Escobar, dva dana uoči dolaska u BiH (7. novembar), u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi da će u Sarajevu najprije razgovarati sa ambasadorom Sjedinjenih Država u zemlji, prije nego što najavi eventualne sankcije, ne precizirajući o kojim sankcijama bi moglo biti riječ.

RSE: Gospodine Escobar, u nedjelju dolazite u BiH. Je li Vaša posjeta dio pritiska o kom ste govorili, a koji SAD i Evropska unija (EU) vrše kako bi u BiH ubrzale reforme na putu eurointegracija?

Escobar: "Ne bih to nazvao pritiskom, prije bih kazao da kako je riječ o partnerstvu. Dayton [Daytonski mirovni sporazum] je očuvao mir kroz 25 godina i naša je namjera doći i izraziti našu podršku suverenitetu, nezavisnosti i teritorijalnom integritetu. Osim toga, želimo održati seriju sastanaka i razgovarati o potencijalu za ekonomski razvoj regije i kako Amerika može pomoći da se kreira mogućnosti koje bi Balkan stvarno iskoristiti."

RSE: O kakvoj pomoći govorite?

Escobar: "Nudi se mnogo načina pomoći. Najprije, moja poruka EU je da je Balkan područje koje pruža mogućnosti. Volio bih vidjeti da se proces proširenja ubrza. Volio bih, također, ohrabriti američke i evropske kompanije da vide Balkan onakvim kakav on jeste – tržište u nastajanju, tržište koje se brzo razvija, s ogromnim brojem talentiranih, dobrim univerzitetima i izvanrednim geografskim položajem. Tako da, to je ta inicijalna pomoć, da se podigne svijest o mogućnostima. Drugo, da istražimo na koji drugi način možemo pomoći ubrzati rast, trgovačke misije, podršku USAID-a (Američka agencija za međunarodni razvoj), potencijalno DFC-a (američka Korporacija za razvojne finansije). Sve je to na stolu i radujem se sastanku s modernim liderima, liderima koji imaju takav mentalitet o integraciji u evropski sistem i integraciju unutar Zapadnog Balkana. Sastat ću se, ne samo s političarima, već sa integracijskim političarima i poslovnim liderima."

RSE: Hoćete li se sastati s gospodinom Miloradom Dodikom, članom Predsjedništva BiH i liderom Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)?

Escobar: "To će se naknadno odlučiti u konzultacijama s našim ambasadorom u Sarajevu."

RSE: Susreli ste se s predsjednicom Republike Srpske (RS) Željkom Cvijanović. Čuli smo da je tražila balansiraniji pristup, ali ne i šta ste Vi njoj poručili.

Escobar: "Moja poruka njoj bila je kao i poruka svim drugim liderima u regiji. Dayton je očuvao mir 25 godina. On je osnova naše politike. Svaki korak ka potkopavanju Daytona, uključujući i ono što Milorad Dodik sad radi, je jako štetno i veoma destabilizirajuće prema regiji."

RSE: Kako zaustaviti prijetnje otcjepljenjem, prijenos nadležnosti i slabljenje države koje zagovara Milorad Dodik? Ljudi se boje novog rata, a nema konkretnih sankcija za one koji prijete.

Escobar: "Najprije bih želio održati razgovore s ambasadorom prije nego objavimo nove sankcije. To je na stolu. Ali želim kazati građanima Bosne i Hercegovine da neće biti novog rata. Mi u međunarodnoj zajednici, a jedinstveni smo u tome s naši partnerima u Evropi, želimo osigurati da se provode sve naše obaveze prema miru i sigurnosti ljudi u regiji. Što se tiče slabljenja centralnih institucija, bit ću jako iskren. Razlozi koji se kriju iza toga su korupcija. Ono što Milorad Dodik radi je da on pokušava zaštititi svoju moć i svoj novac. Molim ljude da ne nasjedaju na to, da mu ne omogućavaju da to čini."

RSE: Vjerujete li da ste vi taj koji može presudno uticati na zaustavljanje ne samo anti-BiH retorike, već i konkretnih poteza koje poduzima Dodik?

Escobar: "Da budem iskren, agendu koju zastupa Dodik ne podržava niko drugi u regiji, uključujući Srbiju s kojom razvijamo partnerstvo. Ne pokušavam podijeliti Srbe. Zapravo, ako pogledate što trenutno radimo u Srbiji – podržavamo inicijativu "Otvoreni Balkan", koju smatramo jako pozitivnim razvojem u regiji, potpisali smo gotovo milijardu dolara "težak" razvojni paket između Ministarstva finansija i DFC-a; potpisali smo novo partnerstvo između Univerziteta u Beogradu, koji je jedan od najboljih univerziteta, između Budimpešte i Atene, od Jadranskog do Crnog mora; imamo američke marince i Zelene beretke koji vježbaju sa specijalnim snagama Srbije.

To isto tako možemo raditi i sa Srbima u Republici Srpskoj, ali alternativna poruka koju Dodik forsira je da bi on radije vidio da Republika Srpska postane Transdnjestrovlje [Pridnjestrovlje, separatistički region u Moldaviji koji podržava Rusija] ili Južna Osetija samo da bi zaštitio svoje bogatstvo.

Ako pogledate na ono što se dešava u ostatku regije, samo u BiH imate ovakvu vrstu rastućih tenzija. Svi drugi su fokusirani na evropske integracije i ekonomski razvoj. Nakon posjete BiH, posjetit ću Crnu Goru kako bih razgovarao o svim mogućnostima koje ta zemlja ima za ponuditi. Susrest ću se s vladom koja je fokusirana na stvaranje stvarnih razvojnih puteva, uključujući ministra finansija kako bismo razgovarali o stvaranju centra za e-trgovinu. Zamjenik premijera je govorio o stvaranju brodskog, energetskog i turističkog čvorišta za južnu Evropu.

Sve je to moguće i o svemu tome ćemo razgovarati. Umjesto toga Milorad Dodik govori o istim pitanjima o kojima je govorio prije 25 godina.​"

RSE: Naveli ste kako vjerujem da uz ograničene ustavne reforme, praćene reformama izbornog i pravosudnog sistema, BiH može postati mnogo funkcionalnija država. Kako to postići, ako nema dogovora?

Escobar: "U historiji postoji mnogo primjera zemalja gdje imate zajedničku federalnu vladu i jake entitete. Belgija je jedan primjer. Unutar Evrope, BiH može biti tako oblikovana. Imamo i danas veoma jaku Federaciju BiH i veoma jaku Republiku Srpsku. Niko ne dovodi u pitanje postojanje Republike Srpske. Ona je u Daytonu. Ono o čemu govorimo je da ljudi poduzimaju eskalirajuće korake kako bi naštetili i Daytonu i centralnoj vladi. Ponovno moram naglasiti da on to radi zbog svoje lične agende."

RSE: Da li je miješanje Srbije, Hrvatske i Turske u unutrašnje stvari BiH korisno ili štetno?

Escobar: "Rekao bih da u kontekstu zaštite suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, Hrvatska i Srbija imaju pravo glasa, one su potpisnice Daytona. Pozdravljamo naše razgovore s obje prijestolnice kao i s Turskom u kontekstu Balkana, one su bile dio SFOR-a (NATO operacije Stabilizacijskih snaga), one su pomogle ekonomskom razvoju. Kao zemlja članica, pozdravljamo također angažman Turska na Balkanu."

RSE: Koja su žarišta na Zapadnom Balkanu, odnosno te vruće tačke sada?

Escobar: "Rekao bih s velikom sigurnošću da ih nemamo. Ako pogledate naše odnose s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, one su, prema mom mišljenju, spremne za razgovore o kandidaturi za članstvo u EU. I mi se nadamo da to EU prepoznaje i da će početi te razgovore ove kalendarske godine. Naše bilateralno partnerstvo s obje ove zemlje, članice NATO-a, je izvanredno. One su dobre saveznice, dobri partneri, sjajni prijatelji, i to je ono što kažem EU, to je ono što mogu očekivati od ove dvije zemlje.

Nakon njih, Crna Gora, je napravila ogroman napredak na svom putu prema Evropi. Ona je čvrst saveznik NATO-a. Blisko radimo s EU na dijalogu između Srbije i Kosova koji predvodi EU. Sretan sam što mogu kazati da nemamo nijedno područje oko kojeg se ne slažemo s EU, po ovim pitanjima. Dodatno, imamo ovo rastuće partnerstvo sa Srbijom koje je od koristi za obje zemlje.

Nedavno smo proslavili 140 godišnjicu diplomatskih odnosa sa Srbijom i ta putanja koju imamo već stoljeće i po nadamo se da će se nastaviti. U BiH imamo jako dobre perspektive za EU integracije, ako ljudi prepoznaju da BiH mora ostati suverena, nezavisna teritorijalno cjelovita zemlja u kojoj će se Dayton u potpunosti poštivati."

RSE: Dakle, Vaši prioriteti na Zapadnom Balkanu se nisu promijenili, sudeći po onome što ste sad kazali?

Escobar: "Tako je. Oni se nisu promijenili. Kad na to gledam, gledam 20 godina unaprijed, na ljude koji se sad rađaju na Balkanu, oni moraju naći mogućnosti da žive normalne, ekonomski isplative živote u zemljama u kojima se rađaju, ako tako odaberu. Jer, sad je ljudima jako teško odlučiti se ostati na Balkanu zbog ekonomske situacije.

Prema mom osobnom mišljenju, a tome sam sam svjedočio, ljudi na Balkanu su svuda jako vrijedni i cijenjeni. Ljudi s Balkana, a govorim o Albancima, Bosancima, Hrvatima, Srbima i bilo kome, oni grade moju zemlju, oni grade Evropu. Trebamo ih da izgrade Balkan. Želimo biti partneri s tom generacijom kako bismo iskoristili mogućnosti."

RSE: Treba li EU biti više uključena u situaciju u BiH? Čini se kako imamo na neki način njihovo povlačenje iz problema koje imamo ovdje.

Escobar: "To nije tačno. Visoki predstavnik je Evropljanin. Mirovne snage, EUFOR koji je nedavno dobio produženje mandata, on je u cijelosti evropski. Mnoge međunarodne strukture u BiH su evropske. Sve što radimo radimo u konzultacijama s evropskim kolegama. Zapravo, sve od Daytona do rješenja krize s registarskim pločicama između Srbije i Kosova je urađeno u suradnji s Evropskom unijom. Planiramo je i nastaviti."

RSE: Blisko radite s ​zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD-a u Uredu za Evropu i Evroaziju Matthewom Palmerom na Izbornom zakonu u BiH. Mislite li da će se moći postići neki dogovor budući da Hrvati u BiH imaju potpuno drugačije ideje o tome kako bi trebao izgledati izborni proces i kako bi BiH trebala izgledati?

Escobar: "Ne mislim da su toliko različiti. Mislim da i jedni i drugi razumiju da trebamo jaku Federaciju BiH, funkcionalnu Federaciju BiH. O detaljima se razgovara. I Matthew Palmer ponovno dolazi u regiju, kasnije ovog mjeseca, kako se ti razgovori nastavili. Ti razgovori su prozor prema ogromnim mogućnostima i ohrabrujemo sve naše partnere da na to gledaju kao nešto gdje ćemo svi biti dobitnici."

Senatorica iz savezne države New Hampshire, Jean Shaheen, jedna je od dva čelnika senatskog Odbora za vanjske poslove, i dobar poznavatelj prilika na Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini. Novinarka Glasa Amerike Milena Đurđić je zamolila senatoricu Shaheen, potpisnicu zajedničkog pisma koje su jučer najviše rangirani republikanski i demokratski lideri uputili američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju , da dodatno pojasni svoje i stavove njenih kolega o tome šta bi Washington mogao učiniti kako bi se spriječilo pogoršanje situacije u BiH.

Da podsjetimo, u zajedničkom pismu su senatori i kongresmeni izrazili veliku zabrinutost zbog, kako su naveli, “nedavnih postupaka lidera entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika, koji se godina bavi secesionističkim djelovanjem, izazivajući državne institucije u Bosni i Hercegovini, potkopavajući Dejtonski sporazum i ugrožavajući teritorijalni integritet i etno-socijalnu koheziju u zemlji”.

VOA:Postojeće široke sankcije protiv gospodina Dodika (i njegove obitelji i suradnika) do sada nisu obuzdale njegovo djelovanje. Vi ste, senatorice Shaheen sa svojim kolegama u Kongresu pozvali Administraciju, između ostalog, da proširi sankcije. Koje vrste sankcija bi dale najbolje rezultate i koji su najučinkovitiji alati koje administracija može poduzeti da spriječi daljnju nestabilnost u Bosni i Hercegovini?

SHAHEEN: Eskalatorne akcije koje vidimo u Republici Srpskoj ne dolaze samo od gospodina Dodika. Sva sredstva, uključujući dodatne sankcije protiv Milorada Dodika i njegovih pomagača, trebaju biti na stolu kako bi se poslala jasna poruka da podrivanje sigurnosti i stabilnosti Bosne i Hercegovine nije u njihovom interesu.”

VOA: Što Kongres može i hoće učiniti da spriječi daljnju nestabilnost u Bosni i Hercegovini i regiji?

SHAHEEN: Članovi Kongresa rade na tome da osiguraju da State Department bude dovoljno dovoljno usredotočen na situaciju u Bosni i Hercegovini kao i na koordinaciju sa saveznicima kako bi se situacija stabilizirala. Razgovarala sam s glavnim tajnikom NATO-a Rutteom, koji je u ponedjeljak bio u Sarajevu, kako bih osigurao da EUFOR, međunarodne snage zadužene za nadzor sigurnosnih aspekata Daytonskog mirovnog sporazuma, mogu računati na potporu NATO-a ako bude potrebna.

VOA:Postoji li zabrinutost u Kongresu da bi situacija u Bosni i Hercegovini mogla prerasti u još jedan sukob?

SHAHEEN: Postupci dužnosnika u Republici Srpskoj nose rizik od obnavljanja sukoba, zbog čega trenutni fokus mora biti na mjerama koje mogu spriječiti dalju eskalaciju. Odluka europskih saveznika da pošalju pojačanja EUFOR-u bila je dobar korak u tom pogledu, zaključila je u odgovoru na upite Glasa Amerike senatorica Jean Shaheen.

Neki od najviše rangiranih republikanskih i demokratskih lidera u Kongresu uputili su zajedničko pismo američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju izražavajući zabrinutost zbog, kako su naveli, “nedavnih postupaka lidera entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika, koji se godina bavi secesionističkim djelovanjem, izazivajući državne institucije u Bosni i Hercegovini, potkopavajući Dejtonski sporazum i ugrožavajući teritorijalni integritet i etno-socijalnu koheziju u zemlji”.

Oni su naveli da su Sjedinjene Države kao odgovor na ovo djelovanje, uključujući i za vrijeme prve Trumpove administracije, uvele sankcije Miloradu Dodiku, kao i pojedincima i entitetima koji su mu pomagali u njegovim secesionističkim djelima.

Dodali su da je Ustavni sud BiH osudio Dodika na godinu dana zatvora i zabranio mu bavljenje politikom šest godina, kao posljedicu njegove odluke da provodi neustavne zakone koji odbacuju nadležnost Ustavnog suda i Visokog predstavnika.

Oni u pismu ističu da je Dodik poslije toga obećao da će ignorisati presudu i nastaviti sa svojim separatističkim planom, što ga je navelo da preduzme korake ka potencijalnoj secesiji Republike Srpske od Bosne i Hercegovine.

Sekrataru Rubiju objasnili su da su Dodik i njegovi saveznici nedavno eskalirali secesionističku krizu koju su sami stvorili.

“Narodna skupština Republike Srpske usvojila je, a Dodik implementirao, dva nova neustavna zakona kojima je cilj zabraniti funkcionisanje bezbjednosnih i pravosudnih institucija na državnom nivou u Republici Srpskoj. Entitetskim institucijama Republike Srpske naređeno je da silom zaustave i spriječe zakonito djelovanje i rad državnih institucija Bosne i Hercegovine u granicama Republike Srpske. Zaposlenim u državnim institucijama koji žive i rade u Republici Srpskoj, osim prijetnji silom, zaprećeno je i hapšenjem, sankcijama i kaznenim postupkom ukoliko nastave izvršavati obaveze. Ovo je direktan napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine i Dejtonski mirovni sporazum. Apeliramo na administraciju da iskoristi sva sredstva koja joj stoje na raspolaganju, uključujući diplomatiju i sankcije, kako bi spriječila pogoršanje situacije u Bosni i Hercegovini” stoji u dvostranačkom pismu upućenom američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju.

U pismu su apelovali na Trumpovu administraciju da:

• Proširi ciljane sankcije protiv Dodika i njegovih pomagača, uključujući dodatna finansijska ograničenja i zabrane putovanja za one koji potkopavaju suverenitet i demokratske procese Bosne i Hercegovine.
• Poveća diplomatski angažman sa Bosnom i Hercegovinom, uključujući imenovanje specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan u cilju koordinacije politike.
• Blisko koordinira sa evropskim saveznicima i partnerima kako bi predstavili jedinstvenu međunarodnu poziciju protiv secesionističkih prijetnji, koje uključuju preispitivanje spremnosti misije EUFOR-a Operacije Althea da odgovori na sve potencijalne sigurnosne prijetnje.
• Nastavi sa snažnim izjavama zvaničnika Sjedinjenih Država u Bosni i Hercegovini tako što će ponovo javno i nedvosmisleno potvrditi na najvišim nivoima da su Sjedinjene Države opredijeljene za suverenitet, teritorijalni integritet i multietničku karakter Bosne i Hercegovine.

“Sigurnost, stabilnost i ekonomski prosperitet Bosne i Hercegovine i dalje su od vitalnog značaja za interese Sjedinjenih Država na Zapadnom Balkanu. Snažno vodstvo Sjedinjenih Država, koje radi u dogovoru sa našim saveznicima i partnerima, od suštinskog je značaja za suprotstavljanje destabilizirajućem planu gospodina Dodika. Spremni smo podržati napore Administracije u ovom pogledu i radujemo se nastavku saradnje na unapređenju mira, stabilnosti i demokratskog razvoja u Bosni i Hercegovini”, stoji u zaključku dvostranačkog pisma, koje su potpisali neki od najmoćnijih članova američkog Kongresa poput najviše rangiranog člana vladajuće Republikanske stranke u Senatu Charles E. Grassley, zatim predsjedavajućeg Komiteta za vanjske poslove američkog Senata James E. Risch, te senatori Jeanne Shaheen, Richard J. Durbin, Thom Tillis, Chris Van Hollen, Peter Welch i zastupnici Mike Quigley i Ann Wagner.

Američki državni sekretar Marco Rubio kazao je da bi bilo “izuzetno razočarenje” ukoliko Rusija odbije američki plan za primirje od 30 dana u ratu s Ukrajinom, koje je Kijev prihvatio jučer tijekom razgovora sa američkom delegacijom u Saudijskoj Arabiji.

Govoreći s novinarima u Irskoj, dan nakon susreta s ukrajinskim pregovaračkim timom u Jeddi, američki državni sekretar je kazao da Washington sada daje prijedlog primirja i Moskvi, dodajući da je, kako se izrazio, lopta sada na ruskom terenu.

“Vidjet ćemo kako će oni odgovoriti. Ako i oni pristanu, onda znamo da smo istinski napravili napredak i da su šanse za mir stvarne. Ako njihov odgovor bude NE, to će biti izuzetno razočarenje, i onda su njihove namjere jasne", istakao je sekretar Rubio.

On je potvrdio da su dugoročni planovi da se uspostavi trajan mir, i dodao da bi u ovom kontekstu američko-ukrajinski sporazum o mineralima bio nešto što bi koristilo i Amerikancima i Ukrajincima.

“Ako budemo u nekoj vrsti partnerskog odnosa s Ukrajinom, onda i nas zanima budućnost Ukrajine. Ja to ne bih eksplicitno nazvao sigurnosnom garancijom, ali ako Amerika ima uložen ekonomski interes koji koristi i američkom i ukrajinskom narodu, onda joj je interes i da se to partnerstvo zaštiti u slučaju izazova ili neke prijetnje”, kazao je Rubio.

Nakon razgovora u Saudijskoj Arabiji, Amerika je odmah ukinula suspenziju na vojnu pomoć Ukrajini i razmjenu obavještajnih podataka između dvije zemlje. Sada se čeka samo odgovor Rusije.

U zajedničkom saopćenju objavljenom nakon razgovora navodi se: “Ukrajina je izrazila spremnost da prihvati prijedlog SAD-a za uvođenje trenutnog, privremenog prekida vatre od 30 dana, koji se može produžiti zajedničkim dogovorom strana, a koji podliježe prihvaćanju i istovremenoj implementaciji od strane Ruske Federacije. Sjedinjene Države će prenijeti Rusiji da je ruski reciprocitet ključ za postizanje mira.

Dodaje se da će SAD odmah ukinuti pauzu u razmjeni obavještajnih podataka i nastaviti pružanje sigurnosne pomoći Ukrajini.

Američki državni sekretar Marco Rubio i savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz predvodili su američku delegaciju usred nastojanja predsjednika Donalda Trumpa da posreduje u brzom okončanju rata koji je počeo početkom 2022. godine punom invazijom Rusije na Ukrajinu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije učestvovao na sastancima u utorak, a Ukrajinu su predstavljali šef njegovog kabineta Andriy Yermak, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha, ministar odbrane Rustem Umerov i vojni komandant Pavlo Palisa.

Yermak je novinarima neposredno prije početka sastanka u utorak rekao da je Ukrajina spremna "učiniti sve da postigne mir".

Na pitanje da li Ukrajina traži sigurnosne garancije, Yermak je rekao 'da' i da Ukrajina želi osigurati da Rusija nikada ne ponovi svoju agresiju.

Rubio je u ponedjeljak rekao da se Sjedinjene Države nadaju da će riješiti pauzu u pomoći Ukrajini.

Rekao je da su SAD u režimu slušanja i da imaju za cilj da shvate na kakve bi ustupke Ukrajina mogla biti spremna.

“Ukrajinci već primaju sve odbrambene obavještajne informacije dok razgovaramo. Mislim da je sav pojam pauze u pomoći, općenito, nešto što se nadam da možemo riješiti. Očigledno, mislim da će ono što će se dogoditi sutra biti ključno za to”, rekao je Rubio novinarima u vojnom avionu prije sletanja u Jeddah.

“Nećemo sjediti u sobi i crtati linije na mapi, već samo steći opći osjećaj o tome koji su ustupci u domenu mogućeg za njih [Ukrajince]”, rekao je Rubio, dodajući da nema vojnog rješenja za rat, te da i Rusija i Ukrajina moraju “učiniti teške stvari”.

Kasnije u ponedeljak, saudijski prestolonaslednik Mohamed bin Salman sastao se sa Rubiom u lučkom gradu Džedi na Crvenom moru.

Salman je ranije tog dana održao odvojeni sastanak sa Zelenskim u Rijadu.

Dogovor o mineralima?

Tramp je izrazio interes da nastavak vojne pomoći uslovljava pristupom ukrajinskim sirovinama.

Više od četiri desetine minerala, uključujući nekoliko vrsta rijetkih zemalja, nikal i litijum, smatraju se ključnim za američku ekonomiju i nacionalnu odbranu. Ukrajina ima velika nalazišta uranijuma, litijuma i titanijuma.

Nakon razgovora od utorka, u zajedničkom saopštenju navodi se da su se obje strane složile da "što je prije moguće sklope sveobuhvatni sporazum za razvoj kritičnih rudnih resursa Ukrajine kako bi se proširila ukrajinska ekonomija i garantirao dugoročni prosperitet i sigurnost Ukrajine".

Očekivalo se da će Trump i Zelenski prošlog mjeseca potpisati sporazum o tom pitanju, ali je otkazan nakon njihovog napetog sastanka u Ovalnom uredu 28. februara.

Za Rubija, ovo je druga posjeta Saudijskoj Arabiji otkako je preuzeo dužnost. On i drugi visoki američki zvaničnici održali su razgovore s ruskim zvaničnicima u Rijadu 18. februara. On bi u srijedu trebao otputovati u Kanadu na sastanke s ministrima vanjskih poslova G7.

Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.

Ukrajinski plan uključuje zaustavljanje raketnih udara dugog dometa i primirje koje pokriva Crno more.

Očekuje se da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskiy ne učestvuje na sastancima u utorak, a Ukrajinu će predstavljati šef njegovog kabineta Andriy Yermak, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha, ministar odbrane Rustem Umerov i vojni komandant Pavlo Palisa.

Zelenski je rekao na X uoči pregovora da se Ukrajina nada "praktičnim ishodima".

Američki državni sekretar Marko Rubio i savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz predvode američku delegaciju usred nastojanja predsjednika Donalda Trumpa da posreduje u brzom okončanju rata koji je počeo početkom 2022. godine punom invazijom Rusije na Ukrajinu.

Rubio je u ponedjeljak rekao da se Sjedinjene Države nadaju da će riješiti pauzu u pomoći Ukrajini.

Rekao je da su SAD u režimu slušanja i da imaju za cilj da shvate na kakve bi ustupke Ukrajina mogla biti spremna.

“Ukrajinci već primaju sve odbrambene obavještajne informacije dok razgovaramo. Mislim da je čitav pojam pauze u pomoći nešto što se nadam da možemo riješiti. Očigledno, mislim da će ono što će se dogoditi sutra biti ključno za to”, rekao je Rubio novinarima u vojnom avionu prije sletanja u Jeddah.

“Nećemo sjediti u sobi i crtati linije na mapi, već samo steći opći osjećaj o tome koji su ustupci u domenu mogućeg za njih [Ukrajince]”, rekao je Rubio, dodajući da nema vojnog rješenja za rat, te da i Rusija i Ukrajina moraju “učiniti teške stvari”.

Kasnije u ponedeljak, saudijski prestolonaslednik Mohamed bin Salman sastao se sa Rubiom u lučkom gradu Džedi na Crvenom moru.

Salman je ranije tog dana održao odvojeni sastanak sa Zelenskim u Rijadu.

Dogovor o mineralima?

Trump je izrazio interes da nastavak vojne pomoći uslovljava pristupom ukrajinskim sirovinama.

Više od četiri desetine minerala, uključujući nekoliko vrsta rijetkih zemalja, nikal i litijum, smatraju se ključnim za američku ekonomiju i nacionalnu odbranu. Ukrajina ima velika nalazišta uranijuma, litijuma i titanijuma.

Ali Rubio je pojasnio da postizanje dogovora o ukrajinskim mineralnim resursima nije bio primarni fokus razgovora u utorak.

“Još uvijek ima više detalja za razradu, a u ovom trenutku vjerovatno – umjesto memoranduma o razumijevanju – samo želimo da potpišemo konkretan sporazum. A za to bi trebalo malo više vremena”, rekao je novinarima.

“Ne bih prejudicirao sutra po tome da li imamo ili nemamo dogovor o mineralima. ... To je važna tema, ali nije glavna tema na dnevnom redu”, dodao je Rubio.

Rubio je takođe zaslužan za konstruktivnu ulogu Britanije i Francuske u pregovorima sa Ukrajinom.

On je za Glas Amerike rekao da nije bilo razgovora o tome da Kina igra ulogu u poslijeratnom očuvanju mira i obnovi Ukrajine.

Ovo je Rubijeva druga posjeta Saudijskoj Arabiji otkako je preuzeo dužnost. On i drugi visoki američki zvaničnici održali su razgovore s ruskim zvaničnicima u Rijadu 18. februara. On bi u srijedu trebao otputovati u Kanadu na sastanke s ministrima vanjskih poslova G7.

Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters