Međutim, Evropa sada ubrzava izgradnju sopstvenih zidova iz straha od budućih migrantskih kriza.
Vlade Evropske unije su trenutno zabrinute zbog priliva Afganistanaca i nadaju se da će ubijediti bliske susjede Afganistana da zadrže one koji bježe od talibana.
Agencija Ujedinjenih nacija za izbjeglice UNHCR upozorila je da bi do 500.000 Afganistanaca moglo napustiti svoju domovinu do kraja godine. Zvaničnici EU kažu da razmišljaju o ulaganju milijarde eura kako bi podstakli susjede Afganistana da zadrže izbjeglice.
Međutim, Pakistan, Tadžikistan i Uzbekistan po svemu sudeći nisu spremni da to učine i upozorili su da su za Afganistance, koji traže azil, spremni da posluže samo kao tranzitne zemlje.
Austrijski kancelar Sebastian Kurz rekao je u subotu da se ne smije dogoditi potencijalni talas izbjeglica prema Evropi. Francuski predsjednik Emmanuel Macron nedavno je rekao da Evropa treba da "predvidi i zaštiti se od migrantskog talasa" iz Afganistana.
Taj savjet prate i drugi evropski nacionalni lideri koji žele da spriječe masovan ulazak afganistanskih izbjeglica u Evropu. Nadaju se da će tako izbjeći ponavljanje migrantske krize 2015.-2016. godine, kada je više od million izbjeglica sa Bliskog istoka, podsaharske Afrike i centralne Azije ušlo u Evropu tražeći azil, što je uticalo na evropsku politiku i podstaklo uspon populističkih nacionalističkih partija.
Ministri unutrašnjih poslova 27 država članica EU su se na prošlonedjeljnom vanrednom sastanku u Briselu dogovorili "da djeluju zajedno kako bi spriječili ponavljanje nekontrolisanih, ilegalnih migracija velikih razmjera sa kojima su se u prošlosti suočavali".
Procjene da će se više afganistanskih izbjeglica pojaviti na njihovim granicama podstakle su srednjoevropske, baltičke i balkanske države da dovrše planirane zidove i podignu još žičanih ograda. Grčka je prošlog mjeseca završila izgradnju zida dugog 40 kilometara duž svoje kopnene granice sa Turskom i instalirala automatizovani sistem nadzora kako bi pokušala da spriječi izbjeglice, koje traže azil, da uđu u Evropu.
"Ne možemo pasivno čekati moguće posljedice", rekao je grčki ministar za zaštitu građana Michalis Chrisochoidis, najavljujući završetak projekta. "Naše granice će ostati sigurne i neprikosnovene", dodao je on.
Prema podacima agencije UN za izbjeglice, azilanti iz Afganistana činili su 45% nedavnih ulazaka na grčka ostrva tokom ove godine.
Komesarka EU za unutrašnje poslove Ylva Johansson je u intervjuu, koji je u ponedjeljak objavio website Politico, pokušala da ublaži već iskazanu odlučnost država članica da vrata drže čvrsto zaključana, i najavila da kasnije tokom ovog mjeseca saziva forum na visokom nivou, na kojem će zemlje članice, Britanija, SAD i Kanada razgovarati o obavezama za prijem određenog broja afganistanskih izbjeglica.
"Naravno, to je dobrovoljno, ali očekujem da će prihvatiti", rekla je. Međutim, nekoliko država, uključujući Grčku, Austriju i Mađarsku, već su rekle da neće.
Evropski komesar za migracije Margaritis Schinas protekle subote je rekao da su spoljne granice unije sada mnogo jače nego što su bile kada je kontinent bio uzdrman prilivom migranata 2015. i 2016. godine, koji je i doveo do izgradnje zidova.
Države članice EU su posljednjih godina zajedno izgradile više od 1.000 kilometara graničnih zidova ili ograda od bodljikave žice.
Svakim danom se gradi sve više zidova. Devedesetih godina prošlog vijeka izgrađena su samo dva zida, a do 2017. godine taj broj je skočio na 15. Španija, Grčka, Mađarska, Bugarska, Austrija, Slovenija, Slovačka, Letonija, Estonija, Norveška, Litvanija i Poljska su posljednjih godina dovršile nove spoljne zidove.
Francuska, Slovenija i Austrija su čak izgradile granične zidove od 2015. duž dijelova zajedničkih granica sa drugim zemljama EU.
Letonija, Litvanija i Poljska gradile su zidove i militarizovale svoje granice sa Bjelorusijom kako bi zaustavile rekordan broj migranata, uglavnom iz Iraka, koji prelaze njihove granice.
Oni optužuju bjeloruskog predsjednika Alexandera Lukashenka za orkestriranje prelazaka migranata kao oblika "hibridnog rata" protiv EU zbog uvođenja sankcija nakon prošlogodišnjih spornih izbora, za koje se smatralo da su namješteni.
Na konferenciji za medije prošlog mjeseca, Lukashenko je demantovao optužbe da Bjelorusija pokušava da uceni Evropu pokušajima da stvori migrantsku krizu, ali je rekao da je odgovorio na spoljne pritiske.
"Ne ucjenjujemo nikoga ilegalnom imigracijom", rekao je Lukashenko novinarima u Minsku. "Ne prijetimo nikome. Ali doveli ste nas u takvu situaciju da smo primorani da reagujemo. I mi reagujemo", poručio je bjeloruski predsjednik.
Međutim, nisu samo zloupotreba migranata od strane suparnika EU i neposredna previranja u Afganistanu zabrinuli kreatore politike EU i njenih nacionalnih lidera. Niz nedavnih studija sugeriše da će se Evropa u narednim decenijama suočiti sa mnogo većim migrantskim izazovima.
U istraživanju, objavljenom početkom ove godine, istraživači sa Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije upozorili su da će od sada do 2030. godine, klimatske promjene, sukobi i politička neslaganja u susjednim regionima EU, uz ogroman porast stanovništva u Africi, neizbježno dovesti do značajnog porasta broja ljudi koji pokušavaju da migriraju u EU.
