još vrijednije jer se Arktik više otvara za pomorstvo i trgovinu. Ne uzima se u obzir jedinstveni izgled ostrva pokrivenog ledom koje ima neke od najstarijih stena na Zemlji.
„Neviđeno je lijepo. Zanimljivo je biti tamo. Komadi leda veličine Empire State Buildinga samo se raspadaju sa litica i padaju u okean. I također, prelijepe divlje životinje, foke i kitovi ubice. To jednostavno oduzima dah”, rekao je Holland, koji je sproveo istraživanje leda više od 30 puta od 2007. godini.
Građani i političari odali poštu predsjedniku Carteru na Capitol Hillu
Hiljade ljudi, uprkos izuzetno niskim temperaturama, došlo je u zgradu Kongresa na Capitol Hill da oda počast preminulom predsjedniku SAD Jimmyju Carteru.
Među njima je bila i potpredsjednica SAD Kamala Harris, koja je istakla dostignuća i humanost predsjednika koji je preminuo u 101. godini 29. decembra prošle godine.
David Smith, profesor Carter škole za mir i rješavanje konflikta na Univerzitetu George Mason, rekao je Glasu Amerike da je Carter utjecao na njegovu karijeru. Došao je da mu oda poštu.
"Imao je veliki utjecaj na mnoge. Njegov rad na unapređenju prava manjina, imenovanje žena u pravosuđu, zaštita životne sredine, promovisanje ljudskih prava - za mene su sve to bile jako važne stvari", kaže Smith.
Kovčeg sa tijelom 39. američkog predsjednika stoji u dijelu Kongresa koji se zove rotunda i tu će biti do zvanične komemoracije u Nacionalnoj katedrali u četvrtak u 10 ujutro po lokalnom vremenu.
Lider senatske republikanske većine Džon Thune je Cartera opisao kao "veterana mornarice, uzgajivača kikirikija, guvernera Georgije, predsjednika SAD, dobitnika Nobelove nagrade, borca za mir i ljudska prava, ali na prvom mjestu - odanog sluge boga i ljudi".
Potpredsjednica Harris je veličala njegovu politiku.
"Bio je prvi predsjednik SAD koji je imao sveobuhvatnu energetsku politiku i prvi koji je podržao proizvodnju čiste energije. Inicirao je donošenje više od deset velikih zakona o zaštiti životne sredine. On je više nego udvostručio broj američkih nacionalnih parkova", rekla je Harris.
Carter je preminuo u svom domu u Georgiji, poslije dvije godine na palijativnoj njezi. Njegovo telo je dovezeno u Washington iz njegovog rodnog mesta Plains, gdje će biti sahranjen poslije državne komemoracije u Nacionalnoj katedrali.
Članovi Kongresa su za Glas Amerike govorili šta je za njih značio Carter.
Demokrata iz Sjeverne Karoline, Alma Adams, rekla je da je 39. predsjednika smatrala "moralnom osobom".
"Držao je propovijed u crkvi nedjeljom, a i ja sam! Ali mislim da je presudno to što je brinuo o ljudima. Bio je narodni predsjednik", rekla je.
Republikanac iz Sjeverne Karoline Ralph Norman je rekao da nije saglasan sa Carterovim političkim stavovima, ali da smatra da je bio "dobar čovek i da je služio svojoj zemlji".
"Volio je Ameriku. Nisam se slagao sa njegovim politikama, ali ne možete da mu osporite patriotizam. Jednostavno je volio svoju zemlju", rekao je Norman.
Govor na komemoraciji održaće predsednik SAD Džo Bajden.
"Možda nikada neće biti sličnih njemu, ali možemo samo da se trudimo da budemo malo više kao Jimmy Carter", naveo je Biden u pismu povodom njegove smrti.
Na komemoraciji se očekuje i novoizabrani predsjednik Donald Tramp.
Bill Galston iz Instituta Brookings za Glas Amerike je rekao da su "Biden i Carter imali nešto zajedničko - obojica su bili predsjednici u samo jednom mandatu i platili su cijenu što su neke svoje političke odluke stavljali iznad dnevne politike".
Upitan da li Carter i Trump imaju nešto zajedničko, Galston je odgovorio da je riječ o "dijametralno različitim ljudima u svakom asopektu sem jednog - da su na poziciju predsjednika došli kao autsajderi".
