Linkovi

Izdvojeno

Federacija BiH nabavlja rusku Sputnik V vakcinu

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine jednog od dva entiteta u BiH, na sjednici u četvrtak 11. marta donijela je odluku o nabavci 350.000 hiljada ruskih vakcina Sputnik V protiv COVID-a 19, saopštio je premijer Fadil Novalić.

U ime Federacije BiH pregovore o nabavci vakcina vodio je ‘ad-hoc’ tim kojeg imenovala Vlada. Za nabavku vakcina su odabrane dvije kompanije 'MGM' iz Kaknja i Krajinagroup iz Banja Luke.

„Radna grupa je uradila svoj posao, zaprimila je ponude sedam kompanije od kojih je u uži izbor ušlo četiri, a izabrane su dvije. Kriteriji su bili po brzini isporuke i cijeni. Zanimljivo da su ponude svih kompanija imale isti cijenu oko 17 eura. Išli smo na sigurno. Za obje kompanije riječ je o vakcinama Sputnik V,“ kazao je Novalić.

Obzirom da je u ovu svrhu iz budžeta planirano 12 miliona konvertibilnih maraka (oko šest miliona eura), a cijena po dozi vakacine je oko 17 eura, ove će kompanije za potrebe Federacije BiH nabaviti „ne više od 350.000 vakcina“, izjavio je Novalić, iako je prethodnom odlukom Vlade u planu bila nabavka 400.000 vakcina.

Novalić je dodao da je za potpisivanje ugovora sa odabranim kompanijama zadužen Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH.

„U ovom poslu nema sigurnosti, ali smo u ugovoru naveli da plaćamo onog momenta kada Agencija za lijekove registrira taj lijek. Kao Vlada smo rekli da prvi kontigent ne smije biti manji od 100.00 vakcina”, rekao je Novalić.

Dodao je da nije važno o kojoj se vakcini radi.

„Bitno je koja dođe prva. Vidite ni da istočni ni zapadni svijet više ne kalkulira. S ovom dozom možemo vakacinisati 75.000 ljudi. Nadamo se i da će proraditi COVAX sistem,” kazao je Novalić.

U protekla 24 sata u BiH zabilježena su najmanje 1.338 slučaja zaraze korona virusom, a od posljedica infekcije je preminulo 28 osoba.

BiH i dalje čeka na prve isporuke vakcina koje su ugovorene u septembru 2020. godine sa COVAX mehanizmom u okviru Globalne alijanse za vakcine (GAVI), prema kojem u BiH treba stići 153.600 doza vakcine AstraZeneca i 23.000 doza cjepiva Pfizer-BioNtech. U tu svrhu su bosanskohercegovački entiteti, Federacija BiH i Republika Srpska, izdvojili skoro 13 miliona dolara.

Za sada, jedine vakcine koje su stigle u Federaciju BiH, jesu deset hiljada doza AstraZeneca vakcine koje je 2. februara donirala Srbija.

Istovremeno u drugi BiH entitet, Republiku Srpsku, 8. marta stigao je novi kontingent od 20 hiljada ruskih vakcina Sputnik V.

Vlasti Republike Srpske naručili su ukupno 100.000 doza ove vakcine.

Medicinski časopis The Lancet objavio je 2. februara 2021., da ruska vakcina Sputnik V protiv korona virusa pruža oko 92 posto zaštite protiv COVID-19.

Rusija je još u avgustu 2020. objavila da je državno zdravstveno regulatorno tijelo odobrilo vakcinu. Taj potez nije naišao na odobravanje izvan Rusije jer u tom periodu nisu bile završene ključne faze istraživanja.

Treća faza istraživanja počela je tek u septembru prošle godine, a Rusija je početkom decembra prošle godine počela sa vakcinacijom svog stanovništva.

Iako nije odobrena u Evopskoj uniji, Mađarska kao i Slovačka odobrile su upotrebu Sputnika V.

Početkom marta Evropska agencija za lijekove potvrdila je da razmatra odobravanje ruske vakcine, a prema navodima iz saopštenja koje je izdala ova institucija, podnosilac zahtjeva za ovu vakcinu je kompanija R-Pharm iz Nemačke.

See all News Updates of the Day

Gvantanamo - historijska vojna baza na osporavanoj teritoriji

ARHIVA: Pritvorni centar u američkoj pomorskoj bazi u Zalivu Gvantanamo (Foto: Mladen ANTONOV / AFP)
ARHIVA: Pritvorni centar u američkoj pomorskoj bazi u Zalivu Gvantanamo (Foto: Mladen ANTONOV / AFP)

Plan predsjednika Donalda Trumpa da pošalje hiljade ilegalnih imigranata u američku pomorsku bazu u zalivu Gvantanamo ponovo je pobudio interesovanje za kontroverzni kompleks u istočnom dijelu Kube, najstariju američku vojnu enklavu van granica SAD i jedinu koja se održava protivno volji zemlje domaćina.

Nekoliko dana nakon objavljivanja Trumpovog plana, u bazu je stiglo više od 150 vojnika da "podrže operaciju" pripreme pritvornog centra sa kapacitetom od oko 30.000 ljudi, saopšteno je u ponedeljak iz američke Južne komande.

Baza Gvantanamo ili Gitmo, koja se prostire na 117 kvadratnih kilometara tropskog raja koji je Cristopher Columbo zavolio prije pet vjekova, ključna je za američke pomorske i vazdušne operacije na Karibima.

Tokom više od 120 godina istorije, Gitmo je bio simbol bliskih odnosa Vašingtona i Havane da bi postao jedna od najspornijih tačaka u višedecenijskom sporu dvije zemlje.

Posle obnavljanja odnosa 2015. godine, tadašnji kubanski predsjednik Raul Castro je kao uslov za njihovu potpunu normalizaciju zahtijevao povratak teritorije na kojoj se nalazi, kako je Kubanci, nazivaju nelegalna baza.

Bivši predsjednik Barack Obama je u jednom trenutku razmatrao zatvaranje kontroverznog zatvora u kojem su nekada bile stotine optuženih za terorizma posle terorističkog napada na Sjedinjene Države 11. septembra 2001. godine. Aktivisti za ljudska prava kritikovali su uslove u kojima su držani zatvorenici, od kojih su neki oslobođeni za vrijeme administracije bivšeg predsjednika Joea Bidena.

Stogodišnji ugovor

Američki ratni brodovi usidrili su se u zaliv Gvantanamo 1898, kada je učešće Washingtona u kubanskom ratu za nezavisnost od Španije pomoglo da se okonča vladavina Madrida na američkom kontinentu. Više od 125 godina kasnije, američki brodovi su i dalje u tom području.

Amandman prvog ustava ostrva omogućio je prisustvo američke vojske da bi se očuvala nezavisnost i otvorio put za uspostavljanje američkih baza na karipskoj teritoriji. Prema ugovoru iz 1903, taj priobalni dio Gvantanama iznajmljen je za simboličnu sumu od 2.000 dolara.

Godine 1934, kirija je povećana na 4.000 i sporazum je izmijenjen da bi se vojno prisustvo na teritoriji produžilo "koliko god to zahtijeva" američka vlada. S obzirom na to da nije utvrđen datum isticanja ugovora, pomorska baza će prestati da postoji samo ako to odluči Washington ili dvije zemlje postignu dogovor.

Aktuelna kubanska vlada, poput prethodnih, ne priznaje ugovor koji naziva "imperijalističkom zaostavštinom". Prema dnevniku Washington Post, pokojni Fidel Castro u kancelariji je držao čekove američke vlade, koji nisu bili iskeširani, i pokazivao ih gostima.

Američka pomorska baza u zalivu Gvantanamo. (Foto: Paul J. RICHARDS/AFP)
Američka pomorska baza u zalivu Gvantanamo. (Foto: Paul J. RICHARDS/AFP)

Sjedinjene Države imaju jurisdikciju nad krajnjim dijelom zaliva gdje se enklava nalazi, ali priznaje suverenitet Kube na toj teritoriji.

Sporna pitanja

Uspon Fidela Castra na vlast 1959, zatim njegov sukob sa Washingtonom i odnosi sa Moskvom tokom Hladnog rata, označili su prekretnicu u bilateralnim odnosima i doveli do toga da Washington i Havana postanu višedecenijski ideološki neprijatelji.

Tokom Kubanske raketne krize 1962, pomorska baza postala je jedna od najbližih granica između dvije strane. Dvije godine kasnije, Castro je ukinuo snabdijevanje vodom i strujom Gitma, koji je zatim izolovan od ostatka zemlje.

Uspostavljena je i "ničija zemlja", gdje su kasnije bježali Kubanci koji su pokušavali da se domognu američke teritorije u potrazi za boljim životom.

Jedini izuzetak je bio mali broj Kubanaca koji su radili u bazi, što je praksa koja je prekinuta prije nekoliko godina. Nakon prekida odnosa između dvije zemlje, oko 70 Kubanaca odlučilo je da živi u tom području. Na vrhuncu Hladnog rata, pucnjave i napadi sa obje strane nisu bili neobičajeni.

To je bila i jedna od tema moguće najpoznatijeg filma o životu u vojnoj bazi: Nekoliko dobrih ljudi (1992). U jednoj od najpoznatijih scena u tom filmu, komandant baze Nathan Jessep, kojeg tumači Jack Nicholson, kaže poručniku Danielu Kaffeu (Tom Cruise) "da jede doručak 300 jardi (274 metra) od 4.000 Kubanaca obučenih da ga ubiju".

Civili koji su posjetili bazu opisuju je kao mini američki grad sa McDonaldsom, jedinim ogrankom poznatog lanca na komunističkom ostrvu.

Migrantski kamp i pritvorni centar

Možda najpoznatiji pritvorni centar je onaj u koji su SAD slale zatvorenike optužene u vezi sa terorističkim napadima 11. septembra. Fotografije zatvorenika u narandžastim uniformama i vijesti o tome kako su loše tretirani obišle su svijet.

U Gitmu su prije toga bile smještene hiljade migranata tokom jednog od najvećih egzodusa Kubanaca 1994. godine, kada je američka obalska straža svakodnevno presretala više od 3.000 ljudi koji su pokušavali da se na splavovima domognu američkog tla.

Prema Projektu za javno sjećanje na Gvantanamo, zajedničkom poduhvatu da se dokumentuje istorija baze, u njoj je bilo pritvoreno 34.090 Haićana i 34.000 Kubanaca, uglavnom u veoma teškim uslovima zato što je veliki priliv imigranata brzo opteretio kapacitete kompleksa. Veliki izazov bio je obezbijediti adekvatan smještaj, sanitarne usluge i hranu.

Uslovi su se vremenom poboljšali, ali se situacija stabilizovala i Kubanci više nisu tamo dovođeni. U bazu se i dalje dovode migranti, ali u manjim brojevima.

Šta Trump planira?

Predsjednik Donald Trump je u okviru obračuna sa ilegalnom imigracijom objavio da će se baza ponovo koristiti kao migrantski pritvorni centar. Trumpova ideja je da se u Gvantanamo šalju oni koje administracija smatra "najgorim od najgorih" imigranata sa kriminalnim dosijeima ili vezama sa opasnim bandama.

Prvi migranti su vojnim avionom stigli u Gvantanamo u utorak. Trump je 29. januara potpisao uredbu kojom je Sekretarijatima za odbranu i unutrašnju bezbjednost naložio da počnu pripreme za objekat koji bi smjestio 30.000 ilegalnih imigranata.

Trump je tada rekao da su "neki od njih toliko loši da ne vjerujemo drugim zemljama da ih drže zato što ne želimo da se vrate i poslaćemo ih u Gvantanamo".

Nekoliko regionalnih lidera je odmah osudilo plan američkog predsjednika. Među njima je i kubanski lider Miguel Diaz-Canel, koji je to nazvao novim "brutalnim činom" u bazi, "lociranoj na ilegalno okupiranoj kubanskoj teritoriji"

Trump potpisao nalog o uvođenju sankcija Međunarodnom krivičnom sudu

Susret Netanyahua i Trumpa u Bijeloj kući, 5. februar 2025.
Susret Netanyahua i Trumpa u Bijeloj kući, 5. februar 2025.

Predsjednik Donald Trump u četvrtak je potpisao izvršnu naredbu o uvođenju sankcija Međunarodnom krivičnom sudu (ICC) zbog istrage protiv Izraela, bliskog saveznika SAD-a.

Ni SAD ni Izrael nisu članovi niti priznaju sud, koji je izdao nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua zbog navodnih ratnih zločina u Gazi nakon napada Hamasa na Izrael u oktobru 2023. Deseci hiljada Palestinaca, uključujući djecu, ubijeni su tokom odgovora izraelske vojske.

Naredba koju je Trump potpisao optužuje ICC da se upušta u "nelegitimne i neosnovane akcije usmjerene na Ameriku i našeg bliskog saveznika Izraela" i da zloupotrebljava svoju moć izdavanjem "neosnovanih naloga za hapšenje" protiv Netanyahua i njegovog bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta.

"ICC nema jurisdikciju nad Sjedinjenim Državama ili Izraelom", stoji u nalogu, dodajući da je sud postavio "opasan presedan" svojim postupcima protiv obje zemlje.

Trumpova akcija uslijedila je dok je Netanyahu bio u posjeti Washingtonu. On i Trump razgovarali su u utorak u Bijeloj kući, a Netanyahu je proveo četvrtak na sastanku sa zastupnicima na Capitol Hillu.

U nalogu se kaže da će SAD nametnuti "opipljive i značajne posljedice" onima koji su odgovorni za "prestupe" ICC-a. Radnje mogu uključivati blokiranje vlasništva i sredstava te zabranu ulaska u Sjedinjene Države dužnosnicima, zaposlenicima i rodbini ICC-a.

Aktivisti za ljudska prava rekli su da bi sankcioniranje sudskih službenika imalo obeshrabrujući učinak i bilo u suprotnosti s interesima SAD-a u drugim zonama sukoba.

"Žrtve kršenja ljudskih prava širom svijeta obraćaju se Međunarodnom krivičnom sudu kada nemaju nigdje drugo, a izvršna naredba predsjednika Trumpa će im otežati pronalaženje pravde", rekao je Charlie Hogle, zaposlenik u Projektu nacionalne sigurnosti Američke unije za građanske slobode.

Hogle je rekao da je naredba "napad i na odgovornost i na slobodu govora".

"Možete se ne slagati sa sudom i načinom na koji on radi, ali ovo je izvan granica", rekla je Sarah Yager, washingtonska direktorica Human Rights Watcha u intervjuu prije objave sankcija.

Poput Izraela, SAD nisu među 124 člana suda i dugo su gajile sumnje da bi "globalni sud" od neizabranih sudija mogao proizvoljno krivično goniti američke zvaničnike.

Zakon iz 2002. ovlašćuje Pentagon da oslobodi bilo kojeg Amerikanca ili američkog saveznika kojeg sud drži.

Trump je 2020. godine sankcionirao prethodnicu glavnog tužioca Karima Khana, Fatou Bensoudu, zbog njene odluke da pokrene istragu o ratnim zločinima koje su sve strane, uključujući SAD, počinile u Afganistanu.

Međutim, te sankcije su ukinute pod predsjednikom Joeom Bidenom, a SAD su počele blago da sarađuju s Tribunalom - posebno nakon što je Khan 2023. godine optužio ruskog predsjednika Vladimira Putina za ratne zločine u Ukrajini.

Pokretač tog preokreta bio je republikanski senator Lindsey Graham, koji je organizirao sastanke u Washingtonu, New Yorku i Europi između Khana i republikanskih zastupnika koji su bili među najžešćim kritičarima suda.

"Postoje mjesta gdje sud ima savršenog smisla. Rusija je propala država. Ljudi padaju s prozora. Ali nisam ni u najluđim snovima zamišljao da će krenuti na Izrael, koji ima jedan od najneovisnijih pravnih sustava na planetu", rekao je Graham.

"Pravna teorija koju koriste protiv Izraela nema granica i mi smo sljedeći", dodao je.

Bien je naloge nazvao odvratnim, a Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, Mike Waltz, optužio je sud za antisemitsku pristrasnost.

Odnos SAD-a sa ICC-a je komplikovan. SAD su učestvovale u pregovorima koji su doveli do usvajanja Rimskog statuta koji je uspostavio sud kao posljednje sredstvo za procesuiranje najgorih zločina u svijetu - ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida - ako pojedine vlade ne preduzmu mjere.

SAD su glasale protiv Rimskog statuta 1998. Tada su SAD Predsjednik Bill Clinton potpisao je statut 2000. godine, ali ga nije poslao Senatu SAD-a na ratifikaciju.

Kada je George W. Bush postao predsjednik 2001. godine, on je praktično otkazao američki potpis i vodio kampanju pritiska na zemlje da uđu u bilateralne sporazume da ne predaju Amerikance ICC-u.

Bijela kuća pojašnjava Trumpov plan za Gazu usred globalnog protivljenja

Bijela kuća pojašnjava Trumpov plan za Gazu usred globalnog protivljenja
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:33 0:00

Bijela kuća saopćila je da se predsjednik Donald Trump nije obavezao da će koristiti američke trupe za svoj plan za preuređenje Gaze u kako je kazao „rivijeru Bliskog istoka”, i da će preseljenje Palestinaca biti samo privremeno. Do promjene dolazi usred globalne reakcije i upozorenja Ujedinjenih naroda protiv „bilo kakvog oblika etničkog čišćenja”.

update

Sudija privremeno blokirao Trumpovu ponudu za zaposlene u vladi da napuste posao uz otpremnine

Protest demokratskih predstavnika u Kongresu i građana ispred Sekretarijata za finansije u Washingtonu zbog najave otpuštanja u federalnoj vladi, 4. februar 2025. (Foto: REUTERS/Kent Nishimura)
Protest demokratskih predstavnika u Kongresu i građana ispred Sekretarijata za finansije u Washingtonu zbog najave otpuštanja u federalnoj vladi, 4. februar 2025. (Foto: REUTERS/Kent Nishimura)

Fedealni sudija u Bostonu privremeno je blokirao primjenu programa prema kojem zaposleni u vladi mogu da daju ostavku u zamjenu za otpremninu, što je administracija Donalda Trumpa nudila u pokušaju da smanji obim federalne vlade.

Fedealni sudija u Bostonu privremeno je blokirao primjenu programa prema kojem zaposleni u vladi mogu da daju ostavku u zamjenu za otpremninu, što je administracija Donalda Trumpa nudila u pokušaju da smanji obim federalne vlade.

Zaposleni u vladi imali su rok do četvrtka u ponoć da se izjasne da li prihvataju ovakav program.

Sudija George O'Toole mlađi se nije izjašnjavao o legalnosti programa, ali je zakazao ročište za ponedjeljak i naložio administraciji da zaposlenima u vladi produži rok za izjašnjavanje za poslije tog ročišta.

Bela kuća je saopštila da je oko 40.000 zaposlenih u vladi izrazilo interesovanje za ovu ponudu.

Jedna zaposlena, koja je za AP govorila pod uslovom da ostane anonimna, rekla je da želi da uzme novac i da se odseli u inostranstvo.

Ali, zabrinuta je i ima brojna pitanja: Šta ako ponuda zvuči isuviše dobro da bi bila istinita? Šta kao je riječ o prikrivenom pokušaju da se napravi spisak nelojalnih vladinih službenika?

Njen primjer je samo jedan od mnogih u federalnoj vladi, koja je najveći poslodavac u Americi.

Elon Musk, koji ima status specijalnog vladinog službenika, pokrenuo je do sada neviđenu inicijativu i zaposlenima u federalnoj vladi ponudio da daju ostavke - uz otpremnine u visini nekoliko mjesečnih plata.

Trump apeluje na zaposlene da prihvate ponudu

Ovaj program dio je Trumpovog plana da smanji federalnu vladu i oslabi ono što naziva "dubokom državom", za koju smatra da ga je podrivala u prvom mandatu.

U administraciji kažu da mogu da uštede novac poreskih obveznika tako što federalnim radnicima daju "jedinstvenu ponudu koja se pruža jednom u životu" - da daju ostavku i nastave da primaju platu do 30. septembra.

Administracija je pojačala pritisak na zaposlene da odu i podsjetila da poslije ove ponude slijede otpuštanja.

"Većina federalnih agencija biće smanjena kroz restrukturiranje, izmjene rasporeda i smanjenje broja zaposlenih", saopšteno je iz Kancelarije za upravljanje kadrovima (OPM).

U poruci zaposlenima se navodi i da će se od onih koji ostanu da rade, očekivati da budu "lojalni" i da morati da se "povinuju novim standardima".

Neki od stalno zaposlenih će izgubiti i određene zaštite koje sada uživaju.

"Zaposleni koji se ne budu ponašali u skladu sa zakonom i propisima, biće predmet istrage i disciplinskog postupka, uključujući i otkaz", navodi se u mailu.

Demokrate i sindikati upozoravaju zaposlene da mogu biti prevareni

Demokrate poručuju da zaposleni ne bi trebalo da prihvate ponudu i daju ostavku uz otpremnine, jer taj program nije odborio Kongres - što ih stavlja u rizik da ne budu plaćeni.

Sindikati su podnijeli tužbe protiv Trumpovog plana, a sudija će razmotriti da li da blokira ovu ponudu administracije poslije ročišta u Bostonu zakazanog za četvrtak popodne.

"To je prevara, a ne odlazak uz otpremninu", kaže Everett Kelley, predsjednik Američke federacije zaposlenih u vladi. "Da je meni ponuđeno, ne bih prihvatio."

Zaposlena u Sekretarijatu za obrazovanje, koja je dala izjavu pod uslovom da ostane anonimna, rekla je da djeluje da administracija očajnički pokušava da što više ljudi privoli na ovaj program.

Ali, kako kaže, ima mnogo znakova upozorenja - kao što je klauzula u kojom se zaposleni obavezuje da neće tužiti vladu, ako vlada ne ispoštuje svoj deo dogovora.

"Dogovor je ono što u njemu piše", kažu u administraciji

Trump je postavio Muska, najbogatijeg čovjeka na svijetu, da vodi Odjeljenje za efikasnost vlade (DOGE), koje ima za cilj da smanji broj zaposlenih i troškove vlade. Musk je i poslao ponudu zaposlenima, a taj mail ličio je na poruku koju su nekada dobili zaposleni u Twitteru, pred masovna otpuštanja.

Rachel Oglesby, šefica kabineta u Sekretarijatu za obrazovanje, kaže da Trump ima cilj da smanji broj zaposlenih u vladi.

"Znam da ima mnogo pitanja o tome da li je ovo neki trik. Ali, ponuda je to što piše - i jedno je od sredstava koje koristimo kako bismo ispunili obećanje iz kampanje, reformisali državnu upravu i donijeli promjene u Washington", kaže ona.

Neki od zaposlenih u vladi, prema izvorima AP-a, imaju brojna otvorena pitanja o programu i kažu da nije bilo dovoljno vremena da razmotre odluku koja u velikoj mjeri utiče na njihove živote.

Uvjeravanja koja dolaze od administracije nisu umanjila te strahove. Neki zaposleni kažu da ne vjeruju u validnost ponude i sumnjaju da Trump ima autoritet da raspoređuje sredstva na taj način. Drugi podsjećaju da nije isplatio honorarce koji su radili za njega dok se bavio nekretninama u New Yorku.

Demonstrancije u Washingtonu

U prijestolnici SAD izbilo je nekoliko protesta ispred zgrada federalnih agencija - uključujući i Kancelariju za upravljanje kadrovima.

"Rizkujem jer želim da se moj glas čuje i da podstankem druge zaposlene u državnoj upravi da progovore" kaže Dante O'Hara, zaposleni u vladi. "Jer ako budemo šutjeli onda ćemo izgubiti poslove, a na naša mjesta će postaviti lojaliste ili njihove udarne trupe."

Posao u državnoj upravi se nekada smatrao sigurnim, ali O'Hara kaže da se mnogi sada plaše za svoje pozicije. Mnogi imaju osjećaj da ne znaju šta će biti sutra.

Dan Smith, čiji otac radi za Sekretarijat za poljoprivredu, kaže da su federalni službenici "često potcijenjeni i da ih uzimaju zdravo za gotovo".

"Jedna je stvar smanjiti vladu, a druga je uništiti je, a upravo se to dešava. To je zastrašujuće, odvratno i zahteva odgovor".

Mary-Jean Burke, fizikalna terapeutkinja koja radi za Sekretarijat za boračka pitanja, kaže da je brine to što će mnogi ljudi otići i na taj način ugroziti pružanje zdravstvenih usluga.

Burke, koja je i članica sindikata, kaže da ima mnogo sumnje oko aktuelne ponude.

"Mislim da je prva pomisao kod ljudi bila da odu", kaže ona.

Ali, onda su vidjeli objavu DOGE na društvenim mrežama, gdje se kaže da zaposleni "konačno mogu da odu na odmor koji su oduvijek željeli, da gledaju filmove i da se opuštaju, dok dobijaju punu platu i benefite", kaže ona.

Kaže da je to zvučalo isuviše dobro da bi bilo istinito, i da su ljudi počeli da sumnjaju.

Kako god da bude, zaključuje Burke, Trump je postigao svoj cilj - da uzdrma zaposlene u vladi.

"Svakoga dana se nešto dešava. Ako je obećanje bilo da će sve poremetiti - upravo to i radi", rekla je.

Da li Elonu Musku treba dopustiti da smanji Vladu SAD-a?

Da li Elonu Musku treba dopustiti da smanji Vladu SAD-a?
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:51 0:00

Trumpova osoba za brze promjene u američkim vladinim agencijama je Elon Musk, izvršni direktor proizvođača automobila Tesla i svemirske kompanije SpaceX. Demokrate u Kongresu kažu da je pokušaj multimilijardera kojeg podržava Trump da smanji potrošnju federalne vlade pogrešan.

Protest ispred federalne agencije u Washingtonu ove sedmice bio je fokusiran na rad Elona Muska, kojeg je predjsednik Donald Trump imenovao da se pozabavi smanjenjem američke vlade.

„Narod odlučuje kako ćemo braniti Sjedinjene Američke Države, kako će se trošiti njihov novac. Elon Musk ne odlučuje”, kaže demokratski senator Chris Murphy

Musk je najbogatiji čovjek na svijetu i izvršni direktor kompanije Tesla i svemirske kompanije SpaceX. U njegovom vlasništvu su i druge firme, uključujući platformu društvenih medija X, ranije poznatu kao Twitter.

Od Trumpove inauguracije, Musk, kao vođa novostvorenog Odjeljenja za vladinu efikasnost, prionuo je na posao smanjenja onoga što on i predsjednik Trump vide kao skupe federalne programe.

Muskov tim navodno je dobio pristup platnim sistemima Ministarstva finansija, što je izazvalo uzbunu, te je tražio kontrolu nad Američkom agencijom za međunarodni razvoj, koja pruža humanitarnu i drugu pomoć za više od 100 zemalja. Tamo je protest održan ove sedmice.

„Predsjednik Trump je uputio svog korumpiranog prijatelja milijardera Elona Muska da pretrese agenciju američke vlade”, demokratski zastupnik u Kongresu Don Beyer.

Međutim, Trump je ponovio svoju podršku Musku.

„To je nešto što on jako osjeća, a ja sam impresioniran, jer očigledno radi dobar posao”, kaže Trump.

Musk je kazao kako se ono što je otkrio u USAID-u ne može spasiti.

„Dok smo kopali po USAID-u, postalo je očigledno da ono što imamo ovdje nije jabuka s crvom, već jedan potpuno truli sistem”, naveo je Musk.

Demokrate u Kongresu osporavaju način djelovanja Muska, i kažu da je pogrešno što ima toliko moći, a malo odgovornosti i nadzora, posebno s obzirom na to da SpaceX ima ugovore sa saveznom vladom.

„Neizabrani, neodgovorni milijarder s ekspanzivnim sukobom interesa, dubokim vezama s Kinom i koji se na iindiskretan način bori protiv navodnih neprijatelja, otima najosjetljivije sisteme finansijskih podataka naše zemlje”, demokratski senator Patty Murray.

Ali Trump kaže da Bijela kuća pruža neophodan nadzor nad Muskovim radom.

„Tamo gdje mislimo da postoji sukob ili problem, onda ga nećemo pustiti da mu se približi. Pokušavamo smanjiti vladu, i on to vjerovatno može učiniti kao i bilo ko drugi, ako ne i bolje”, kaže Trump.

Budući da Musk ima status „posebnog državnog službenika” i nije plaćen za to, njegov rad je ograničen na 130 dana u godini.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG