Kallas upozorava da maligni akteri širom svijeta prate kako će se završiti rat u Ukrajini i da će u svijetu biti mnogo više konflikta, ako vide da se agresija isplati.
Kallas je u intervjuu također komentarisala da li je zapadna podrška Ukrajini održiva i kakav je status napora da se zaplijene zamrznuta ruska sredstva u Evropi, a govorila je i o svojim naporima da se eliminišu takozvane "sive zone" - područja između Zapada i Rusije gdje ruski napori da širi uticaj prijete evropskoj bezbjednosti.
Glas Amerike: Kako po vašem mišljenju teče rat u Ukrajini?
Kallas: Riječ je o ratu koji se odulovlači, a u kojem u suštini imate tri elementa. Imate ljude, resurse i duh. Rusija misli da može da istraje duže od Ukrajine. Međutim, imam razloga da vjerujem da naša podrška Ukrajini može da bude istrajnija od Rusije. Kada je riječ o ljudima - Evropa obučava 30 do 40 hiljada (ukrajinskih) vojnika. Ako Amerika radi isto, onda imate 80.000 obučenih vojnika nasuprot regrutima koje ruska strana šalje u borbu. Znači, možemo da ih nadmašimo kada je riječ o ljudstvu.
Kada su u pitanju resursi - ukupni BDP-Evrope je sedam puta veći od ruskog. Takođe vidimo da sankcije daju rezultate, što znači da je ruski budžet zaista u problemima. Izgubili su trećinu budžeta i ne mogu ništa spolja da dobiju. U problemima su. A kada je riječ o vojnoj pomoći - ako uzmete u obzir Koaliciju iz Ramštajna, njen odbrambeni budžet je 13 puta veći od ruskog. Tako da ih možemo nadživjeti i u tom pogledu.
I treći element je duh Ukrajinaca koji se bore za svoje domove. Njihovo raspoloženje je svakako bolje od ruskog. Takođe moramo da vjerujemo u pobjedu Ukrajine.
Glas Amerike: Da li mislite da je ta podrška održiva?
Kallas: Sjedinjene Države su dale veliku podršku Ukrajini, i može se reći da je Evropa malo zaostajala u tome. Međutim, Evropa je sada ubrzala tempo, i ako uzmete u obzir trenutno pruženu vojnu pomoć, uz obećanja o daljoj, onda je po ciframa apsolutno veća od američke.
Svi lideri u Evropi su podržali Ukrajinu zato što je ključno za mir u svijetu da se ta agresija ne isplati. Zato što svi aktuelni ili budući agresori u svijetu pomno prate šta se dešava. Ako Rusija završi sa više teritorije nego što je imala i mi kažemo da tu treba da podvučemo crtu, onda će svi agresori vidjeti da se agresija isplati. I biće više toga i biće skuplje od sadašnje podrške Ukrajini da se osigura da Rusija izgubi u ratu. U potpunosti sam saglasna sa istoričarem Timothyjem Snyderom koji je rekao da bi neka zemlja bila bolja, mora da izgubi svoj poslednji kolonijalni rat. Ako razmotrite evropsku istoriju, to je tačno za mnoge evropske zemlje. Rusija nikada nije izgubila svoj posljednji kolonijalni rat.
Glas Amerike: Zašto smatrate da je važno da SAD i dalje budu angažovane?
Kallas: Ja uvijek postavljam pitanje šta je alternativa. Da li alternativa trenutnoj podršci Ukrajini skuplja ili jeftinija? Rekla bih da je skuplja, zato što svi maligni akteri pomno prate - Iran, Sjeverna Koreja. Ako Rusija završi sa više teritorije nego što je imala, i ništa joj se ne dogodi, ako ne izgubi svoj poslednji kolonijalni rat, onda će i drugi u svijetu to pokušati da urade, i to će štetiti svjetskom miru.
Glas Amerike: Da li ima nekog napretka u zaplijeni zamrnute ruske imovine u Evropi i korištenju tog novca za oporavak Ukrajine?
Kallas: Da, Evropska komisija radi na evropskom rešenju. U Estoniji postoji nacrt zakona koja se bavi istim pitanjem. U suštini, u Hagu, u Međunarodnom krivičnom sudu, postoji registar sve štete koju je Rusija pričinila u Ukrajini, kao i koliko to košta. Istovremeno, imamo imovinu koja je zamrznuta ili sankcionisana i znamo njenu vrijednost. Rusija ima legitimno pravo da od nas zatraži tu imovinu. Ukrajina ima legitimno pravo da tuži Rusiju. Tako da dolazi do poravnjanja kako bi tu imovinu mogli da koristimo za Ukrajinu. Nakon što se rat okonča, a Rusija plati svu ratnu odštetu Ukrajini, ako nešto preostane, to možemo da vratimo.
To je ključno zato što niko ne želi da to uzima od novca poreskih obveznika. Ključno je i razmišljati o tome šta zaista utiče na rusku elitu ili saveznike u Kremlju da budu pod pritiskom da zaustave rat. A rat će se završiti kada Rusija shvati da ne može da pobijedi i da je ovo bila greška.
Glas Amerike: Da li se vaši partneri odazivaju na vaš poziv da se eliminišu "sive zone"?
Kallas: Svi moraju da razumiju da su sive zone izvori konflikta i ratova. Od početka se postavljalo pitanje da li dolazi do kraha jedinstva. Ne. Naravno, svi smo demokratije, i u demokratijama postoji rasprava, imamo različita mišljenja. Međutim, došli smo do zajedničke odluke. (Ruski predsjednik Vladimir) Putin ne vjeruje u multilateralizam i zbog toga je bio neprijatno iznenađen što smo održali jedinstvo. Trebalo bi i dalje da ga neprijetno iznenađujemo.
Glas Amerike: A sada se ujedinjuje sa Kinom, Sjevernom Korejom i Iranom...
Kallas: Tačno. Postoje autoritarni režimi koji se bore protiv demokratija u svijetu. I postavlja se pitanje ko će vladati svijetom, sloboda i prosperitet, ili autoritarni režimi koji imaju druge principe?
