Umjesto sadržaja koji su proteklih mjeseci, pa i godina, nudile te grupe i koji su označavani kao teorije zavjere ili su im stručnjaci za provjeru činjenica davali oznaku lažnih informacija, stoji odgovor Facebookada je “link koji pokušavate slijediti možda neispravan ili je stranica možda uklonjena”. Takav odgovor je naveden i za druge QAnonove grupe koje su bile pokrenute u balkanskim državama, piše BIRN BiH.

“Znali smo da će doći do toga prije mjesec dana, kada smo dobili informacije da izbrišemo iz imena grupe ‘Q’ kako bi nas teže našli, ali mi nismo htjeli da izlazimo iz naših okvira. Samo smo jednostavno stavili broj ‘17’ koji predstavlja 17. slovo engleske abecede, što je, naravno, Q”, odgovorio je Adis Valjevac, jedan od administratora grupe “Q-ANON Bosna i Hercegovina”.

Međutim, upisivanjem pojma “17- Drops ANON Bosna i Hercegovina” u Google tražilicu dobiju se osnovni podaci o datumu formiranja grupe i potvrda da je naziv promijenjen, no link vodi prema obavijesti Facebooka u kojoj piše da “sadržaj trenutno nije dostupan”. “Kad se to dogodi, to je obično zato što ga je vlasnik podijelio samo s malom skupinom ljudi, ili je promijenio tko ga može vidjeti, ili je izbrisan”, navedeno je u potvrdi.

Administrator potvrđuje za BIRN BiH kako su “izbrisani skroz” te prognozira da će “ubrzo i u pretragama nestati”. Navodi i kako je “članovima grupe drago što je došlo do ovoga, jer su ovim potezom samo još više ljudi zainteresovali za termin Q”.

Grupa “Q-ANON Bosna i Hercegovina”, koja slijedi QAnonov moto sakriven iza hashtaga #wwg1wga (Where We Go One We Go All – Gdje ide jedan, idemo svi), postojala je pet mjeseci. Kao i na drugim QAnon računima i grupama koje su formirane na Facebooku, širila je različite teorije zavjere, negirala postojanje koronavirusa, upozoravala na pogubnost vakcinacije i štetnost 5G mreže, ali i namjerama zlih sila da čipiraju ljude. Posebna pažnja posvećena je navodnim pedofilskim pa i kanibalskim mrežama, pogotovo u vrhu američke politike i svijetu glume, koji u tajnosti pripremaju plan da svrgnu Donalda Trumpa s pozicije američkog predsjednika, kao i teorijama o “jedan posto onih koji kontroliraju svijet”.

“Opasno je buditi ljude iz svakodnevnog života. Ne bi se ovi giganti džaba toliko trudili da sve ovo pogase ako nema bar trunke istine”, uvjeren je Valjevac.

Potvrdio je i kako su, dok je postojala grupa, “fact-checkeri svakodnevno nadgledali postove i gotovo svaki četvrti ili peti post blokirali”, te dodaje kako ga “zanima da li ima neko ko nadgleda fact-checkere”.

“Ovo je klasična medijska cenzura koja je kroz društvene mreže ugasila čovjekovo pravo na glas i mišljenje. Ovo je moderna inkvizicija na steroidima interneta”, smatra Valjevac.

Na kraju, jednim od glavnih razloga za gašenje smatra podršku američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, navodeći kako “već odavno mediji ne pišu ništa lijepo o čovjeku koji nije započeo niti jedan jedini rat u svijetu za vrijeme trajanja mandata”.

Upravo je otvorena podrška Trumpu, koji bi, nakon reizbora, “trebao spasiti i SAD i svijet od dubokedržave i pedofila koji nastoje kontrolirati sve”, bila i dio poruka koje su se mogle naći i među članovima ugašene Facebook grupe “Q-ANON Bosna i Hercegovina”.

Na upit kako protumačiti činjenicu da se ljudi bave stvarima na koje nikako ne mogu utjecati, niti ih trebaju zanimati Kevin Grisham, pomoćnik direktora Centra za istraživanje mržnje i ekstremizma na California State Universityju u San Bernandinu, odgovorio je za BIRN BiH kako “neki ljudi traže pripadanje”. Taj osjećaj pripadanja povezuje “ili s fizičkim mjestom, ili s vizijom nečega čega si dio”.

“U slučaju članova QAnon pokreta, iako nemaju direktnu vezu s rezultatima izbora u SAD-u ili neće biti direktno pogođeni tim rezultatima, oni sebe svakako vide pogođenim kao članovi pokreta – zato što se na Trumpa gleda kao na spasioca QAnon pokreta. Njihov osjećaj pripadanja je vezan za njega i za ono što on predstavlja zato što je on dio QAnon pokreta. I ti ljudi osjećaju povezanost s time”, konstatirao je Grisham ranije.

Najoštrija mjera Facebooka do sada

Zabranom računa s oznakom QAnon na svim svojim platformama, Facebook je učinio korak više u odnosu na dosadašnje akcije i donio jednu od najoštrijih mjera na toj društvenoj mreži od njezinog osnivanja.

Američki FBI je ranije upozorio na “domaće ekstremiste vođene teorijom zavjere” kao rastuću prijetnju, te u tom kontekstu posebno ukazao na QAnon. Društvene mreže – prvo Twitter, a potom i Facebook – u međuvremenu su krenule u borbu protiv teoretičara zavjere i počele ukidati naloge i grupe koje nose oznaku QAnon, navodeći kako krše njihova pravila o sadržaju. Facebook je u kolovozu uklonio 790 grupa, 100 stranica i 1.500 oglasa, te blokirao više od 300 hashtagova vezanih uz QAnon; Twitter je uklonio 7.000 naloga.

“Stranice i grupe protiv kojih su poduzeli mjere uglavnom su smještene u SAD-u, ali uključuju i one sa sjedištem u nizu država širom svijeta, uključujući zemlje na Balkanu, te i na drugim jezicima, uključujući njemački i francuski”, naveli su tada iz Facebooka u odgovoru BIRN-u BiH.

Najavili su tada znatno oštrije mjere, te su ih dva mjeseca kasnije i počeli primjenjivati.

“Uklonit ćemo Facebook stranice, grupe i Instagram račune koji zastupaju i predstavljaju QAnon. Krećemo s primjenom dorađenih pravila i prema njima uklanjamo određene sadržaje, ali ovaj posao će potrajati i u idućim danima i tjednima”, navedeno je u priopćenju Facebooka objavljenom u utorak, 6. listopada.

Tom su prilikom najavili i kako će njihov “operativni tim za opasne organizacije (Dangerous Organizations Operations Team) nastaviti primjenu te politike te proaktivno otkrivati i uklanjati sadržaj umjesto oslanjanja na upozorenja korisnika”.

“Kompanija smatra da treba limitirati sposobnost QAnona i militariziranih društvenih pokreta da funkcioniraju i organiziraju se na našim platformama”, objavio je Facebook. Dodali su i kako “neće pratiti pojedinačne objave”, nego račune koji šire teorije zavjere a koji se mogu povezati s nasilnim djelovanjem.

Teorije zavjere su, kako je ranije za BIRN BiH protumačio Vlado Azinović, profesor na Odsjeku za sigurnosne i mirovne studije Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, “često usmjerene protiv konkretnih osoba ili skupina, pa u određenom kontekstu mogu poslužiti za njihovo derogiranje i dehumanizaciju, odnosno kao poticaj i opravdanje za nasilje koje se nad njima treba izvršiti”.

“Ne treba otkloniti ni mogućnost da neka teorija zavjere evoluira u ideologiju ili koncept uređenja društva koji će biti uspostavljen i održavan represivnim sistemom vladavine”, odgovorio je Azinović u ranijoj izjavi za BIRN BiH.

Prema njegovim riječima, teorije zavjere se “temelje na selektivnom izboru činjenica kojima se potkrepljuje i promiče određeno tumačenje stvarnosti, ali i potiču animozitet prema određenim skupinama ili pojedincima koji se, zbog vrijednosti za koje se zalažu, doživljavaju i prikazuju kao neprijatelji”.

QAnon teorija nastala je prije tri godine iz anonimnog profila korisnika koji se na forumu 4chan predstavio kao Q, odakle i naziv QAnon (Q Anonimous), dugo godina širila je teorije zavjere na marginama cyberprostora, a onda je prerasla u pokret, koji je postao vrlo popularan ne samo u SAD-u nego i Europi i drugdje u svijetu. I na području jugoistočne Europe QAnon teorija imala je veliki broj pobornika, pa su postojale grupe QAnon Balkan, QAnon Serbia i QAnon Hrvatska s velikim brojem članova.

Trump i potpredsjednik JD Vance sukobili su se u petak sa Zelenskim u Ovalnom kabinetu. Trump je optužio Zelenskog za nepoštovanje Sjedinjenih Država, rekavši da gubi rat i rizikuje da izazove Treći svjetski rat.

„Ono što se dogodilo u Bijeloj kući u petak, naravno, pokazalo je koliko će biti teško postići putanju poravnanja oko Ukrajine”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov. „Kijevski režim i Zelenski ne žele mir. Oni žele da se rat nastavi.”

„Veoma je važno da neko natjera samog Zelenskog da promijeni svoj stav”, rekao je Peskov. „Neko mora natjerati Zelenskog da želi mir. Ako Evropljani to mogu, treba ih počastiti i hvaliti.”

Ruski predsjednik Vladimir Putin poslao je desetine hiljada vojnika u Ukrajinu 2022. godine, što je izazvalo najveću konfrontaciju između Moskve i Zapada od dubina Hladnog rata.

Konflikt u i oko Ukrajine rastao je godinama prije njegove odluke. Rusija je zauzela ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. godine nakon što je promoskovski predsjednik svrgnut usred masovnih uličnih protesta u Kijevu. Separatisti koje podržava Rusija tada su počeli da se bore protiv ukrajinskih oružanih snaga u istočnom regionu Donbas.

Peskov je rekao da je Putin upoznat sa „događajem bez presedana” u Ovalnom kabinetu, dodajući da je on pokazao u najmanju ruku nedostatak diplomatskih vještina Zelenskog.

Zelenski je u nedjelju rekao da vjeruje da bi mogao spasiti svoj odnos s Trumpom, ali da Ukrajina neće ustupiti nikakvu teritoriju Rusiji kao dio mirovnog sporazuma.

Rusija trenutno kontroliše nešto manje od petine Ukrajine - ili oko 113.000 kvadratnih kilometara - dok je Ukrajina zauzela oko 450 kvadratnih kilometara Rusije u upadu u susjednu pokrajinu Kursk, prema ratnim kartama otvorenog izvora i ruskim procjenama.

Nakon sukoba u Ovalnom kabinetu, evropski lideri skočili su u odbranu Zelenskog. Na samitu u Londonu u nedjelju, britanski premijer Keir Starmer rekao je da su se složili da sastave ukrajinski mirovni plan koji će predstaviti Sjedinjenim Državama.

Starmer je također najavio novi britanski ugovor od 1,6 milijardi funti koji bi Ukrajini omogućio kupovinu 5.000 raketa za protuzračnu odbranu.

Odgovarajući na samit, Kremlj je rekao da je samit u Londonu pokušaj da se nastavi rat, a ne da se traži mir, ali je također ukazao na podjele između Evrope i Sjedinjenih Država.

„Vidimo da je počela fragmentacija kolektivnog Zapada”, rekao je Peskov.

„Ostaje grupa zemalja koja prije čini stranku rata, koja izjavljuje svoju spremnost da dodatno podrži Ukrajinu u smislu podrške ratu i osiguravanja nastavka neprijateljstava.”

Zapad i Ukrajina opisuju rusku invaziju 2022. godine kao otimanje zemlje u imperijalnom stilu.

Putin taj sukob tumači kao dio egzistencijalne bitke sa dekadentnim Zapadom za koji kaže da je ponizio Rusiju nakon pada Berlinskog zida 1989. proširenjem vojnog saveza NATO-a i zadiranjem u ono što smatra sferom utjecaja Moskve, uključujući Ukrajinu.

Peskov je rekao da će Rusija nastaviti dijalog sa Washingtonom o bilateralnim odnosima i da će nastaviti sa, kako Moskva naziva „specijalnom vojnom operacijom” u Ukrajini.

Novi razvoj događaja uslijedio je dva dana nakon eksplozivnog sastanka u Washingtonu između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskyyja u petak koji se pretvorio u intenzivnu konfrontaciju dok je američki lider naredio svom kolegi da napusti Bijelu kuću, a potencijalni sporazum između SAD-a i Ukrajine o rijetkim zemnim mineralima ostao je nepotpisan.

"Potrebno nam je veoma radikalno resetovanje", rekao je lord Peter Mandelson, britanski ambasador u Sjedinjenim Državama, za emisiju ABC "Ova sedmica". Nisu zakazani mirovni pregovori.

Mandelsonova procjena došla je kada je britanski premijer Keir Starmer sazvao grupu od više od deset evropskih lidera, zajedno sa Zelenskim, da obećaju svoju stalnu podršku u naoružanju ukrajinskim borcima čak i kada se SAD pokolebaju.

Starmer je, dok je sjedio pored Zelenskog i ispred zastava Ukrajine i evropskih naroda, rekao da je to "trenutak koji se dešava jednom u generaciji za bezbjednost Evrope i da svi moramo da se pojačamo".

"Nadam se da znate da smo svi uz vas i narod Ukrajine koliko god je potrebno, svi za ovim stolom", rekao je Starmer ukrajinskom lideru. "Moramo se dogovoriti o tome koji koraci proizlaze iz ovog sastanka da se uspostavi mir kroz snagu za dobrobit svih."

Međutim, Trump je u petak rekao Zelenskom da je dobrodošao da se vrati u Bijelu kuću "kada bude spreman za mir".

Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Waltz, govoreći o Zelenskom, rekao je za CNN-ovu emisiju “State of the Union”: “Ono što nam nije bilo jasno je da li dijeli naš cilj da okončamo ovaj rat. Nije bilo jasno da je spreman da ide u mir.”

Waltz je rekao da će na kraju Rusija i Ukrajina morati napraviti pregovaračke ustupke kako bi postigli mirovni sporazum. „Biće svih mrkve i štapa da se ovo uradi“, rekao je.

Američki državni sekretar Marko Rubio također je naglasio važnost dolaska obje strane za pregovarački sto.

"Pokušavamo da okončamo rat," rekao je Rubio. "Ne možete okončati rat osim ako obje strane ne dođu za sto, počevši od Rusa. I to je poenta koju je predsjednik rekao. I moramo da učinimo sve što možemo da pokušamo da ih dovedemo za sto da vidimo da li je to uopšte moguće."

"Ne obećavam vam da je moguće", dodao je. “Ne kažem vam da je 90% vjerovatno. Kažem da je vjerovatnoća 0% ako ih ne dovedemo za pregovarački sto. I što prije svi ovdje odrastu i shvate da je ovo loš rat koji ide u lošem smjeru sa smrću i uništenjem i svim vrstama opasnosti koje ga okružuju, a koje bi mogle prerasti u širi sukob, to prije ljudi odrastu i shvate da mislim da ćemo moći više napredovati."

Starmer je rekao da su se Britanija, Francuska i Ukrajina dogovorile da rade na planu prekida vatre koji će biti predstavljen Sjedinjenim Državama. Neke evropske zemlje rekle su da su spremne poslati mirovne trupe u Ukrajinu kako bi pomogle u provedbi potencijalnog mirovnog sporazuma, ali trebaju SAD da pruže rezervnu vojnu podršku kako bi se suprotstavili Rusiji u slučaju da predsjednik Vladimir Putin pristane na prekid vatre, a zatim ga prekrši ili pokrene novu invaziju.

Trump je odbio slanje takve podrške SAD-u i rekao da vjeruje da će Putin ispoštovati svako rješenje rata na koje pristane.

Starmerov samit zasjenjen je izvanrednim sastankom u Ovalnoj kancelariji u petak koji se pretvorio u žestoku razmjenu, jer su Trump i američki potpredsjednik JD Vance napali Zelenskog, optužujući ga da je nezahvalan za podršku SAD u ratu.

Zelenskyy se u više navrata zahvalio Sjedinjenim Državama, njihovom glavnom ratnom dobrotvoru. Ponovo je to učinio na društvenim mrežama nakon sastanka u petak.

Uoči razgovora sa svojim evropskim kolegama, Starmer je rekao da je fokusiran na pokušaj ponovnog angažmana s Trumpom, Zelenskim i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, umjesto da "pojača retoriku".

"Sada smo se složili da će Ujedinjeno Kraljevstvo, zajedno s Francuskom i možda još jednom ili dvije države, raditi s Ukrajinom na planu za zaustavljanje borbi, a zatim ćemo o tom planu razgovarati sa Sjedinjenim Državama", rekao je Starmer za BBC. Starmer i Macron su razgovarali s Trumpom od petka.

Starmer je rekao da ne vjeruje Putinu, ali vjeruje Trumpu.

„Da li verujem Donaldu Trampu kada kaže da želi trajni mir? Odgovor na to je da”, rekao je.

Starmer je rekao da se vode "intenzivne rasprave" da se dobije sigurnosna garancija od SAD kao jedna od nekoliko komponenti za trajni mir.

"Ako treba da dođe do dogovora, ako treba da dođe do prekida borbi, onda se taj sporazum mora braniti, jer je najgori od svih ishoda da dođe do privremene pauze i onda ponovo dođe Putin", rekao je Starmer. “To se dešavalo u prošlosti, mislim da je to pravi rizik, i zato moramo osigurati da ako postoji dogovor, to je trajni dogovor, a ne privremena pauza.”

Samit u Londonu uključuje i lidere Francuske, Njemačke, Danske, Italije, Holandije, Norveške, Poljske, Španije, Kanade, Finske, Švedske, Češke.

Neki materijali u ovom izvještaju došli su od Associated Pressa i agencije France-Presse.

Hamas je optužio Izrael da pokušava poremetiti primirje i rekao da je njegova odluka o prekidu pomoći "jeftina iznuda, ratni zločin i eklatantan napad" na sporazum o primirju. Obje strane kažu da je prekid vatre okončan.

Prva faza prekida vatre, koja je uključivala povećanje humanitarne pomoći, istekla je u subotu. Dvije strane tek treba da pregovaraju o drugoj fazi, u kojoj je Hamas trebao osloboditi desetine preostalih talaca u zamjenu za izraelsko povlačenje i trajni prekid vatre.

Izraelski zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman u skladu sa propisima, rekao je da je odluka o obustavi pomoći donijeta u koordinaciji sa Trumpovom administracijom.

Izrael kaže da novi prijedlog podržavaju SAD

Izrael je u nedjelju saopćio da podržava ono što je opisao kao prijedlog američkog izaslanika za Bliski istok Stevea Witkoffa da se produži prva faza primirja kroz Ramazan - muslimanski sveti mjesec posta koji je počeo tokom vikenda - i jevrejski praznik Pashe, koji se završava 20. aprila.

Prema tom prijedlogu, Hamas bi oslobodio polovinu talaca prvog dana, a ostatak kada se postigne sporazum o trajnom prekidu vatre, saopćeno je iz ureda izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Hamas je upozorio da bi svaki pokušaj odgode ili otkazivanja postojećeg sporazuma o prekidu vatre imao "humanitarne posljedice" za taoce i ponovio da je jedini način da se oslobode provedba sporazuma i pregovaranje o drugoj fazi.

Hamas je rekao da je voljan osloboditi preostale taoce odjednom u Fazi 2, ali samo u zamjenu za oslobađanje još palestinskih zatvorenika, trajni prekid vatre i potpuno povlačenje izraelskih snaga.

Egipatski zvaničnik rekao je da Hamas i Egipat neće prihvatiti novi prijedlog koji ima za cilj vraćanje preostalih talaca bez okončanja rata. Zvaničnik je napomenuo da je sporazum pozvao dvije strane da počnu pregovore o Fazi 2 početkom februara.

Zvaničnik, koji nije bio ovlašten da izvještava medije i govorio je pod uvjetom anonimnosti, rekao je da posrednici pokušavaju riješiti spor. Nije bilo trenutačnog komentara iz Sjedinjenih Država ili Katara, koji su zajedno s Egiptom bili ključni posrednik s Hamasom.

Prekid vatre poremećen sporovima

U okviru prve, šestosedmične faze primirja, Hamas je oslobodio 25 izraelskih talaca i tijela osam drugih u zamjenu za oslobađanje skoro 2.000 Palestinaca koje je Izrael zatvorio. Izraelske snage koje su se povukle iz većine Gaze, a Izrael je dozvolio navalu humanitarne pomoći.

Ali prva faza je bila poremećena uzastopnim sporovima, pri čemu je svaka strana optuživala drugu za kršenje.

U izraelskim udarima ubijeno je desetine Palestinaca za koje je vojska rekla da su se približili njenim snagama ili ušli u područja kršenje primirja. Hamas je paradirao sa zarobljenicima - od kojih su neki bili iscrpljeni - pred gomilom u javnim spektaklima za koje su Izrael i Ujedinjene nacije rekli da su okrutni i ponižavajući.

Hamas je rekao da je obustava pomoći Izraela još jedan prekršaj, rekavši da bi se isporuke trebale nastaviti dok su strane pregovarale o drugoj fazi sporazuma.

Izrael je optužen za blokiranje pomoći tokom cijelog rata

Izrael je nametnuo potpunu opsadu Gaze u prvim danima rata, a kasnije ju je ublažio pod pritiskom SAD-a.

Agencije UN-a i humanitarne grupe optužile su Izrael da nije pružio dovoljno pomoći tokom 15 mjeseci rata, a Bidenova administracija ga je više puta pritiskala da učini više. Stručnjaci su u nekoliko navrata upozoravali da je glad u Gazi rasprostranjena i da postoji opasnost od gladi.

Međunarodni krivični sud saopćio je da postoji razlog za vjerovanje da je Izrael koristio "gladovanje kao metodu ratovanja", kada je prošle godine izdao nalog za hapšenje Netanyahua. Optužba je također ključna za slučaj Južne Afrike pred Međunarodnim sudom pravde koji optužuje Izrael za genocid.

Izrael je negirao optužbe i odbacio obje sudske akcije kao pristrasne protiv njega. Izrael kaže da je dozvolio ulazak dovoljno pomoći i okrivio je za nestašice, kako je rekao, nesposobnost UN-a da je distribuira. Također je optužio Hamas za izvlačenje pomoći.

Rat je počeo kada su teroristi predvođeni Hamasom upali u južni Izrael 7. oktobra 2023. godine, ubivši oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, i uzevši 251 taoca. Hamas trenutno drži 59 talaca, od kojih se vjeruje da su 32 mrtva, nakon što je većinu ostalih oslobodio u dva sporazuma o prekidu vatre.

Izraelska ofanziva je ubila više od 48.000 Palestinaca, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze. U njemu se navodi da su više od polovine ubijenih bile žene i djeca, ali se ne precizira koliko je poginulih bilo boraca.

Izraelsko bombardovanje i kopnene operacije razbile su velike površine pojasa do ruševina a vrhunac sukoba raselio je oko 90% stanovništva od 2,3 miliona Palestinaca. Rat je ostavio većinu stanovništva Gaze ovisnom o međunarodnoj pomoći za hranu i druge osnovne potrepštine.

Sporazum uključuje odredbe za suvlasništvo i upravljanje poslijeratnim fondom za obnovu Ukrajine, kojem će Ukrajina dodijeliti 50% budućih prihoda od prirodnih resursa zemlje.

Trump je sporazum o mineralima okarakterizirao kao vrstu "backstopa" umjesto sigurnosnih garancija u kojima SAD podržavaju evropske mirovne snage u Ukrajini nakon završetka rata s Rusijom.

„Moglo bi se reći da je to. Mislim da se niko neće igrati ako smo tamo sa puno radnika,” rekao je novinarima u četvrtak u Ovalnom kabinetu.

U sporazumu se navodi da će SAD zadržati "dugoročnu finansijsku posvećenost razvoju stabilne i ekonomski prosperitetne Ukrajine". Ne spominje se izravno na napore da se okonča ruska invazija na Ukrajinu ili o budućim sigurnosnim aranžmanima, osim jedne linije: “Vlada Sjedinjenih Američkih Država podržava napore Ukrajine da dobije sigurnosne garancije potrebne za uspostavljanje trajnog mira.”

Zelenskyy zna da treba potpisati kako bi Washington ostao na strani Kijeva, iako su konture sporazuma i dalje nejasne, rekao je Charles Kupchan, viši saradnik Vijeća za vanjske odnose.

„Je li ovo fond za vraćanje Sjedinjenim Državama za ekonomsku i vojnu pomoć koja je već stigla? Je li ovo fond za plaćanje Sjedinjenim Državama za buduće isporuke vojne i ekonomske pomoći?" rekao je za Glas Amerike. “Kakve obaveze Sjedinjene Države imaju prema Ukrajini kao posljedicu ovog sporazuma?”

Osim sporazuma o mineralima, Trump je bio nepovezan u pružanju bilo kakvih sigurnosnih garancija za podršku evropskim mirovnim snagama u provedbi budućeg primirja između Ukrajine i Rusije - zahtjeva Francuske, Britanije i drugih NATO saveznika.

"Ne volim da pričam o očuvanju mira dok ne postignemo dogovor", rekao je Trump u četvrtak tokom zajedničke konferencije za novinare sa britanskim premijerom Kierom Starmerom u Beloj kući.

Prvi sastanak u Bijeloj kući

Trump i Zelenskyy su imali različite lične angažmane u prošlosti, ali u petak je njihov prvi angažman u Bijeloj kući. Ranije ovog mjeseca, razgovarali su telefonom, nakon Trumpovog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Od dolaska na funkciju, Trump je pojačao svoju kampanju pritiska na Ukrajinu, lažno tvrdeći da je Kijev započeo rat s Rusijom i nazivajući Zelenskog “diktatorom”.

U četvrtak se činilo da je Trump ublažio svoj stav. Na pitanje novinara da li i dalje vjeruje da je Zelenski diktator, Trump je odgovorio: „Jesam li to rekao? Ne mogu da vjerujem da sam to rekao.”

On je također ponovio tvrdnju da su SAD potrošile 350 milijardi dolara na ukrajinski rat - brojka koja nadmašuje iznos koji su zabilježili Ministarstvo odbrane i međuagencijska nadzorna grupa koja prati izdvajanja SAD za Ukrajinu.

U međuvremenu, Trump vodi direktne pregovore s Rusijom bez uključivanja Kijeva ili evropskih saveznika, braneći bilateralne interakcije tokom svoje konferencije za novinare u četvrtak kao "zdrav razum".

On je pregovore opisao kao "veoma napredne", ali je upozorio da postoji samo uzak prozor za postizanje dogovora za okončanje rata. Izrazio je uvjerenje da će Putin "održati svoju riječ" i da neće pokrenuti dalju agresiju na Ukrajinu ukoliko se postigne mirovni sporazum između Moskve i Kijeva.

Myroslava Gongadze i Kim Lewis dali su svoj doprinos ovom izvještaju.