Vatikan je u međuvremenu potvrdio da je osporavani predsjednik Venecuele Nicolas Maduro pisao poglavaru Rimokatoličke crkve papi Franju tražeći obnovu dijaloga dok se gomila pritisak Zapada na njega.
Populistički pokret Pet zvjezda, koji čini polovinu vladajuće koalicije u Italiji, odbacio je evropsko stajalište, poručujući da neće priznavati samoproglašene lidere.
Njihov koalicioni partner, ekstremno desničarska Liga, nije doduše saglasna sa ovim stavom.
Reuters prenosi da je sam Juan Guaido, za italijanski Corriere Della Sera rekao da će učiniti sve što je moguće da osigura italijansku podršku.
Države Evropske unije (EU) "će priznati" šefa venecuelanske Nacionalne Skupštine Juana Guaida za prijelaznog predsjednika, stajalo je u nacrtu saopštenja EU, prenio je ranije Reuters.
"EU članice će pojedinačno priznati gospodina Juana Guaida, predsjednika Nacionalne Skupštine, kao prijelaznog predsjednika Venecuele", ističe se i poziva na "slobodne, fer i demokratske predsjedničke izbore".
Da niko od 28 članica EU nije uložio primjedbu na ovaj stav do 14 sati po centralnoevropskom vremenu, ovo bi bila zvanična pozicija EU, međutim italijansko odbijanje da prizna Guaida blokiralo je zajednički stav Brisela.
Prethodno je više ključnih država EU već priznalo Juana Guaida za prijelaznog predsjednika Venecuele, nakon što je u ponoć istekao rok koji je EU dala osporavanom predsjedniku Nicolasu Madru da raspiše izbore, što on nije učinio.
Dok iz EU prijestonica stižu priznanja opozicionog lidera, Kremlj je potez Unije nazvao "stranim miješanjem u unutrašnja pitanja Venecuele".
Evopske države, uključujući Španiju, Francusku, Veliku Britaniju, Švedsku i Dansku, priznale su Juana Guaida kao prijelaznog predsjednika Venecuele u koordiniranom potezu nakon isteka roka koji je dat Nicolasu Maduru da raspiše nove predsjedničke izbore.
"Imajući u vidu što smo dobili danas i da Madurov režim nije preduzeo niti jedan korak prema izborima, Vlada Španije objavljuje da zvanično priznaje, gospodina Guaida, predsjednika venecuelanske Nacionalne Skupštine, za predsjednika na vlasti u Venecueli", rekao je novinarima u Madridu španski premijer, Pedro Sanchez.
Predsjednik Francuske, Emmanuel Macron na Twitteru je napisao: "Venecuelanci imaju pravo da iskažu svoju volju slobodno i demokratski. Francuska priznaje Guaida kao 'prijelaznog predsjednika' koji će implementirati izborni proces".
Sličnog je sadržaja i poruka šefice diplomatije Švedske.
"U aktuelnoj situaciji podržavamo i smatramo Guaida za legitimnog prijelaznog predsjednika", rekla je Margot Wallstrom, Švedskom radiju.
Uslijedio je tweet ministra vanjskih poslova Velike Britanije, Jeremya Hunta.
"Nicolas Maduro nije raspisao predsjedničke izbore u periodu od osam dana, na koliko smo stavili limit. Zato Ujedinjeno Kraljevstvo zajedno sa evropskim saveznicima sada priznaje Guaida za prijelaznog ustavnog predsjednika dok se kredibilni izbori ne održe. Nadajmo se da nas ovo vodi bliže okončanju humanitarne krize", napisao je Hunt.
Uslijedila su priznanja Njemačke, Japana, Holandije, Portugalije, Austrije, Češke Republike i drugih, dok nada u okončanje krize koju je iskazao Hunt ili njeno produbljivanje ostaje, međutim, veliko pitanje.
U Tokiju su premijer Šinzo Abe i kancelarka Angela Merkel na pres-konferenciji objavili da dijele odgovornost na tome da rade prema globalnom miru i prosperitetu, dodajući da se obje strane nadaju brzom, demokratskom rješenju za venecuelansku krizu.
Merkel je takođe rekla da Karakas treba da organizuje izbore što je prije moguće.
"Guaido je osoba sa kojom razgovaramo i mi očekujemo da inicira izborni proces što je prije moguće i on je legitimni predsjednik za taj zadatak iz njemačke perspektive i takođe mnogih drugih EU članica", rekla je Merkel.
Kremlj je potez evropskih država nazvao stranim miješanjem. Rusija smatra da Venecuelanci, a ne strane države, treba da riješe sopstvena unutrašnja pitanja.
Moskva stoji uz osporenog Madura koji je za vikend na ulice, baš kao i Guaido izveo veliku masu pristalica, i koji je upozorio u nedjelju američkog predsjednika Donalda Trumpa da će napustiti Bijelu kuću "umrljanu krvlju" ako interveniše u ovoj krizi.
U intervjuu za španski televizijski program Salvados, Maduro je na pitanje da li bi kriza u Venecueli mogla rezultirati građanskim ratom, odgovorio: "Danas niko ne bi mogao odgovoriti na to pitanje sa sigurnošću".
"Sve zavisi od nivoa ludila i agresivnosti sjevernog carstva (SAD) i njihovih zapadnih saveznika. Mi smo tražili da niko ne interveniše u naše unutrašnje poslove... i mi se pripremamo da branimo našu zemlju", dodao je Maduro.
Dodao je i da SAD rizikuje ponavljanje rata u Vijetnamu u kojem je Amerika učestvovala od 1965. do 1973.
Stotine hiljada američkih vojnika poslani su tada u Vijetnam da pomognu u borbi protiv komunista u veoma skupom i neuspješnom ratu koji je Americi donio građanske nemire i međunarodnu blamažu, podsjeća BBC.
No američki predsjednik Donald Trump je u intervjuu za CBS ponovio da upotreba vojne sile u Venecueli "ostaje opcija".
Guaido, sa druge strane, poručuje da će nastaviti sa protestima dok, kako je rekao, ne dosegne slobodu. Kaže da će izgraditi međunarodnu koaliciju za isporučivanje humanitarne pomoći Venecueli.
Rekao je da je održao privatne sastanke sa predstavnicima vojske da bi osigurao njihovu podršku za rušenje Madura. Još jedan od važnih komandanata venecuelanske armije u nedjelju je prebjegao i poručio da priznaje Guaida za predsjednika.
Guaido kaže i da je kontaktirao Kinu, jednu od država koje su uz Rusiju najveći podržavaoci Madura. Peking se o tome još nije oglašavao.
Rusija i Kina, koje su uložile miljarde dolara investicija i zajmova u Veneceuelu, državu članicu OPEC-a od 30 miliona stanovnika, podržavaju Madura, kao produžetak svog geoplitičkog rvanja sa SAD. Maduro je optužen da vlada Venecuelom kao dikataturom i da je uništio ekonomiju nacije, koja je među najvećim proizvođačima nafte na svijetu.
Do prije godinu i po dana gotovo nepoznati opozicioni lider Juan Guaido se samoproglasio za predsjednika 23. januara uz obrazloženje da mu ustav omogućava da privremeno preuzme vlast kada je aktuelni predsjednik označen kao nelegitiman.
Uz evropski pritisak, blok latinoameričkih država i Kanada susrijeću se danas da razmotre načine za vršenje daljeg pritiska na Madura.
Italijanski kanal SkyTG24 citirao je Madura koji je apelovao na papu Franja da pomogne dijalogu prema onome što se on nada da bi mogla biti "mirovna konferencija" koju bi predvodio Meksiko i drugi 7. februara.
Svjesni ranijih neuspješnih pokušaja Vatikana da posreduje, neprijatelji osporavanog Madura kažu da on sada pokušava iskoristiti dijalog da bi dobio na vremenu i pregrupisao se.
