Izdvojeno
Facebook oštro protiv teorija zavjere – ugašen i QAnon u BiH
Dva dana prije nego što je Facebook odlučio onemogućiti pristup računima s oznakom Qanon, ukinuta je grupa “Q-ANON Bosna i Hercegovina”, potvrđeno je Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Umjesto sadržaja koji su proteklih mjeseci, pa i godina, nudile te grupe i koji su označavani kao teorije zavjere ili su im stručnjaci za provjeru činjenica davali oznaku lažnih informacija, stoji odgovor Facebookada je “link koji pokušavate slijediti možda neispravan ili je stranica možda uklonjena”. Takav odgovor je naveden i za druge QAnonove grupe koje su bile pokrenute u balkanskim državama, piše BIRN BiH.
“Znali smo da će doći do toga prije mjesec dana, kada smo dobili informacije da izbrišemo iz imena grupe ‘Q’ kako bi nas teže našli, ali mi nismo htjeli da izlazimo iz naših okvira. Samo smo jednostavno stavili broj ‘17’ koji predstavlja 17. slovo engleske abecede, što je, naravno, Q”, odgovorio je Adis Valjevac, jedan od administratora grupe “Q-ANON Bosna i Hercegovina”.
Međutim, upisivanjem pojma “17- Drops ANON Bosna i Hercegovina” u Google tražilicu dobiju se osnovni podaci o datumu formiranja grupe i potvrda da je naziv promijenjen, no link vodi prema obavijesti Facebooka u kojoj piše da “sadržaj trenutno nije dostupan”. “Kad se to dogodi, to je obično zato što ga je vlasnik podijelio samo s malom skupinom ljudi, ili je promijenio tko ga može vidjeti, ili je izbrisan”, navedeno je u potvrdi.
Administrator potvrđuje za BIRN BiH kako su “izbrisani skroz” te prognozira da će “ubrzo i u pretragama nestati”. Navodi i kako je “članovima grupe drago što je došlo do ovoga, jer su ovim potezom samo još više ljudi zainteresovali za termin Q”.
Grupa “Q-ANON Bosna i Hercegovina”, koja slijedi QAnonov moto sakriven iza hashtaga #wwg1wga (Where We Go One We Go All – Gdje ide jedan, idemo svi), postojala je pet mjeseci. Kao i na drugim QAnon računima i grupama koje su formirane na Facebooku, širila je različite teorije zavjere, negirala postojanje koronavirusa, upozoravala na pogubnost vakcinacije i štetnost 5G mreže, ali i namjerama zlih sila da čipiraju ljude. Posebna pažnja posvećena je navodnim pedofilskim pa i kanibalskim mrežama, pogotovo u vrhu američke politike i svijetu glume, koji u tajnosti pripremaju plan da svrgnu Donalda Trumpa s pozicije američkog predsjednika, kao i teorijama o “jedan posto onih koji kontroliraju svijet”.
“Opasno je buditi ljude iz svakodnevnog života. Ne bi se ovi giganti džaba toliko trudili da sve ovo pogase ako nema bar trunke istine”, uvjeren je Valjevac.
Potvrdio je i kako su, dok je postojala grupa, “fact-checkeri svakodnevno nadgledali postove i gotovo svaki četvrti ili peti post blokirali”, te dodaje kako ga “zanima da li ima neko ko nadgleda fact-checkere”.
“Ovo je klasična medijska cenzura koja je kroz društvene mreže ugasila čovjekovo pravo na glas i mišljenje. Ovo je moderna inkvizicija na steroidima interneta”, smatra Valjevac.
Na kraju, jednim od glavnih razloga za gašenje smatra podršku američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, navodeći kako “već odavno mediji ne pišu ništa lijepo o čovjeku koji nije započeo niti jedan jedini rat u svijetu za vrijeme trajanja mandata”.
Upravo je otvorena podrška Trumpu, koji bi, nakon reizbora, “trebao spasiti i SAD i svijet od dubokedržave i pedofila koji nastoje kontrolirati sve”, bila i dio poruka koje su se mogle naći i među članovima ugašene Facebook grupe “Q-ANON Bosna i Hercegovina”.
Na upit kako protumačiti činjenicu da se ljudi bave stvarima na koje nikako ne mogu utjecati, niti ih trebaju zanimati Kevin Grisham, pomoćnik direktora Centra za istraživanje mržnje i ekstremizma na California State Universityju u San Bernandinu, odgovorio je za BIRN BiH kako “neki ljudi traže pripadanje”. Taj osjećaj pripadanja povezuje “ili s fizičkim mjestom, ili s vizijom nečega čega si dio”.
“U slučaju članova QAnon pokreta, iako nemaju direktnu vezu s rezultatima izbora u SAD-u ili neće biti direktno pogođeni tim rezultatima, oni sebe svakako vide pogođenim kao članovi pokreta – zato što se na Trumpa gleda kao na spasioca QAnon pokreta. Njihov osjećaj pripadanja je vezan za njega i za ono što on predstavlja zato što je on dio QAnon pokreta. I ti ljudi osjećaju povezanost s time”, konstatirao je Grisham ranije.
Najoštrija mjera Facebooka do sada
Zabranom računa s oznakom QAnon na svim svojim platformama, Facebook je učinio korak više u odnosu na dosadašnje akcije i donio jednu od najoštrijih mjera na toj društvenoj mreži od njezinog osnivanja.
Američki FBI je ranije upozorio na “domaće ekstremiste vođene teorijom zavjere” kao rastuću prijetnju, te u tom kontekstu posebno ukazao na QAnon. Društvene mreže – prvo Twitter, a potom i Facebook – u međuvremenu su krenule u borbu protiv teoretičara zavjere i počele ukidati naloge i grupe koje nose oznaku QAnon, navodeći kako krše njihova pravila o sadržaju. Facebook je u kolovozu uklonio 790 grupa, 100 stranica i 1.500 oglasa, te blokirao više od 300 hashtagova vezanih uz QAnon; Twitter je uklonio 7.000 naloga.
“Stranice i grupe protiv kojih su poduzeli mjere uglavnom su smještene u SAD-u, ali uključuju i one sa sjedištem u nizu država širom svijeta, uključujući zemlje na Balkanu, te i na drugim jezicima, uključujući njemački i francuski”, naveli su tada iz Facebooka u odgovoru BIRN-u BiH.
Najavili su tada znatno oštrije mjere, te su ih dva mjeseca kasnije i počeli primjenjivati.
“Uklonit ćemo Facebook stranice, grupe i Instagram račune koji zastupaju i predstavljaju QAnon. Krećemo s primjenom dorađenih pravila i prema njima uklanjamo određene sadržaje, ali ovaj posao će potrajati i u idućim danima i tjednima”, navedeno je u priopćenju Facebooka objavljenom u utorak, 6. listopada.
Tom su prilikom najavili i kako će njihov “operativni tim za opasne organizacije (Dangerous Organizations Operations Team) nastaviti primjenu te politike te proaktivno otkrivati i uklanjati sadržaj umjesto oslanjanja na upozorenja korisnika”.
“Kompanija smatra da treba limitirati sposobnost QAnona i militariziranih društvenih pokreta da funkcioniraju i organiziraju se na našim platformama”, objavio je Facebook. Dodali su i kako “neće pratiti pojedinačne objave”, nego račune koji šire teorije zavjere a koji se mogu povezati s nasilnim djelovanjem.
Teorije zavjere su, kako je ranije za BIRN BiH protumačio Vlado Azinović, profesor na Odsjeku za sigurnosne i mirovne studije Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, “često usmjerene protiv konkretnih osoba ili skupina, pa u određenom kontekstu mogu poslužiti za njihovo derogiranje i dehumanizaciju, odnosno kao poticaj i opravdanje za nasilje koje se nad njima treba izvršiti”.
“Ne treba otkloniti ni mogućnost da neka teorija zavjere evoluira u ideologiju ili koncept uređenja društva koji će biti uspostavljen i održavan represivnim sistemom vladavine”, odgovorio je Azinović u ranijoj izjavi za BIRN BiH.
Prema njegovim riječima, teorije zavjere se “temelje na selektivnom izboru činjenica kojima se potkrepljuje i promiče određeno tumačenje stvarnosti, ali i potiču animozitet prema određenim skupinama ili pojedincima koji se, zbog vrijednosti za koje se zalažu, doživljavaju i prikazuju kao neprijatelji”.
QAnon teorija nastala je prije tri godine iz anonimnog profila korisnika koji se na forumu 4chan predstavio kao Q, odakle i naziv QAnon (Q Anonimous), dugo godina širila je teorije zavjere na marginama cyberprostora, a onda je prerasla u pokret, koji je postao vrlo popularan ne samo u SAD-u nego i Europi i drugdje u svijetu. I na području jugoistočne Europe QAnon teorija imala je veliki broj pobornika, pa su postojale grupe QAnon Balkan, QAnon Serbia i QAnon Hrvatska s velikim brojem članova.
See all News Updates of the Day
Trump odabrao Marca Rubija za državnog sekretara
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump izjavio je u srijedu da nominira republikanskog senatora Marca Rubija za američkog državnog sekretara.
"On će biti snažan zagovornik naše nacije, pravi prijatelj našim saveznicima i neustrašivi ratnik koji nikada neće ustuknuti pred našim protivnicima", naveo je Trump u izjavi.
Izbor bi trebao doći kao olakšanje za američke partnere zabrinute da bi se Trumpova administracija mogla povući iz svoje globalne mreže saveza, uključujući NATO, s obzirom na Trumpov pristup vanjskim poslovima koji je više "Amerika na prvom mjestu".
Rubio (53) se proteklih godina zalagao za mišićavu vanjsku politiku u odnosu na geopolitičke neprijatelje Amerike, uključujući Kinu, Iran i Kubu.
U posljednjih nekoliko godina ublažio je neke svoje stavove kako bi se više uskladio s Trumpovim stavovima. Novoizabrani predsjednik optužuje bivše predsjednike SAD-a da su doveli Ameriku u skupe i uzaludne ratove i zalagao se za suzdržaniju vanjsku politiku.
Rubio je u nedavnim intervjuima rekao da Ukrajina treba da traži sporazumno rješenje sa Rusijom, a ne da se fokusira na vraćanje cjelokupne teritorije koju je Rusija zauzela u posljednjoj deceniji. On je također bio jedan od 15 republikanskih senatora koji su glasali protiv paketa vojne pomoći Ukrajini od 95 milijardi dolara, usvojenog u aprilu.
"Nisam na strani Rusije - ali nažalost stvarnost je da će se rat u Ukrajini završiti sporazumnim rješenjem", rekao je Rubio za NBC u septembru.
Rubijev izbor ima domaći, ali i međunarodni značaj.
Rubio će vjerovatno pridavati mnogo veći značaj Latinskoj Americi nego bilo koji prethodni državni sekretar, rekao je Mauricio Claver-Carone, Rubijev saveznik, bivši predsjednik Međuameričke razvojne banke i bivši pomoćnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Latinsku Ameriku u prvoj Trumpovoj administraciji.
Rubio je bio jedan od tri posljednja Trumpova kandidata za potpredsjednika. Novoizabrani predsjednik je na kraju izabrao američkog senatora JD Vancea.
Za vrijeme Trumpovog mandata 2017-2021, na primjer, Rubio je susponzorirao zakon koji bi otežao Trumpu da se povuče iz Sjevernoatlantskog saveza, zahtijevajući od dvije trećine Senata da ratificira povlačenje.
Trump je godinama kritikovao zemlje članice NATO-a koje nisu uspjele da ispune dogovorene ciljeve vojne potrošnje i upozoravao je tokom kampanje da ne samo da će odbiti da brani nacije "delinkventne" u finansiranju, već će takođet ohrabriti Rusiju da njima „radi šta god želi”.
Peking je sankcionirao Rubija 2020. zbog njegovog stava o Hong Kongu nakon demokratskih protesta.
Najvažnije, Rubio je pozvao Ministarstvo finansija 2019. godine da pokrene reviziju nacionalne sigurnosti popularne kineske aplikacije za društvene mreže TikTok koju je kupila Musical.ly, što je potaknulo istragu i problematičan nalog za prodaju.
Kao najviši republikanac u obavještajnom odboru Senata, on je također nastavio s Bidenovom administracijom, zahtijevajući da blokira svu prodaju Huaweiju ranije ove godine nakon što je sankcionirana kineska tehnološka kompanija objavila novi laptop koji pokreće Intel AI procesorski čip.
Rubio, čiji je djed pobjegao sa Kube 1962. godine, također je otvoreni protivnik normalizacije odnosa s kubanskom vladom, što Trump prihvata.
Šef podkomiteta Predstavničkog doma koji nadgleda poslove Latinske Amerike, on je također čest i žestoki kritičar vlade Nicolasa Madura u Venecueli.
Biden poželio dobrodošlicu Trumpu. Novoizabrani predsjednik cijeni miran prenos vlasti
Donald Trump i Joe Biden, novoizabrani i odlazeći američki predsjednici, sastali su se u Bijeloj kući nedjelju dana pošto je republikanski kandidat i bivši šef države osvojio potreban broj elektorskih glasova za drugi predsjednički mandat.
Kratko su razgovarali prije sastanka koji održavaju iza zatvorenih vrata Ovalne sobe. Biden, koji je započeo konverzaciju, založio se za nesmentani prenos političke vlasti.
„Izabrani predsjedniče i bivši predsjedniče, dobrodošli i čestitam”, rekao je Biden Trumpu pred reporterima koji su pratili događaj, na čemu mu se izabrani predsjednik zahvalio.
„Nadam se, kao što smo rekli, nesmetanom prenosu. Pobrinućemo se da obezbijedimo sve što vam je potrebno. Imaćemo priliku da, o nekim od detalja, porazgovaramo danas... Dobrodošli”, bile su Bidenove riječi.
Trump je pomenuo da su okolnosti u politici teške, zahvališi Bidenu za iskazanu spremnost da se izvrši transfer vlasti.
„Često se u njoj ne dešavaju najljepše stvari. Ali, danas to nije slučaj i veoma sam zahvalan na tome. Tranzicija će proteći najlakše moguće i to veoma cijenim”, prenio je Trump Bidenu u kratkotrajnom razgovoru prije njihovog susreta iza zatvorenih vrata Ovalne sobe.
„Nema na čemu”, uzvratio mu je Biden.
Bidenova pozivnica važila i za Trumpovu suprugu, buduću prvu damu Melaniju Trump, koja međutim nije došla u Bijelu kuću.
Bidenov i Trumpov susret tumači se kao jedan od neformalnih koraka u tranziciji političke vlasti, koju će Trump formalno preuzeti 20. januara 2025. nakon inauguracione ceremonije.
Tako je Trump, prije nego što formalno preuzme vlast, boravio u predsjedničkoj rezidenciji i to na Bidenov poziv.
„On vjeruje u norme, institucije i miran transfer vlasti”, izjavila je u utorak predstavnica za medije Bijele kuće Karine Jean-Pierre o odluci odlazećeg predsjednika.
Biden je ranije naglasio značaj saradnje sa Trumpom, njegovog prethodnika i nasljednika na predsjedničkoj funkciji. Svrha je, kako je ukazao, da zemlja ostane ujedinjena u vremenima izazova.
Tokom prethodnih godina Biden i Trump su razmjenjivali oštre kritike. Zastupaju različite stavove o ključnim političkim pitanjima koja obuhvataju ekonomiju, bezbjednost, migracije, kao i spoljnu politiku.
Biden je u javnosti Trumpa predstavljao kao prijetnju demokratiji, a Trump Bidena nesposobnim da obavlja predsjedničku funkciju.
Prenos vlasti treba da bude okončan do formalnog preuzimanja dužnosti izabranog predsjednika – kada nova administracija stupa na dužnost.
Konkretan slučaj posebno zanimljivim čini to što sličan susret Trumpa i Bidena poslije izbora 2020. nije upriličen. Trump je poslije poraza prije četiri godine iznosio neutemeljene tvrdnje da su izbori pokradeni u korist Bidena i demokrata.
Tada je napustio Washington i nije prisustvovao Bidenovoj inauguraciji. Time je postao prvi predsednik koji je to učinio poslije Andrewa Jacksona koji je 1869. izbjegao inauguraciju Ulyssesa Granta.
Njemačka održava izbore u februaru. Strahuje se da politička previranja ugrožavaju pomoć Ukrajini
Glavne političke stranke Njemačke složile su se da održe opće izbore u februaru nakon kolapsa vlade vladajuće koalicije ranije ovog mjeseca.
Glasanje bi moglo imati velike implikacije na ukrajinsku vojnu pomoć – u trenucima dok se Evropa priprema za drugi mandat novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa.
Nijemci će izaći na birališta 23. februara nakon raspada trostranačke koalicione vlade prošle sedmice. Kancelar Olaf Scholz rekao je da će se ponovo kandidovati kao kandidat socijaldemokrata.
Ali glavni opozicioni demokršćani imaju veliku prednost u anketama. Njihov vođa, Friedrich Merz, zalagao se za brže izbore.
„Dozvolite mi da podsjetim sve da nemamo savezni budžet za 2025. godinu”, rekao je Merz.
Trostranačka vladajuća koalicija raspala se nakon neslaganja oko podizanja novog duga za finansiranje budžeta za 2025. godinu, uključujući pružanje vojne pomoći Ukrajini.
Berlin je drugi najveći donator vojne pomoći Kijevu nakon Sjedinjenih Država, izdvojivši oko 11 milijardi dolara od invazije Rusije u februaru 2022. Odlazeća vlada planirala je smanjiti tu pomoć na nešto više od četiri milijarde dolara sljedeće godine.
„Loš je trenutak za Ukrajinu, loš je za Evropu. To znači da će Njemačka biti zaokupljena sobom nekoliko mjeseci prije nego što budemo imali novu vladu”, kaže Mattia Nelles iz Njemačko-ukrajinskog biroa.
Izbori će se održati samo nekoliko sedmica nakon inauguracije Donalda Trumpa za sljedećeg američkog predsjednika.
„Najgori slučaj kojeg se mnogi plaše u Berlinu i Kijevu, nova Trumpova administracija koja preuzima vlast u januaru, a zatim smanjuje ili ukida pomoć Ukrajini, prisilit će njemačku vladu, Scholzovu vladu sa sadašnjim parlamentom, da poveća finansiranje Ukrajine”, rekao je Nelles.
Također nije jasno šta bi predstojeći Trumpov mandat moao značiti za širu evropsku sigurnost – uključujući raspoređivanje američkih snaga i opreme, poput raketnih sistema dugog dometa Tomahawk, kaže analitičarka Marina Miron.
„Ono što bi se još moglo preokrenuti je postavljanje [američkih] Tomahawksa u Njemačku. Dakle, imamo prilično situaciju u kojoj bi, recimo, Trump mogao slijediti antiglobalističku agendu i natjerati zemlje NATO-a da ulože više svog BDP-a u odbranu”, kaže Miron iz King's koledža u Londonu.
Evropa je zamrznula oko 200 milijardi dolara ruske imovine nakon invazije Moskve na Ukrajinu. Kamata se koristi za finansiranje oružja za Kijev. Neki tvrde da je vrijeme da se u potpunosti zaplijeni imovina.
„Evropa sjedi na ratnoj blagajni od 200 milijardi američkih dolara zamrznute ruske imovine. I mislim da će dolazeća Trumpova administracija potaknuti Evropljane da idu dalje. I to je dobrodošla vijest sa ukrajinske strane – da ne daju samo zajmove i kredite na osnovu zamrznute ruske imovine, već da krenu u konfiskuciju imovine. I to je svakako nešto što mnogi u Njemačkoj također podržavaju”, kaže Nelles.
Kancelar Scholz je nadgledao nemačke napore da okonča oslanjanje na jeftinu rusku energiju. Ali analitičari kažu da je to dovelo do inflacije i potkopalo povjerenje u najveću evropsku ekonomiju.
U isto vrijeme, analitičari kažu da se Njemačka bori da prevaziđe decenije nedovoljnog ulaganja u svoje oružane snage – nešto što će sljedeća vlada morati riješiti.
Blinken obećao jaču podršku Ukrajini do Trumpovog ulaska u Bijelu kuću
Američki državni sekretar Antony Blinken uvjeravao je NATO u srijedu da će Bidenova administracija pojačati svoju podršku Ukrajini u periodu prije povratka Donalda Trumpa na mjesto predsjednika i da će u to vrijeme pokušati ojačati savez.
Na sastanku sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom u Briselu, Blinken je također rekao da raspoređivanje sjevernokorejskih trupa da pomognu Rusiji u ratu u Ukrajini „zahtijeva čvrst odgovor”.
Novoizabrani predsjednik Trump, koji je doveo u pitanje američku vojnu podršku Ukrajini, kaže da će brzo okončati ruski rat, ali ne govori kako, izazivajući zabrinutost među saveznicima SAD-a da bi mogao pokušati natjerati Kijev da prihvati mir pod uslovima Moskve.
Biden napušta funkciju 20. januara.
Blinken je nakon sastanka s Rutteom u sjedištu Alijanse rekao da su razgovarali o tekućoj podršci Ukrajini, dok ruske snage ostvaruju dobitke na istočnim linijama fronta, te o poslu koji NATO mora obaviti na jačanju svoje odbrambene industrijske baze.
Odlazeća američka administracija bi „nastavila da podupire sve što radimo za Ukrajinu” kako bi osigurala da se može efikasno boriti sljedeće godine ili pregovarati o miru s Rusijom sa pozicije snage, rekao je on.
Biden će „iskoristiti svaki dan da nastavi da radi ono što smo radili u protekle četiri godine, a to je jačanje ovog saveza”, rekao je Blinken.
Govoreći o raspoređivanju sjevernokorejskih trupa za podršku Rusiji, Blinken je rekao novinarima da su odnosi Moskve i Pjongjanga „dvosmjerna ulica” i da postoji „duboka zabrinutost oko toga šta Rusija radi ili može da radi na jačanju kapaciteta Sjeverne Koreje”, uključujući njen nuklearni kapacitet.
Rutte je rekao da „Rusija nije pobijedila” u Ukrajini, koju je napala u februaru 2022.
„Očigledno je da moramo učiniti više kako bismo bili sigurni da Ukrajina može ostati u borbi i biti u stanju da što više odbije ruske napade i spriječi (predsjednika Vladimira) Putina da bude uspješan u Ukrajini”, rekao je.
Biden i Trump sastaju se danas Bijeloj kući
Donald Trump i Joe Biden, novoizabrani i odlazeći američki predsjednici sastaju se u srijedu u Bijeloj kući – nedjelju dana pošto je republikanski kandidat i bivši šef države osvojio potreban broj elektorskih glasova za drugi predsjednički mandat.
Njihov susret tumači se kao jedan od neformalnih koraka u tranziciji političke vlasti, koju će Trump formalno preuzeti 20. januara 2025. nakon inauguracione ceremonije.
Tako će Trump, prije nego što formalno preuzme vlast, kratkotrajno boraviti u predsjedničkoj rezidenciji i to na Bidenov poziv.
Susret se organizuje nakon poruke odlazećeg predsjednika da će omogućiti nesmetanu tranziciju vlasti.
Biden je naglasio značaj saradnje sa Trumpom, njegovog prethodnika i nasljednika na predsjedničkoj funkciji. Svrha je, kako je ukazao, da zemlja ostane ujedinjena u vremenima izazova.
Bidenova pozivnica važi i za Trumpovu suprugu – buduću prvu damu Sjedinjenih Država Melaniju Trump.
Sve to dešava se u okviru tranzicije političke vlasti, procesa tokom kog novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Država preuzima administraciju od svog prethodnika. Proces treba da bude okončan do formalnog preuzimanja dužnosti izabranog predsjednika – kada nova administracija stupa na dužnost.
Konkretan slučaj posebno zanimljivim čini to što sličan susret Trumpa i Bidena poslije izbora 2020. nije upriličen. Trump je poslije poraza prije četiri godine iznosio neutemeljene tvrdnje da su izbori pokradeni u korist Bidena i demokrata.
Tada je napustio Washington i nije prisustvovao Bidenovoj inauguraciji. Time je postao prvi predsednik koji je to učinio poslije Andrewa Jacksona koji je 1869. izbjegao inauguraciju Ulyssesa Granta.
