Izdvojeno
Escobar za RSE: Neće biti rata u BiH, Dodik štiti svoju moć i bogatstvo
Gabriel Escobar, zamjenik pomoćnika sekretara u Birou za evropska i evroazijska pitanja State Departmenta, uoči dolaska u posjetu Bosni i Hercegovini (BiH), izjavio je kako želi da građanima te države poruči da neće biti novog rata.
Escobar, dva dana uoči dolaska u BiH (7. novembar), u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi da će u Sarajevu najprije razgovarati sa ambasadorom Sjedinjenih Država u zemlji, prije nego što najavi eventualne sankcije, ne precizirajući o kojim sankcijama bi moglo biti riječ.
RSE: Gospodine Escobar, u nedjelju dolazite u BiH. Je li Vaša posjeta dio pritiska o kom ste govorili, a koji SAD i Evropska unija (EU) vrše kako bi u BiH ubrzale reforme na putu eurointegracija?
Escobar: "Ne bih to nazvao pritiskom, prije bih kazao da kako je riječ o partnerstvu. Dayton [Daytonski mirovni sporazum] je očuvao mir kroz 25 godina i naša je namjera doći i izraziti našu podršku suverenitetu, nezavisnosti i teritorijalnom integritetu. Osim toga, želimo održati seriju sastanaka i razgovarati o potencijalu za ekonomski razvoj regije i kako Amerika može pomoći da se kreira mogućnosti koje bi Balkan stvarno iskoristiti."
RSE: O kakvoj pomoći govorite?
Radujem se sastanku s modernim liderima, liderima koji imaju takav mentalitet o integraciji u evropski sistem i integraciju unutar Zapadnog Balkana.Gabriel Escobar
Escobar: "Nudi se mnogo načina pomoći. Najprije, moja poruka EU je da je Balkan područje koje pruža mogućnosti. Volio bih vidjeti da se proces proširenja ubrza. Volio bih, također, ohrabriti američke i evropske kompanije da vide Balkan onakvim kakav on jeste – tržište u nastajanju, tržište koje se brzo razvija, s ogromnim brojem talentiranih, dobrim univerzitetima i izvanrednim geografskim položajem. Tako da, to je ta inicijalna pomoć, da se podigne svijest o mogućnostima. Drugo, da istražimo na koji drugi način možemo pomoći ubrzati rast, trgovačke misije, podršku USAID-a (Američka agencija za međunarodni razvoj), potencijalno DFC-a (američka Korporacija za razvojne finansije). Sve je to na stolu i radujem se sastanku s modernim liderima, liderima koji imaju takav mentalitet o integraciji u evropski sistem i integraciju unutar Zapadnog Balkana. Sastat ću se, ne samo s političarima, već sa integracijskim političarima i poslovnim liderima."
RSE: Hoćete li se sastati s gospodinom Miloradom Dodikom, članom Predsjedništva BiH i liderom Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)?
Escobar: "To će se naknadno odlučiti u konzultacijama s našim ambasadorom u Sarajevu."
RSE: Susreli ste se s predsjednicom Republike Srpske (RS) Željkom Cvijanović. Čuli smo da je tražila balansiraniji pristup, ali ne i šta ste Vi njoj poručili.
Escobar: "Moja poruka njoj bila je kao i poruka svim drugim liderima u regiji. Dayton je očuvao mir 25 godina. On je osnova naše politike. Svaki korak ka potkopavanju Daytona, uključujući i ono što Milorad Dodik sad radi, je jako štetno i veoma destabilizirajuće prema regiji."
RSE: Kako zaustaviti prijetnje otcjepljenjem, prijenos nadležnosti i slabljenje države koje zagovara Milorad Dodik? Ljudi se boje novog rata, a nema konkretnih sankcija za one koji prijete.
Želim kazati građanima Bosne i Hercegovine da neće biti novog rata.Gabriel Escobar
Escobar: "Najprije bih želio održati razgovore s ambasadorom prije nego objavimo nove sankcije. To je na stolu. Ali želim kazati građanima Bosne i Hercegovine da neće biti novog rata. Mi u međunarodnoj zajednici, a jedinstveni smo u tome s naši partnerima u Evropi, želimo osigurati da se provode sve naše obaveze prema miru i sigurnosti ljudi u regiji. Što se tiče slabljenja centralnih institucija, bit ću jako iskren. Razlozi koji se kriju iza toga su korupcija. Ono što Milorad Dodik radi je da on pokušava zaštititi svoju moć i svoj novac. Molim ljude da ne nasjedaju na to, da mu ne omogućavaju da to čini."
RSE: Vjerujete li da ste vi taj koji može presudno uticati na zaustavljanje ne samo anti-BiH retorike, već i konkretnih poteza koje poduzima Dodik?
Agendu koju zastupa Dodik ne podržava niko drugi u regiji, uključujući Srbiju s kojom razvijamo partnerstvo.Gabriel Escobar
Escobar: "Da budem iskren, agendu koju zastupa Dodik ne podržava niko drugi u regiji, uključujući Srbiju s kojom razvijamo partnerstvo. Ne pokušavam podijeliti Srbe. Zapravo, ako pogledate što trenutno radimo u Srbiji – podržavamo inicijativu "Otvoreni Balkan", koju smatramo jako pozitivnim razvojem u regiji, potpisali smo gotovo milijardu dolara "težak" razvojni paket između Ministarstva finansija i DFC-a; potpisali smo novo partnerstvo između Univerziteta u Beogradu, koji je jedan od najboljih univerziteta, između Budimpešte i Atene, od Jadranskog do Crnog mora; imamo američke marince i Zelene beretke koji vježbaju sa specijalnim snagama Srbije.
To isto tako možemo raditi i sa Srbima u Republici Srpskoj, ali alternativna poruka koju Dodik forsira je da bi on radije vidio da Republika Srpska postane Transdnjestrovlje [Pridnjestrovlje, separatistički region u Moldaviji koji podržava Rusija] ili Južna Osetija samo da bi zaštitio svoje bogatstvo.
Ako pogledate na ono što se dešava u ostatku regije, samo u BiH imate ovakvu vrstu rastućih tenzija. Svi drugi su fokusirani na evropske integracije i ekonomski razvoj. Nakon posjete BiH, posjetit ću Crnu Goru kako bih razgovarao o svim mogućnostima koje ta zemlja ima za ponuditi. Susrest ću se s vladom koja je fokusirana na stvaranje stvarnih razvojnih puteva, uključujući ministra finansija kako bismo razgovarali o stvaranju centra za e-trgovinu. Zamjenik premijera je govorio o stvaranju brodskog, energetskog i turističkog čvorišta za južnu Evropu.
Sve je to moguće i o svemu tome ćemo razgovarati. Umjesto toga Milorad Dodik govori o istim pitanjima o kojima je govorio prije 25 godina."
RSE: Naveli ste kako vjerujem da uz ograničene ustavne reforme, praćene reformama izbornog i pravosudnog sistema, BiH može postati mnogo funkcionalnija država. Kako to postići, ako nema dogovora?
Escobar: "U historiji postoji mnogo primjera zemalja gdje imate zajedničku federalnu vladu i jake entitete. Belgija je jedan primjer. Unutar Evrope, BiH može biti tako oblikovana. Imamo i danas veoma jaku Federaciju BiH i veoma jaku Republiku Srpsku. Niko ne dovodi u pitanje postojanje Republike Srpske. Ona je u Daytonu. Ono o čemu govorimo je da ljudi poduzimaju eskalirajuće korake kako bi naštetili i Daytonu i centralnoj vladi. Ponovno moram naglasiti da on to radi zbog svoje lične agende."
RSE: Da li je miješanje Srbije, Hrvatske i Turske u unutrašnje stvari BiH korisno ili štetno?
Escobar: "Rekao bih da u kontekstu zaštite suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, Hrvatska i Srbija imaju pravo glasa, one su potpisnice Daytona. Pozdravljamo naše razgovore s obje prijestolnice kao i s Turskom u kontekstu Balkana, one su bile dio SFOR-a (NATO operacije Stabilizacijskih snaga), one su pomogle ekonomskom razvoju. Kao zemlja članica, pozdravljamo također angažman Turska na Balkanu."
RSE: Koja su žarišta na Zapadnom Balkanu, odnosno te vruće tačke sada?
Escobar: "Rekao bih s velikom sigurnošću da ih nemamo. Ako pogledate naše odnose s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, one su, prema mom mišljenju, spremne za razgovore o kandidaturi za članstvo u EU. I mi se nadamo da to EU prepoznaje i da će početi te razgovore ove kalendarske godine. Naše bilateralno partnerstvo s obje ove zemlje, članice NATO-a, je izvanredno. One su dobre saveznice, dobri partneri, sjajni prijatelji, i to je ono što kažem EU, to je ono što mogu očekivati od ove dvije zemlje.
Nakon njih, Crna Gora, je napravila ogroman napredak na svom putu prema Evropi. Ona je čvrst saveznik NATO-a. Blisko radimo s EU na dijalogu između Srbije i Kosova koji predvodi EU. Sretan sam što mogu kazati da nemamo nijedno područje oko kojeg se ne slažemo s EU, po ovim pitanjima. Dodatno, imamo ovo rastuće partnerstvo sa Srbijom koje je od koristi za obje zemlje.
Nedavno smo proslavili 140 godišnjicu diplomatskih odnosa sa Srbijom i ta putanja koju imamo već stoljeće i po nadamo se da će se nastaviti. U BiH imamo jako dobre perspektive za EU integracije, ako ljudi prepoznaju da BiH mora ostati suverena, nezavisna teritorijalno cjelovita zemlja u kojoj će se Dayton u potpunosti poštivati."
RSE: Dakle, Vaši prioriteti na Zapadnom Balkanu se nisu promijenili, sudeći po onome što ste sad kazali?
Escobar: "Tako je. Oni se nisu promijenili. Kad na to gledam, gledam 20 godina unaprijed, na ljude koji se sad rađaju na Balkanu, oni moraju naći mogućnosti da žive normalne, ekonomski isplative živote u zemljama u kojima se rađaju, ako tako odaberu. Jer, sad je ljudima jako teško odlučiti se ostati na Balkanu zbog ekonomske situacije.
Ljudi na Balkanu su svuda jako vrijedni i cijenjeni.Gabriel Escobar
Prema mom osobnom mišljenju, a tome sam sam svjedočio, ljudi na Balkanu su svuda jako vrijedni i cijenjeni. Ljudi s Balkana, a govorim o Albancima, Bosancima, Hrvatima, Srbima i bilo kome, oni grade moju zemlju, oni grade Evropu. Trebamo ih da izgrade Balkan. Želimo biti partneri s tom generacijom kako bismo iskoristili mogućnosti."
RSE: Treba li EU biti više uključena u situaciju u BiH? Čini se kako imamo na neki način njihovo povlačenje iz problema koje imamo ovdje.
Escobar: "To nije tačno. Visoki predstavnik je Evropljanin. Mirovne snage, EUFOR koji je nedavno dobio produženje mandata, on je u cijelosti evropski. Mnoge međunarodne strukture u BiH su evropske. Sve što radimo radimo u konzultacijama s evropskim kolegama. Zapravo, sve od Daytona do rješenja krize s registarskim pločicama između Srbije i Kosova je urađeno u suradnji s Evropskom unijom. Planiramo je i nastaviti."
RSE: Blisko radite s zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD-a u Uredu za Evropu i Evroaziju Matthewom Palmerom na Izbornom zakonu u BiH. Mislite li da će se moći postići neki dogovor budući da Hrvati u BiH imaju potpuno drugačije ideje o tome kako bi trebao izgledati izborni proces i kako bi BiH trebala izgledati?
Escobar: "Ne mislim da su toliko različiti. Mislim da i jedni i drugi razumiju da trebamo jaku Federaciju BiH, funkcionalnu Federaciju BiH. O detaljima se razgovara. I Matthew Palmer ponovno dolazi u regiju, kasnije ovog mjeseca, kako se ti razgovori nastavili. Ti razgovori su prozor prema ogromnim mogućnostima i ohrabrujemo sve naše partnere da na to gledaju kao nešto gdje ćemo svi biti dobitnici."
See all News Updates of the Day
Bijela kuća pojašnjava Trumpov plan za Gazu usred globalnog protivljenja
Bijela kuća saopćila je da se predsjednik Donald Trump nije obavezao da će koristiti američke trupe za svoj plan za preuređenje Gaze u kako je kazao „rivijeru Bliskog istoka”, i da će preseljenje Palestinaca biti samo privremeno. Do promjene dolazi usred globalne reakcije i upozorenja Ujedinjenih naroda protiv „bilo kakvog oblika etničkog čišćenja”.
U ponoć ističe rok za zaposlene u vladi da prihvate Trumpovu ponudu i napuste posao uz otpremnine
Elon Musk, koji ima status specijalnog vladinog službenika, pokrenuo je do sada neviđenu inicijativu i zaposlenima u federalnoj vladi ponudio da daju ostavke - uz otpremnine u visini nekoliko mjesečnih plata.
Jedna zaposlena, koja je za AP govorila pod uslovom da ostane anonimna, rekla je da želi da uzme novac i da se odseli u inostranstvo.
Ali, zabrinuta je i ima brojna pitanja: Šta ako ponuda zvuči isuviše dobro da bi bila istinita? Šta kao je riječ o prikrivenom pokušaju da se napravi spisak nelojalnih vladinih službenika?
Njen primjer je samo jedan od mnogih u federalnoj vladi, koja je najveći poslodavac u Americi. Više od dva miliona zaposlenih ima rok do ponoći da se izjasni da li želi da napusti svoje radno mjesto uz otpremninu.
Trump apeluje na zaposlene da prihvate ponudu
Ovaj program dio je Trumpovog plana da smanji federalnu vladu i oslabi ono što naziva "dubokom državom", za koju smatra da ga je podrivala u prvom mandatu.
U administraciji kažu da mogu da uštede novac poreskih obveznika tako što federalnim radnicima daju "jedinstvenu ponudu koja se pruža jednom u životu" - da daju ostavku i nastave da primaju platu do 30. septembra.
Administracija je pojačala pritisak na zaposlene da odu i podsjetila da poslije ove ponude slijede otpuštanja.
"Većina federalnih agencija biće smanjena kroz restrukturiranje, izmjene rasporeda i smanjenje broja zaposlenih", saopšteno je iz Kancelarije za upravljanje kadrovima (OPM).
U poruci zaposlenima se navodi i da će se od onih koji ostanu da rade, očekivati da budu "lojalni" i da morati da se "povinuju novim standardima".
Neki od stalno zaposlenih će izgubiti i određene zaštite koje sada uživaju.
"Zaposleni koji se ne budu ponašali u skladu sa zakonom i propisima, biće predmet istrage i disciplinskog postupka, uključujući i otkaz", navodi se u mailu.
Demokrate i sindikati upozoravaju zaposlene da mogu biti prevareni
Demokrate poručuju da zaposleni ne bi trebalo da prihvate ponudu i daju ostavku uz otpremnine, jer taj program nije odborio Kongres - što ih stavlja u rizik da ne budu plaćeni.
Sindikati su podnijeli tužbe protiv Trumpovog plana, a sudija će razmotriti da li da blokira ovu ponudu administracije poslije ročišta u Bostonu zakazanog za četvrtak popodne.
"To je prevara, a ne odlazak uz otpremninu", kaže Everett Kelley, predsjednik Američke federacije zaposlenih u vladi. "Da je meni ponuđeno, ne bih prihvatio."
Zaposlena u Sekretarijatu za obrazovanje, koja je dala izjavu pod uslovom da ostane anonimna, rekla je da djeluje da administracija očajnički pokušava da što više ljudi privoli na ovaj program.
Ali, kako kaže, ima mnogo znakova upozorenja - kao što je klauzula u kojom se zaposleni obavezuje da neće tužiti vladu, ako vlada ne ispoštuje svoj deo dogovora.
"Dogovor je ono što u njemu piše", kažu u administraciji
Trump je postavio Muska, najbogatijeg čovjeka na svijetu, da vodi Odjeljenje za efikasnost vlade (DOGE), koje ima za cilj da smanji broj zaposlenih i troškove vlade. Musk je i poslao ponudu zaposlenima, a taj mail ličio je na poruku koju su nekada dobili zaposleni u Twitteru, pred masovna otpuštanja.
Rachel Oglesby, šefica kabineta u Sekretarijatu za obrazovanje, kaže da Trump ima cilj da smanji broj zaposlenih u vladi.
"Znam da ima mnogo pitanja o tome da li je ovo neki trik. Ali, ponuda je to što piše - i jedno je od sredstava koje koristimo kako bismo ispunili obećanje iz kampanje, reformisali državnu upravu i donijeli promjene u Washington", kaže ona.
Neki od zaposlenih u vladi, prema izvorima AP-a, imaju brojna otvorena pitanja o programu i kažu da nije bilo dovoljno vremena da razmotre odluku koja u velikoj mjeri utiče na njihove živote.
Uvjeravanja koja dolaze od administracije nisu umanjila te strahove. Neki zaposleni kažu da ne vjeruju u validnost ponude i sumnjaju da Trump ima autoritet da raspoređuje sredstva na taj način. Drugi podsjećaju da nije isplatio honorarce koji su radili za njega dok se bavio nekretninama u New Yorku.
Demonstrancije u Washingtonu
U prijestolnici SAD izbilo je nekoliko protesta ispred zgrada federalnih agencija - uključujući i Kancelariju za upravljanje kadrovima.
"Rizkujem jer želim da se moj glas čuje i da podstankem druge zaposlene u državnoj upravi da progovore" kaže Dante O'Hara, zaposleni u vladi. "Jer ako budemo šutjeli onda ćemo izgubiti poslove, a na naša mjesta će postaviti lojaliste ili njihove udarne trupe."
Posao u državnoj upravi se nekada smatrao sigurnim, ali O'Hara kaže da se mnogi sada plaše za svoje pozicije. Mnogi imaju osjećaj da ne znaju šta će biti sutra.
Dan Smith, čiji otac radi za Sekretarijat za poljoprivredu, kaže da su federalni službenici "često potcijenjeni i da ih uzimaju zdravo za gotovo".
"Jedna je stvar smanjiti vladu, a druga je uništiti je, a upravo se to dešava. To je zastrašujuće, odvratno i zahteva odgovor".
Mary-Jean Burke, fizikalna terapeutkinja koja radi za Sekretarijat za boračka pitanja, kaže da je brine to što će mnogi ljudi otići i na taj način ugroziti pružanje zdravstvenih usluga.
Burke, koja je i članica sindikata, kaže da ima mnogo sumnje oko aktuelne ponude.
"Mislim da je prva pomisao kod ljudi bila da odu", kaže ona.
Ali, onda su vidjeli objavu DOGE na društvenim mrežama, gdje se kaže da zaposleni "konačno mogu da odu na odmor koji su oduvijek željeli, da gledaju filmove i da se opuštaju, dok dobijaju punu platu i benefite", kaže ona.
Kaže da je to zvučalo isuviše dobro da bi bilo istinito, i da su ljudi počeli da sumnjaju.
Kako god da bude, zaključuje Burke, Trump je postigao svoj cilj - da uzdrma zaposlene u vladi.
"Svakoga dana se nešto dešava. Ako je obećanje bilo da će sve poremetiti - upravo to i radi", rekla je.
Da li Elonu Musku treba dopustiti da smanji Vladu SAD-a?
Trumpova osoba za brze promjene u američkim vladinim agencijama je Elon Musk, izvršni direktor proizvođača automobila Tesla i svemirske kompanije SpaceX. Demokrate u Kongresu kažu da je pokušaj multimilijardera kojeg podržava Trump da smanji potrošnju federalne vlade pogrešan.
Protest ispred federalne agencije u Washingtonu ove sedmice bio je fokusiran na rad Elona Muska, kojeg je predjsednik Donald Trump imenovao da se pozabavi smanjenjem američke vlade.
„Narod odlučuje kako ćemo braniti Sjedinjene Američke Države, kako će se trošiti njihov novac. Elon Musk ne odlučuje”, kaže demokratski senator Chris Murphy
Musk je najbogatiji čovjek na svijetu i izvršni direktor kompanije Tesla i svemirske kompanije SpaceX. U njegovom vlasništvu su i druge firme, uključujući platformu društvenih medija X, ranije poznatu kao Twitter.
Od Trumpove inauguracije, Musk, kao vođa novostvorenog Odjeljenja za vladinu efikasnost, prionuo je na posao smanjenja onoga što on i predsjednik Trump vide kao skupe federalne programe.
Muskov tim navodno je dobio pristup platnim sistemima Ministarstva finansija, što je izazvalo uzbunu, te je tražio kontrolu nad Američkom agencijom za međunarodni razvoj, koja pruža humanitarnu i drugu pomoć za više od 100 zemalja. Tamo je protest održan ove sedmice.
„Predsjednik Trump je uputio svog korumpiranog prijatelja milijardera Elona Muska da pretrese agenciju američke vlade”, demokratski zastupnik u Kongresu Don Beyer.
Međutim, Trump je ponovio svoju podršku Musku.
„To je nešto što on jako osjeća, a ja sam impresioniran, jer očigledno radi dobar posao”, kaže Trump.
Musk je kazao kako se ono što je otkrio u USAID-u ne može spasiti.
„Dok smo kopali po USAID-u, postalo je očigledno da ono što imamo ovdje nije jabuka s crvom, već jedan potpuno truli sistem”, naveo je Musk.
Demokrate u Kongresu osporavaju način djelovanja Muska, i kažu da je pogrešno što ima toliko moći, a malo odgovornosti i nadzora, posebno s obzirom na to da SpaceX ima ugovore sa saveznom vladom.
„Neizabrani, neodgovorni milijarder s ekspanzivnim sukobom interesa, dubokim vezama s Kinom i koji se na iindiskretan način bori protiv navodnih neprijatelja, otima najosjetljivije sisteme finansijskih podataka naše zemlje”, demokratski senator Patty Murray.
Ali Trump kaže da Bijela kuća pruža neophodan nadzor nad Muskovim radom.
„Tamo gdje mislimo da postoji sukob ili problem, onda ga nećemo pustiti da mu se približi. Pokušavamo smanjiti vladu, i on to vjerovatno može učiniti kao i bilo ko drugi, ako ne i bolje”, kaže Trump.
Budući da Musk ima status „posebnog državnog službenika” i nije plaćen za to, njegov rad je ograničen na 130 dana u godini.
Ministar odbrane Izraela naredio vojsci da se pripremi za "dobrovoljne" odlaske Palestinaca iz Gaze
Izraelski ministar odbrane naredio je vojsci u četvrtak da se pripremi za "dobrovoljne" odlaske Palestinaca iz Pojasa Gaze, nakon što je američki predsjednik Donald Trump predložio iseljavanje Palestinaca s teritorije.
Katz je pozdravio, kako je rekao, "hrabri plan" američkog predsjednika Donalda Trumpa da stanovnici Gaze napuste teritoriju, koja je devastirana izraelskim kopnenim i zračnim napadima usmjerenim na militante Hamasa.
Palestinski zvaničnici su odbacili Trumpovu sugestiju iznesenu u utorak na konferenciji za novinare zajedno s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom da Sjedinjene Države preuzmu vlasništvo nad pojasom Gaze, natjeraju dva miliona Palestinaca da se presele u druge zemlje, a zatim pretvore teritoriju duž Sredozemnog mora u "rivijeru Bliskog istoka".
Netanyahu je kasno u srijedu za Fox News rekao da bi Palestinci mogli napustiti Gazu dok se ona ne obnovi, a zatim se vratiti.
"To je izvanredna ideja i mislim da bi je zaista trebalo nastaviti, ispitati i uraditi, jer mislim da će stvoriti drugačiju budućnost za sve", rekao je Netanyahu.
Trumpov prijedlog naišao je na široke kritike, uključujući i Ujedinjene nacije, pri čemu je glasnogovornik Stephane Dujarric rekao novinarima u srijedu da je svako prisilno raseljavanje "ravno etničkom čišćenju".
Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier rekao je u srijedu da Trumpovi prijedlozi "kod nekih ljudi izazivaju duboku zabrinutost, čak i užas" i da bi bili "neprihvatljivi prema međunarodnom pravu".
Arapska liga je navela da Trumpov plan "predstavlja recept za nestabilnost" i da neće unaprijediti izglede palestinske državnosti.
Sjedinjene Države dugo podržavaju dogovoreno rješenje dvije države za rješavanje desetljeća izraelsko-palestinskog sukoba.
"Moraju se pustiti kući", rekao je britanski premijer Keir Starmer u srijedu. "Mora im se dozvoliti obnova, a mi bismo trebali biti s njima u toj obnovi, na putu ka rješenju o dvije države."
Australija, Kina, Njemačka, Irska, Rusija, Saudijska Arabija i Španija su rekle nakon Trumpovog prijedloga da i dalje podržavaju rješenje o dvije države.
Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas pozvao je Ujedinjene nacije da "zaštite palestinski narod i njegova neotuđiva prava", rekavši da bi ono što je Trump želio učiniti "ozbiljno kršenje međunarodnog prava".
Hamas je rekao da je Trumpov prijedlog za Gazu "recept za stvaranje haosa i napetosti u regionu. Umjesto da se cionistička okupacija smatra odgovornom za zločin genocida i raseljavanja, ona se nagrađuje, a ne kažnjava".
Čak i prije nego što je Trump pozvao na američko vlasništvo nad Gazom, Egipat i Jordan su posljednjih dana odbacili njegov prijedlog da se palestinsko stanovništvo Gaze preseli u njihove zemlje.
Šef Ujedinjenih naroda za ljudska prava Volker Turk rekao je u srijedu da je deportacija ljudi iz Gaze koju je okupirao Izrael nezakonita.
Borbe u Gazi su zaustavljene usred šestosedmičnog prekida vatre između Izraela i Hamasa, terorističke grupe kako su je označile SAD.
Hamas je izazvao rat napadom na Izrael u oktobru 2023. tokom kojeg su militanti ubili 1.200 ljudi i uzeli 250 talaca.
Izraelska kontraofanziva je ubila više od 47.500 ljudi, i više od polovine žena i djece, prema podacima Ministarstva zdravlja u Gazi. Izraelska vojska kaže da je ubila 17.000 militanata Hamasa.
Vjeruje se da Hamas drži oko 60 živih zarobljenika.
Tokom prve faze primirja, militanti su oslobodili 18 talaca, dok je Izrael oslobodio stotine palestinskih zatvorenika.
U narednim sedmicama trebalo bi da bude oslobođeno još ljudi, a pregovarači rade na detaljima planirane druge faze prekida vatre koja bi dovela do kraja sukoba, oslobađanja preostalih talaca i povlačenja izraelskih trupa iz Gaze.
Neke informacije dolaze od AP-a, AFP-a i Reutersa.
Rubio kaže da se identifikuju programi USAID-a koji neće biti ugašeni
Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je u srijedu da se Trumpova administracija obraća misijama američke Agencije za međunarodni razvoj u inostranstvu (USAID) kako bi identificirala i odredila programe koji će biti izuzeti od naredbi za obustavu rada.
Kasno u ponedjeljak, administracija je rekla da će poslati na odmor sve direktno zaposlene USAID-a širom svijeta i povući hiljade osoblja iz inostranstva nakon što je predsjednik Donald Trump prošlog mjeseca naredio široko zamrzavanje većine američke strane pomoći.
Trump i njegovi saradnici kažu da žele osigurati da milijarde dolara pomoći SAD-a, uključujući humanitarnu pomoć distribuiranu širom svijeta, budu usklađene s njegovom politikom "Amerika na prvom mjestu". Zadužio je milijardera Elona Muska, koji je optužio USAID da je kriminalna organizacija bez pružanja dokaza, da sreže Agenciju.
Od Trumpovog zamrzavanja 20. januara, nalozi za obustavu rada zaustavili su veliki dio pomoći agencije širom svijeta, a stotine izvođača je otpušteno. Ali u objavi od ponedjeljka navedeni su neki izuzeci koji uključuju "posebno određene programe".
"Sada ćemo morati raditi da identifikujemo koji bi programi trebali biti posebno određeni i stoga izuzeti iz tog naloga", rekao je Rubio na konferenciji za novinare u Guatemala Cityju.
Kriteriji za izuzeće bit će da li program podržava nacionalne interese SAD-a i da li je usklađen s njima.
"A oni koji to ne urade neće nastaviti", dodao je Rubio.
On je ponovio svoju optužbu da osoblje USAID-a ne sarađuje sa naporima administracije da sazna više o programima, ali je rekao da osoblje State Departmenta koje radi na sličnim programima daje uvid administraciji.
"U State Departmentu... dobili smo zaista dobar uvid, i zato svaki dan izdajemo izuzeće programa State Departmenta", rekao je Rubio, ali nije iznio detalje.
Hitna pomoć u hrani nije bila uključena u široko zamrzavanje strane pomoći. Rubio je 28. januara izdao dodatno izuzeće za pomoć u spašavanju života.
Ali nedostatak detalja u Trumpovoj naredbi i odricanja koja su uslijedila ostavili su grupe za pomoć zbunjene oko toga da li se njihov rad može nastaviti.
