Evropska unija je načelno pristala na sporazum kojim bi prihod od zamrznute ruske imovine koristio za isporuku oružja Ukrajini.
Zvaničnici EU pozdravili su sporazum. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen napisala je u četvrtak na X, "ne može biti jačeg simbola i veće koristi od tog novca nego da Ukrajinu i cijelu Evropu učini sigurnijim mjestom za život".
Komesar EU za trgovinu, Valdis Dombrovskis, napisao je da bi prva milijarda dolara trebala biti dostupna do ljeta, uglavnom za vojnu podršku. "Rusija će direktno platiti za svoje zločine," rekao je Dombrovskis.
Imovina zamrznuta
Zapadne finansijske institucije i kompanije drže milijarde dolara gotovine i imovine ruske centralne banke, koju su zamrznule Evropa i Sjedinjene Države nakon invazije Moskve na Ukrajinu u februaru 2022. Oko 70% imovine, koja iznosi više od 200 milijardi dolara, drži se u Briselu u Euroclear-u, kompaniji za finansijske usluge i klirinškoj kući koja je specijalizovana za prekogranične transakcije hartijama od vrijednosti i čuvanje imovine.
Sjedinjene Države, zajedno s Britanijom i Kanadom, zagovaraju da se ta imovina u potpunosti zaplijeni i iskoristi za pomoć Kijevu u borbi protiv ruske invazije. Prošlog mjeseca, Washington je usvojio zakon koji mu dozvoljava da zaplijeni ruske devizne rezerve u Sjedinjenim Državama kako bi financirao oružje za Ukrajinu.
Evropski oprez
Međutim, Evropa je opreznija. Ambasadori Evropske unije na sastanku u Briselu u srijedu u načelu su se složili da se koriste samo kamate zarađene na rusku imovinu.
Ian Bond, spoljnopolitički analitičar i stručnjak za Rusiju u Centru za evropske reforme, rekao je da Brisel može ići dalje.
"Ono o čemu EU govori nije zapljena glavnice - već korištenje kamate, koje bi mogle iznositi sedam ili 8 milijardi dolara godišnje, i korištenje toga u korist Ukrajine", rekao je Bond za Glas Amerike. "To je vrijedna suma novca, ali to je sićušna suma novca u poređenju sa količinom štete koju je Rusija nanijela Ukrajini i količinom novca koji je Ukrajini potreban da održi svoje vladine usluge i svoje ratne napore."
Sporazum bi u potpunosti trebao biti potpisan na sastanku ministara finansija EU 14. maja.
Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da blok mora brzo djelovati kako bi podržao Ukrajinu.
"Sredstva koja su tamo dostupna mogu se koristiti ne samo za nabavku (oružja) unutar Evrope, već i van Evrope. Jer ono što je sada zaista važno je da oružje može biti isporučeno što je brže moguće", rekao je Scholz u ponedjeljak tokom posjete Latviji.
Strahovanja u EU
Neki u Evropi strahuju da bi američki plan da u potpunosti zaplijeni rusku imovinu pokrenuo dugotrajnu pravnu bitku i mogao bi navesti druge zemlje poput Kine da prodaju svoje investicije u eurima, destabilizirajući valutu.
Neutralne države EU, uključujući Mađarsku i Austriju, usprotivile su se korištenju profita za kupovinu ukrajinskog oružja. EU je osigurala njihov sporazum tako što je oko 10 posto ruskog neočekivanog profita izdvojila za humanitarnu pomoć.
Ruska odmazda
Rusija je prošlog mjeseca upozorila Zapad da ne oduzima njenu imovinu. "Ruska imovina mora ostati netaknuta jer će u suprotnom doći do oštrog odgovora na zapadnu krađu", napisala je portparolka ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova u Telegramu 28. aprila.
U Evropi postoji zabrinutost da će Moskva uzvratiti oduzimanjem još imovine zapadnih kompanija koje još uvijek posluju u Rusiji.
Te kompanije bi mogle naći malo simpatija na Zapadu, sugeriše analitičar Ian Bond.
"Moje gledište o tome je da su ove kompanije imale dvije godine da izađu sa ruskog tržišta. Ako su ostale, to je bilo zato što su mislile da je u redu nastaviti zarađivati novac u Rusiji, uprkos činjenici da je vodila brutalnu agresorski rat protiv jednog od njegovih suseda, a ako sada izgube svoje majice, to je njihova teška sreća.
"Postoji evropska imovina u Rusiji koju bi ruska vlada mogla zaplijeniti. A u nekim slučajevima je već zaplijenila imovinu zapadnih privatnih kompanija u Rusiji. Ali ne mislim da bi se iznosi poklopili", dodao je Bond.
Zvaničnici EU se nadaju da će sporazum biti u potpunosti implementiran do juna, kada bi Mađarska trebala preuzeti rotirajuće predsjedavanje Vijećem EU. Analitičari kažu da unutar EU postoji zabrinutost da bi mađarski premijer Viktor Orban mogao pokušati blokirati sporazum ako do tada ne bude u potpunosti potpisan, jer nastoji održati bliske veze s Rusijom.
