U pismu koje je naslovljeno na predsjednika VSTV-a Milana Tegeltiju, u koje je BIRN BiH imao uvid, se navodi da je Komisija primila znanju nove informacije koje je dostavio VSTV, a koje potvrđuju postojanje otpora unutar pravosudnog sistema BiH i šire, spram “uspostave smislenog sistema provjere integriteta”.

Kako Komisija navodi u pismu, stanje pravosudnog sistema je razlog za ozbiljnu zabrinutost, te poziva na izmjene Zakona o VSTV-u u skladu s odlukama Suda BiH, i da se finalizira i donese novi zakon o VSTV-u. Podsjetili su VSTV da se integritet može jedino postići imenovanjima i napredovanjima zasnovanim na stručnosti, poštivanjem visokih etičkih standarda, strogom i nepristrasnom primjenom pravila o sukobu interesa, disciplinskim postupcima i sankcijama.

U pismu se na kraju navodi da Komisija trenutno preispituje svoju tehničku i finansijsku podršku pravosuđu putem VSTV-a.

Damir Arnaut, predsjedavajući Privremene istražne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH, za BIRN BiH kaže da je poruka međunarodne zajednice jasna.

“PIC [Vijeće za implementaciju mira] je bio vrlo jasan – BiH ima ogroman problem sa pravosuđem. Ono nije nezavisno i primjetan je politički uticaj i pritisak. EU [Evropska unija] je, također, vrlo jasna — ako se to ne popravi, razmotrit će se ukidanje finansijske pomoći za VSTV, kaže Damir Arnaut zastupnik u Parlamentu BiH.

Kako kaže, pravosuđu trebaju brojne promjene – od jačanja mehanizama za utvrđivanje odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija i pooštravanja sankcija, preko uvođenja njihovih bliskih srodnika u institut sukoba interesa, do sistemskih popravki poput razdvajanja na dva vijeća, sudskog i tužilačkog, i druge.

Evropska komisija je u svom pismu posebnu pažnju posvetila neuspostavljanju Jedinice za integritet pri Sekretarijatu VSTV-a.

“Koliko je poznato Komisiji, nikakvi dalji koraci nisu poduzeti ni u tom pravcu, primarno kada je riječ o usvajanju Pravilnika VSTV-a o sistematizaciji radnih mjesta i internoj organizaciji, što bi omogućilo restrukturisanje Sekretarijata”, stoji u pismu naslovljenom Tegeltiji.

Navodeći kako je zatečen tonom pisma Evropske komisije, Tegeltija je objasnio da je pandemija koronavirusa bila razlog neuspostavljanja Jedinice. Pojašnjava da će VSTV novom sistematizacijom Sekretarijata, uspostaviti posebnu jedinicu za integritet, ali bez Pravilnika o imovinskim kartonima ili zakonima ta jedinica suštinski neće imati neki veliki smisao ni djelokrug rada.

“Razumljiva je s jedne strane frustracija EU, koja je ujedno i naša frustracija i mi smo upozoravali na eventualne posljedice opstrukcija reformi koje preduzima, ali s druge strane u najmanju ruku nije fer niti je u duhu partnerstva, fakturisati zastoj u reformama VSTS-u koji je uložio ogroman napor u zadnje dvije i po godine kako bi usvojio sve ove reformske akte, a čija opstrukcija je van njegove volje i moći”, dodaje Tegeltija.

Predsjednik VSTV-a odgovornost za neprovedene reforme upućuje na druge adrese i smatra da je to u najvećoj mjeri posljedica opstrukcija reformskih poteza koje je VSTV poduzeo u protekle dvije godine, a koje su uzrokovale zastoj u implementaciji reformi koje je VSTV poduzeo. Sud BiH je presudama stavio van snage dvije inicijative VSTV-a koje su trebale da unaprijede integritet – za provjeru imovine i objavljivanje podataka o imovini nosilaca pravosudnih funkcija te Pravilnika o postupku ocjenjivanja rada nositelja pravosudnih funkcija i Kriterija za ocjenjivanje rada sudija u BiH.

Prema Tegeltijinim riječima, dva od tri najvažnija reformska akta su u ovom trenutku stavljena van snage, van njihove volje, odlukom Agencije za zaštitu ličnih podataka i Suda BiH i to je nešto na šta ne mogu uticati. Kako kaže, u oblasti integriteta nosilaca pravosudnih funkcija, ključni reformski zahvat bio je pravilnik o prikupljanju i obradi finansijskih izvještaja nosilaca pravosudnih funkcija, čiju primjenu je Agencija za zaštitu ličnih podataka, po prigovoru, stavila van snage nalazeći da ne postoji zakonski osnov za njegovu primjenu.

Iako EU fondovi čine više od polovine svih donacija koje VSTV dobija, Tegeltija govori da iako cijeni ta ulaganja, neće moći uraditi ništa ako se ta ulaganja prekinu.

“Zahvalit ćemo se na dosadašnjoj saradnji i pomoći i nastaviti dalje, jer VSTS, sudovi i tužilaštva u BiH su institucije čije finansiranje je u cijelosti predviđeno budžetima na različitim nivoima, te neće doći do nikakvog zastoja i problema u radu kako u VSTS tako ni u sudovima i tužilaštvima”, rekao je Tegeltija.

Pravosuđe u BiH potpuno zakazalo

Glasnogovornica Evropske komisije Ana Pisonero-Hernandez za BIRN BiH kaže da je EK tokom proteklih 15 godina osigurala više od 30 miliona eura za jačanje neovisnosti, integriteta i efikasnosti pravosuđa u Bosni i Hercegovini, posebno kroz dodjele VSTV-u.

“EU žali što se odupire provođenju ključnih reformi unutar pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine i šire. Posebno žali što nije postignut napredak u uspostavljanju smislenog sistema provjere integriteta, u skladu sa preporukama i nalazima Komisije iz nezavisnog stručnog izvještaja o pitanjima vladavine prava u Bosni i Hercegovini”, kaže Pisonero-Hernandez.

Ovi ograničeni rezultati u vezi s ciljevima reforme pravosuđa podrivaju efikasnost podrške EU pravosuđu i VSTV-u. Evropska komisija stoga preispituje učinkovitost svoje finansijske potpore dodijeljene VSTV-u, uključujući nezavisnu procjenu koja se trenutno provodi, dodaje ona.

Borislav Borenović, član Privremene istražne komisije je za BIRN BiH rekao da je pismo još jedan pokazatelj da je pravosuđe u BiH potpuno zakazalo i da je jedna od najlošijih karika u društvu, te da međunarodna zajednica koja se snažno zalagala za reformisano, nepristarasno i efikasno pravosuđe to priznaje.

“Lociranje VSTS-a kao ključnog problema u funkcionisanju pravosuđa, upitnost dalje podrške i otvorena kritika od strane Evropske komisije je signal za brzo djelovanje i ozbiljne promjene u pravosudnom sistemu. Pravosuđe mora biti reformisano i u dijelu zakonodavstva, ali i personalno”, zaključuje Borenović.

Postojanje otpora u pravosuđu

Član VSTV-a Selim Karamehić kaže da su EU, EK i VSTV partneri u reformi pravosuđa i da zajednički učestvuju u tome, te da “nije samo VSTV odgovoran i isključivo on radio na reformi”. Vijeće je, prema njegovim riječima, puno toga uradilo sa predstavnicima međunarodne zajednice i domaćim stručnjacima iz pravosuđa.

U tom pismu i piše u jednom mjestu da očigledno postoji otpor i u pravosuđu. Znači nije samo VSTV, imamo mi problema i sa neprihvatanjem stavova, prijedloga i akata VSTV-a. Evo znate i sami ovu odluku Suda BiH – neću da je komentarišem – ali ona nam je onemogućila daljnje aktivnosti. Prije toga naš pokušaj uređenja imovinskih kartona i finansijskih izvještaja nosilaca pravosudnih funkcija naišao je na stav Agencije za zaštitu ličnih podataka da to nije ispravno, nije zakonito”, kaže Karamehić.

Govoreći o mogućem prekidu finansiranja, Karamehić navodi da bi došli u jednu nezgodnu situaciju, puno toga bi stalo i dovedeno u pitanje, jer se tim sredstvima EU finansiraju projekti i informatički sektor, druge stvari, rekonstrukcija objekata.

Za Radio Slobodna Evropa (RSE), sudija Branko Perić kaže kako Evropskoj komisiji treba biti jasno da nemaju s kim da razgovaraju, jer ni VSTV ni političke strukture ne žele suštinsku reformu.

“VSTV je institucija u kojoj sjede ljudi bez liderskih sposobnosti, bez iskustva i bez profesionalnih znanja. To su mogli davno da zaključe. Ti ljudi su predali pravosuđe u ruke vladajućih politika, a vladajuće politike ne žele nikakve promjene, jer im odgovara sistem koji ne funkcioniše, koji nije efikasan i koji ne zna da se bori za svoju nezavisnost. Samo loš i neefikasan sistem garantuje njihovu nekažnjivost za korupciju i organizovani kriminal i zbog toga oni nisu zainteresovani ni za kakve reforme”, kazao je Perić za RSE.

Senatorica iz savezne države New Hampshire, Jean Shaheen, jedna je od dva čelnika senatskog Odbora za vanjske poslove, i dobar poznavatelj prilika na Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini. Novinarka Glasa Amerike Milena Đurđić je zamolila senatoricu Shaheen, potpisnicu zajedničkog pisma koje su jučer najviše rangirani republikanski i demokratski lideri uputili američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju , da dodatno pojasni svoje i stavove njenih kolega o tome šta bi Washington mogao učiniti kako bi se spriječilo pogoršanje situacije u BiH.

Da podsjetimo, u zajedničkom pismu su senatori i kongresmeni izrazili veliku zabrinutost zbog, kako su naveli, “nedavnih postupaka lidera entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika, koji se godina bavi secesionističkim djelovanjem, izazivajući državne institucije u Bosni i Hercegovini, potkopavajući Dejtonski sporazum i ugrožavajući teritorijalni integritet i etno-socijalnu koheziju u zemlji”.

VOA:Postojeće široke sankcije protiv gospodina Dodika (i njegove obitelji i suradnika) do sada nisu obuzdale njegovo djelovanje. Vi ste, senatorice Shaheen sa svojim kolegama u Kongresu pozvali Administraciju, između ostalog, da proširi sankcije. Koje vrste sankcija bi dale najbolje rezultate i koji su najučinkovitiji alati koje administracija može poduzeti da spriječi daljnju nestabilnost u Bosni i Hercegovini?

SHAHEEN: Eskalatorne akcije koje vidimo u Republici Srpskoj ne dolaze samo od gospodina Dodika. Sva sredstva, uključujući dodatne sankcije protiv Milorada Dodika i njegovih pomagača, trebaju biti na stolu kako bi se poslala jasna poruka da podrivanje sigurnosti i stabilnosti Bosne i Hercegovine nije u njihovom interesu.”

VOA: Što Kongres može i hoće učiniti da spriječi daljnju nestabilnost u Bosni i Hercegovini i regiji?

SHAHEEN: Članovi Kongresa rade na tome da osiguraju da State Department bude dovoljno dovoljno usredotočen na situaciju u Bosni i Hercegovini kao i na koordinaciju sa saveznicima kako bi se situacija stabilizirala. Razgovarala sam s glavnim tajnikom NATO-a Rutteom, koji je u ponedjeljak bio u Sarajevu, kako bih osigurao da EUFOR, međunarodne snage zadužene za nadzor sigurnosnih aspekata Daytonskog mirovnog sporazuma, mogu računati na potporu NATO-a ako bude potrebna.

VOA:Postoji li zabrinutost u Kongresu da bi situacija u Bosni i Hercegovini mogla prerasti u još jedan sukob?

SHAHEEN: Postupci dužnosnika u Republici Srpskoj nose rizik od obnavljanja sukoba, zbog čega trenutni fokus mora biti na mjerama koje mogu spriječiti dalju eskalaciju. Odluka europskih saveznika da pošalju pojačanja EUFOR-u bila je dobar korak u tom pogledu, zaključila je u odgovoru na upite Glasa Amerike senatorica Jean Shaheen.

Neki od najviše rangiranih republikanskih i demokratskih lidera u Kongresu uputili su zajedničko pismo američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju izražavajući zabrinutost zbog, kako su naveli, “nedavnih postupaka lidera entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika, koji se godina bavi secesionističkim djelovanjem, izazivajući državne institucije u Bosni i Hercegovini, potkopavajući Dejtonski sporazum i ugrožavajući teritorijalni integritet i etno-socijalnu koheziju u zemlji”.

Oni su naveli da su Sjedinjene Države kao odgovor na ovo djelovanje, uključujući i za vrijeme prve Trumpove administracije, uvele sankcije Miloradu Dodiku, kao i pojedincima i entitetima koji su mu pomagali u njegovim secesionističkim djelima.

Dodali su da je Ustavni sud BiH osudio Dodika na godinu dana zatvora i zabranio mu bavljenje politikom šest godina, kao posljedicu njegove odluke da provodi neustavne zakone koji odbacuju nadležnost Ustavnog suda i Visokog predstavnika.

Oni u pismu ističu da je Dodik poslije toga obećao da će ignorisati presudu i nastaviti sa svojim separatističkim planom, što ga je navelo da preduzme korake ka potencijalnoj secesiji Republike Srpske od Bosne i Hercegovine.

Sekrataru Rubiju objasnili su da su Dodik i njegovi saveznici nedavno eskalirali secesionističku krizu koju su sami stvorili.

“Narodna skupština Republike Srpske usvojila je, a Dodik implementirao, dva nova neustavna zakona kojima je cilj zabraniti funkcionisanje bezbjednosnih i pravosudnih institucija na državnom nivou u Republici Srpskoj. Entitetskim institucijama Republike Srpske naređeno je da silom zaustave i spriječe zakonito djelovanje i rad državnih institucija Bosne i Hercegovine u granicama Republike Srpske. Zaposlenim u državnim institucijama koji žive i rade u Republici Srpskoj, osim prijetnji silom, zaprećeno je i hapšenjem, sankcijama i kaznenim postupkom ukoliko nastave izvršavati obaveze. Ovo je direktan napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine i Dejtonski mirovni sporazum. Apeliramo na administraciju da iskoristi sva sredstva koja joj stoje na raspolaganju, uključujući diplomatiju i sankcije, kako bi spriječila pogoršanje situacije u Bosni i Hercegovini” stoji u dvostranačkom pismu upućenom američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju.

U pismu su apelovali na Trumpovu administraciju da:

• Proširi ciljane sankcije protiv Dodika i njegovih pomagača, uključujući dodatna finansijska ograničenja i zabrane putovanja za one koji potkopavaju suverenitet i demokratske procese Bosne i Hercegovine.
• Poveća diplomatski angažman sa Bosnom i Hercegovinom, uključujući imenovanje specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan u cilju koordinacije politike.
• Blisko koordinira sa evropskim saveznicima i partnerima kako bi predstavili jedinstvenu međunarodnu poziciju protiv secesionističkih prijetnji, koje uključuju preispitivanje spremnosti misije EUFOR-a Operacije Althea da odgovori na sve potencijalne sigurnosne prijetnje.
• Nastavi sa snažnim izjavama zvaničnika Sjedinjenih Država u Bosni i Hercegovini tako što će ponovo javno i nedvosmisleno potvrditi na najvišim nivoima da su Sjedinjene Države opredijeljene za suverenitet, teritorijalni integritet i multietničku karakter Bosne i Hercegovine.

“Sigurnost, stabilnost i ekonomski prosperitet Bosne i Hercegovine i dalje su od vitalnog značaja za interese Sjedinjenih Država na Zapadnom Balkanu. Snažno vodstvo Sjedinjenih Država, koje radi u dogovoru sa našim saveznicima i partnerima, od suštinskog je značaja za suprotstavljanje destabilizirajućem planu gospodina Dodika. Spremni smo podržati napore Administracije u ovom pogledu i radujemo se nastavku saradnje na unapređenju mira, stabilnosti i demokratskog razvoja u Bosni i Hercegovini”, stoji u zaključku dvostranačkog pisma, koje su potpisali neki od najmoćnijih članova američkog Kongresa poput najviše rangiranog člana vladajuće Republikanske stranke u Senatu Charles E. Grassley, zatim predsjedavajućeg Komiteta za vanjske poslove američkog Senata James E. Risch, te senatori Jeanne Shaheen, Richard J. Durbin, Thom Tillis, Chris Van Hollen, Peter Welch i zastupnici Mike Quigley i Ann Wagner.

Američki državni sekretar Marco Rubio kazao je da bi bilo “izuzetno razočarenje” ukoliko Rusija odbije američki plan za primirje od 30 dana u ratu s Ukrajinom, koje je Kijev prihvatio jučer tijekom razgovora sa američkom delegacijom u Saudijskoj Arabiji.

Govoreći s novinarima u Irskoj, dan nakon susreta s ukrajinskim pregovaračkim timom u Jeddi, američki državni sekretar je kazao da Washington sada daje prijedlog primirja i Moskvi, dodajući da je, kako se izrazio, lopta sada na ruskom terenu.

“Vidjet ćemo kako će oni odgovoriti. Ako i oni pristanu, onda znamo da smo istinski napravili napredak i da su šanse za mir stvarne. Ako njihov odgovor bude NE, to će biti izuzetno razočarenje, i onda su njihove namjere jasne", istakao je sekretar Rubio.

On je potvrdio da su dugoročni planovi da se uspostavi trajan mir, i dodao da bi u ovom kontekstu američko-ukrajinski sporazum o mineralima bio nešto što bi koristilo i Amerikancima i Ukrajincima.

“Ako budemo u nekoj vrsti partnerskog odnosa s Ukrajinom, onda i nas zanima budućnost Ukrajine. Ja to ne bih eksplicitno nazvao sigurnosnom garancijom, ali ako Amerika ima uložen ekonomski interes koji koristi i američkom i ukrajinskom narodu, onda joj je interes i da se to partnerstvo zaštiti u slučaju izazova ili neke prijetnje”, kazao je Rubio.

Nakon razgovora u Saudijskoj Arabiji, Amerika je odmah ukinula suspenziju na vojnu pomoć Ukrajini i razmjenu obavještajnih podataka između dvije zemlje. Sada se čeka samo odgovor Rusije.

U zajedničkom saopćenju objavljenom nakon razgovora navodi se: “Ukrajina je izrazila spremnost da prihvati prijedlog SAD-a za uvođenje trenutnog, privremenog prekida vatre od 30 dana, koji se može produžiti zajedničkim dogovorom strana, a koji podliježe prihvaćanju i istovremenoj implementaciji od strane Ruske Federacije. Sjedinjene Države će prenijeti Rusiji da je ruski reciprocitet ključ za postizanje mira.

Dodaje se da će SAD odmah ukinuti pauzu u razmjeni obavještajnih podataka i nastaviti pružanje sigurnosne pomoći Ukrajini.

Američki državni sekretar Marco Rubio i savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz predvodili su američku delegaciju usred nastojanja predsjednika Donalda Trumpa da posreduje u brzom okončanju rata koji je počeo početkom 2022. godine punom invazijom Rusije na Ukrajinu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije učestvovao na sastancima u utorak, a Ukrajinu su predstavljali šef njegovog kabineta Andriy Yermak, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha, ministar odbrane Rustem Umerov i vojni komandant Pavlo Palisa.

Yermak je novinarima neposredno prije početka sastanka u utorak rekao da je Ukrajina spremna "učiniti sve da postigne mir".

Na pitanje da li Ukrajina traži sigurnosne garancije, Yermak je rekao 'da' i da Ukrajina želi osigurati da Rusija nikada ne ponovi svoju agresiju.

Rubio je u ponedjeljak rekao da se Sjedinjene Države nadaju da će riješiti pauzu u pomoći Ukrajini.

Rekao je da su SAD u režimu slušanja i da imaju za cilj da shvate na kakve bi ustupke Ukrajina mogla biti spremna.

“Ukrajinci već primaju sve odbrambene obavještajne informacije dok razgovaramo. Mislim da je sav pojam pauze u pomoći, općenito, nešto što se nadam da možemo riješiti. Očigledno, mislim da će ono što će se dogoditi sutra biti ključno za to”, rekao je Rubio novinarima u vojnom avionu prije sletanja u Jeddah.

“Nećemo sjediti u sobi i crtati linije na mapi, već samo steći opći osjećaj o tome koji su ustupci u domenu mogućeg za njih [Ukrajince]”, rekao je Rubio, dodajući da nema vojnog rješenja za rat, te da i Rusija i Ukrajina moraju “učiniti teške stvari”.

Kasnije u ponedeljak, saudijski prestolonaslednik Mohamed bin Salman sastao se sa Rubiom u lučkom gradu Džedi na Crvenom moru.

Salman je ranije tog dana održao odvojeni sastanak sa Zelenskim u Rijadu.

Dogovor o mineralima?

Tramp je izrazio interes da nastavak vojne pomoći uslovljava pristupom ukrajinskim sirovinama.

Više od četiri desetine minerala, uključujući nekoliko vrsta rijetkih zemalja, nikal i litijum, smatraju se ključnim za američku ekonomiju i nacionalnu odbranu. Ukrajina ima velika nalazišta uranijuma, litijuma i titanijuma.

Nakon razgovora od utorka, u zajedničkom saopštenju navodi se da su se obje strane složile da "što je prije moguće sklope sveobuhvatni sporazum za razvoj kritičnih rudnih resursa Ukrajine kako bi se proširila ukrajinska ekonomija i garantirao dugoročni prosperitet i sigurnost Ukrajine".

Očekivalo se da će Trump i Zelenski prošlog mjeseca potpisati sporazum o tom pitanju, ali je otkazan nakon njihovog napetog sastanka u Ovalnom uredu 28. februara.

Za Rubija, ovo je druga posjeta Saudijskoj Arabiji otkako je preuzeo dužnost. On i drugi visoki američki zvaničnici održali su razgovore s ruskim zvaničnicima u Rijadu 18. februara. On bi u srijedu trebao otputovati u Kanadu na sastanke s ministrima vanjskih poslova G7.

Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.

Ukrajinski plan uključuje zaustavljanje raketnih udara dugog dometa i primirje koje pokriva Crno more.

Očekuje se da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskiy ne učestvuje na sastancima u utorak, a Ukrajinu će predstavljati šef njegovog kabineta Andriy Yermak, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha, ministar odbrane Rustem Umerov i vojni komandant Pavlo Palisa.

Zelenski je rekao na X uoči pregovora da se Ukrajina nada "praktičnim ishodima".

Američki državni sekretar Marko Rubio i savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz predvode američku delegaciju usred nastojanja predsjednika Donalda Trumpa da posreduje u brzom okončanju rata koji je počeo početkom 2022. godine punom invazijom Rusije na Ukrajinu.

Rubio je u ponedjeljak rekao da se Sjedinjene Države nadaju da će riješiti pauzu u pomoći Ukrajini.

Rekao je da su SAD u režimu slušanja i da imaju za cilj da shvate na kakve bi ustupke Ukrajina mogla biti spremna.

“Ukrajinci već primaju sve odbrambene obavještajne informacije dok razgovaramo. Mislim da je čitav pojam pauze u pomoći nešto što se nadam da možemo riješiti. Očigledno, mislim da će ono što će se dogoditi sutra biti ključno za to”, rekao je Rubio novinarima u vojnom avionu prije sletanja u Jeddah.

“Nećemo sjediti u sobi i crtati linije na mapi, već samo steći opći osjećaj o tome koji su ustupci u domenu mogućeg za njih [Ukrajince]”, rekao je Rubio, dodajući da nema vojnog rješenja za rat, te da i Rusija i Ukrajina moraju “učiniti teške stvari”.

Kasnije u ponedeljak, saudijski prestolonaslednik Mohamed bin Salman sastao se sa Rubiom u lučkom gradu Džedi na Crvenom moru.

Salman je ranije tog dana održao odvojeni sastanak sa Zelenskim u Rijadu.

Dogovor o mineralima?

Trump je izrazio interes da nastavak vojne pomoći uslovljava pristupom ukrajinskim sirovinama.

Više od četiri desetine minerala, uključujući nekoliko vrsta rijetkih zemalja, nikal i litijum, smatraju se ključnim za američku ekonomiju i nacionalnu odbranu. Ukrajina ima velika nalazišta uranijuma, litijuma i titanijuma.

Ali Rubio je pojasnio da postizanje dogovora o ukrajinskim mineralnim resursima nije bio primarni fokus razgovora u utorak.

“Još uvijek ima više detalja za razradu, a u ovom trenutku vjerovatno – umjesto memoranduma o razumijevanju – samo želimo da potpišemo konkretan sporazum. A za to bi trebalo malo više vremena”, rekao je novinarima.

“Ne bih prejudicirao sutra po tome da li imamo ili nemamo dogovor o mineralima. ... To je važna tema, ali nije glavna tema na dnevnom redu”, dodao je Rubio.

Rubio je takođe zaslužan za konstruktivnu ulogu Britanije i Francuske u pregovorima sa Ukrajinom.

On je za Glas Amerike rekao da nije bilo razgovora o tome da Kina igra ulogu u poslijeratnom očuvanju mira i obnovi Ukrajine.

Ovo je Rubijeva druga posjeta Saudijskoj Arabiji otkako je preuzeo dužnost. On i drugi visoki američki zvaničnici održali su razgovore s ruskim zvaničnicima u Rijadu 18. februara. On bi u srijedu trebao otputovati u Kanadu na sastanke s ministrima vanjskih poslova G7.

Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters