„Vaše mjesto je u našoj evropskoj porodici”, stoji u Michelovoj objavi na X-u.
„Današnja odluka je ključni korak naprijed na vašem putu ka EU. Sada treba nastaviti naporan rad kako bi Bosna i Hercegovina stabilno napredovala, kako vaš narod želi”, naveo je dalje predsjednik Evropskog vijeća.
Pozitivna odluka Evropskog vijeća je stigla iako bh. političari nisu uspjeli ispuniti sve uslove koji su znatno smanjeni u odnosu na ranije postavljenih 14 kriterija.
Zeleno svjetlo je do sada najsnažnija poruka o napretku, kaže Elvira Habota, direktorica Direkcije za evropske integracije.
„Odluka je rezultat rada i dobro iskorištenog geopolitičkog momenta”, kaže Habota. „Ali za bh. vlasti i institucije posao tek slijedi. Zadatak neće biti lagan, jer suština pregovora je preuzimanje i provođenje velikog broja propisa Evropske unije.”
Dodjelom kandidatskog statusa BiH prije više od, EU je poslala poruku da je spremna za proširenje, kaže u poruci Johann Stattler, šef Evropske delegacije u BiH. Otvaranje pristupnih pregovora čini zemlju privlačnijom za investitore, dodao je Sattler.
Denis Bećirović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, u reakciji povodom davanja zelenog svjetla EU za otvaranje pristupnih pregovora je rekao: „Uložili smo ogromnu energiju u Bosni i Hercegovini i u Evropskoj uniji da odluka Evropskog vijeća bude pozitivna.”
Nisu sve EU članice zadovoljne dosadašnjim tempom reformi. Danska i Nizozemska su ranije pokazale rezerve prema evropskom progresu BiH.
Premijer Nizozemske Mark Rutte je rekao kako će ta zemlja podržati otvaranje pritupnih pregovora, ali da BiH, prije usvajanja pregovaračkog okvira, mora ispuniti sve uslove koje je tražila Evropska komisija.
Rekao je da BiH mora uraditi mnogo više kako bi dobila pregovarači okvir.
Pristupni pregovori odvijaju se kroz faze, a brzina zavisi o brzini provođenju reformi i usklađivanja zakona sa zakonima Evropske unije.
EU je odlučila značajno smanjiti ranije postavljene ciljeve pred bh. političari kako bi državi bili omogućeni pristupni pregovore.
Prije pet godina, Evropska komisija je postavila 14 ciljeva, ali malo toga su vlasti uradile.
Ulazak BiH u EU, politički analitičar Adnan Huskić u ranijem razgovoru za Glas Amerike stavio je kontekst geopolitičkih promišljanja, podsjećajući da nikada ni jedan proces proširenja nije bio samo tehničko pitanje.
„Prema tome, sad je ovo što imamo, dakle rat u Ukrajini, činjenica da se ponovo pojavljuju određeni procijepi globalni, bitan faktor u odlučivanju da li Bosnu i Hercegovinu treba uključiti u ovaj krug, i dati Bosni i Hercegovini mogućnost pregovora”, rekao je Huskić prošlog mjeseca.
Zvaničnici EU su popustili pa su za otvaranje pristupnih pregovora zahtijevali usvajanje tri zakona i pregovore sa FRONTEX-om, Agencijom za evropsku graničnu i obalnu stražu.
Bh. zvaničnici uspjeli su nekako usvojiti dva zakona - o sukobu interesa i sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma - dok je Zakon o sudovima ostao neusvojen.
Entitetski predsjednik Milorad Dodik isključivo traži da sjedište Apelacionog suda bude što dalje od Sarajeva, predlažući da to bude Banja Luka.
