Međutim, došlo je do naglog porasta dolazaka migranata na Kanarska ostrva, španski arhipelag blizu afričke obale koji se sve više koristi kao alternativna odskočna daska ka kontinentalnoj Evropi.
Neregularne migracije dominirale su evropskim parlamentarnim izborima u junu i uticale na nedavne državne izbore u istočnoj Njemačkoj, gdje je krajnje desničarska stranka pobijedila prvi put nakon Drugog svjetskog rata. Njemačka vlada je ove sedmice objavila da proširuje granične kontrole oko svoje teritorije nakon nedavnih ekstremističkih napada.
Šta pokazuju brojevi?
Uprkos žestokim raspravama, neregularni prelasci preko južnih granica EU - regiona koji bilježi najviše neovlaštenih migracija - smanjen je za 35 posto od januara do avgusta, prema posljednjim preliminarnim podacima koje je prikupila Međunarodna organizacija Ujedinjenih naroda za migracije .
Skoro 115.000 migranata - manje od 0,03% stanovništva EU - stiglo je bez dozvole u EU preko mediteranskih i atlantskih ruta do sada ove godine, u poređenju sa 176.252 u istom periodu prošle godine, kažu UN. Nasuprot tome, više od milion ljudi, od kojih većina bježi od sukoba u Siriji, ušlo je u EU 2015.
Podaci koje dijeli agencija EU za graničnu i obalsku stražu Frontex pokazuju sličan trend: neovlašteni prelasci preko južnih granica regije pali su za 39% ukupno ove godine u odnosu na prošlu godinu.
"Hitna situacija nije brojčana ove godine, kao ni prošle godine", rekao je za APFlavio di Giacomo, portparol ureda IOM-a za Mediteran.
Camille Le Coz, pomoćnica direktora neprofitnog Instituta za migracijsku politiku u Evropi, rekla je da se neregularnim migracijama "privlači previše pažnje u odnosu na obim problema i u poređenju s drugim pitanjima kojima bi se Evropa trebala baviti, kao što su klimatske promjene".
Najčešći put za migrante je od sjeverne Afrike, preko opasnog srednjeg Mediterana do Italije. Ipak, otprilike 64% manje migranata iskrcalo se u Italiji ove godine nego u istom periodu 2023., prema podacima IOM-a i Frontexa.
Stručnjaci kažu da je to rezultat obračuna koje podržava EU u Tunisu i Libiji, što ima cijenu za migrante, od kojih se mnogi sistematski prikupljaju i bacaju u pustinju.
Međutim, ostaje da se vidi koliko će se trend pada zadržati. Krijumčari se uvijek brzo prilagođavaju i pronalaze nove rute oko graničnih kontrola. U istočnom Mediteranu, drugoj najkorištenijoj ruti, krijumčarske mreže sada koriste glisere na sve agresivnije načine kako bi izbjegle kontrole i ciljaju ostrva udaljenija od turske obale u središnjem Egeju, prema grčkim vlastima.
Broj migranata koji su stigli u Grčku morem i kopnom tokom prvih osam mjeseci ove godine porastao je za 57%, pokazuju podaci UN-a.
Alarmantan skok u Atlantiku
U međuvremenu, neregularna migracija iz zapadne Afrike na Kanarske otoke preko Atlantika, treće najčešće korištene rute, više se nego udvostručila: više od 25.500 migranata — uglavnom iz Malija, Senegala i drugih zapadnoafričkih zemalja — stiglo je na otoke do 31. avgusta, kažu UN.
Nebrojeni drugi migranti su nestali duž rute, gdje jaki vjetrovi i jake atlantske struje djeluju protiv njih. Nekoliko migrantskih čamaca, koji nose samo posmrtne ostatke građana Malija, Mauritanije i Senegala, pronađeno je ove godine kako plutaju čak do Kariba i kod Brazila. Precizne brojke je teško provjeriti, ali španska grupa za prava migranata Walking Borders prijavila je više od 4.000 mrtvih ili nestalih.
Zbog ovog trenda španske vlasti su u pripravnosti za jesen, kada su uslovi na Atlantiku najpovoljniji za putovanje. Izgleda da je ruta malo odvratila potencijalne migrante, čiji su se redovi povećali i uključili ljude iz Sirije i Pakistana, kažu spasioci.
"Postoje situacije koje treba riješiti, kao što je situacija na Kanarskim otocima," priznao je Le Coz.
Humanitarna kriza
Odrasli migranti koji uspješno stignu do Kanarskih ostrva obično se kreću, prema obećanim poslovima i sigurnosti u kontinentalnoj Španiji ili drugim evropskim zemljama dalje na sjeveru. Ali to nije slučaj sa hiljadama maloljetnika bez pratnje. Prema španskom zakonu, ovi mladi migranti moraju biti uzeti pod okrilje lokalne vlade, što dovodi do prenatrpanih skloništa i političke krize. Ranije ove godine, ostrvski čelnici su se bezuspješno borili da druge regije Španije podijele odgovornost.
Španski premijer Pedro Sánchez nedavno je otputovao u tri zapadnoafričke zemlje u pokušaju da obuzda migracije. U Senegalu su on i predsjednik Bassirou Diomaye Faye potpisali sporazume o promoviranju prilika za privremeni rad u Španiji za državljane Senegala i stručnog osposobljavanja u Senegalu. Dogovorili su se i da pojačaju policijsku saradnju.
Nema magičnih rješenja
Bez obzira na trenutna antiimigrantska raspoloženja, starenje evropskog stanovništva, pad nataliteta i nedostatak radne snage samo su povećali potrebu za radnicima imigrantima da održe penzije i podstaknu ekonomski rast.
I sve dok migrantima nedostaju mogućnosti u svojim zemljama, njihov egzodus će se nastaviti. Dodajte ovome rastuću nestabilnost i sukobe u dijelovima Afrike, Bliskog istoka i Azije koji su raselili milione ljudi.
"Ne postoji magično sredstvo odvraćanja", rekao je Le Coz. "Migranti na kraju uzimaju danak svemu ovome: riskiraju svoje živote, rade poslove u Evropi gdje se godinama suočavaju s nesigurnim pravnim statusom i ranjivi su na sve vrste eksploatacije."
Dok se provode dugoročna rješenja za borbu protiv neovlaštenih migracija, kao što su privremeni programi rada za migrante, ona još uvijek ne uspijevaju.
"To je jedan korak u pravom smjeru, ali to se mora dogoditi u mnogo većem obimu i potrebno im je da privatni sektor bude više uključen", dodao je Le Coz.
