Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije, Tedros Adhanom, rekao je da do sada nije bilo smrtnih slučajeva izvan Kine, premda je u 18 zemalja zabilježeno 98 slučajeva koronavirusa, uključujući nekoliko slučajeva prenošenja čovjeka na čovjeka u četiri zemlje, Njemačkoj, Japanu, Vijetnamu i SAD.
"Ne znamo kakvu bi štetu ovaj virus mogao napraviti ako bi se proširio u zemlji slabijeg zdravstvenog sistema. Moramo se pripremiti za tu mogućnost. Iz svih ovih razloga, proglašavam stanje javno zdravstvene vanredne situacije od međunarodnog značaja“, rekao je Adhanom.
U istoriji, SZO je samo 6 puta proglasila ovo stanje, a u prošlosti su epidemije ebole i zika virusa među posljednjim koje su ovako označene.
U Evropi je, prema ECDC zabilježeno 9 slučajeva novog koronavirusa i to 4 slučaja u Francuskoj, 4 u Njemačkoj i 1 u Finskoj. Prema izvještajima CDC, u SAD ima 5 potvrđenih slučajeva, a u saveznoj državi Illinois je potvrđena i transmisija sa čovjeka na čovjeka.
Koliko znamo?
Postoji mnogo pitanja na koja će naučnici morati odgovoriti vezano za pojavu i širenje novog koronavirusa koji uzrokuje respiratorne infekcije, manifestovane kao upala pluća. Uprkos prilično transparentnom dijeljenju kredibilnih podataka o novom virusu, društvenim mrežama se širi panika, pa čak i neistine i lažne vijesti vezano za ovaj virus i njegove osobine. Jedna je i da je virus kreiran namjerno u laboratoriji, a druga da su kineski naučnici ukrali virus iz jedne kanadske laboratorije. U ovim slučajevima radi se o vulgarnim dezinformacijama sa ciljem ulijevanja straha i stvaranja panike.
Kako bi umanjili prisutnu paniku i odgovorili na pitanja sigurnosti građana BiH u toku epidemije, Federalno ministarstvo zdravstva je u saradnji sa Zavodom za javno zdravstvo FBiH i Uredom Svjetske zdravstvene organizacije u BiH organizovalo pres-konferenciju u kojoj su objasnili preporuke, koraka prevencije i mjere koje poduzimaju sa drugim državnim institucija u cilju odgovora na nastalu situaciju.
Ovaj novi koronavirus, nazvan 2019-nCoV, prema prvim procjenama, pojavio se na ribljoj tržnici u Wuhanu, gradu sa preko 11 miliona stanovnika u kineskoj pokrajini Hubei. Na ovakvim mjestima se životinje drže blizu jedne drugih, mnogo njih na malom prostoru, što je idealno za širenje virusa i povećava mogućnost da virus, karakteristično za jednu vrstu, „preskoče“ na drugu. Mnoge od ovih životinja se u divljini ne bi ni susrele, ali ovakva atmosfera olakšava mutacije patogena koje dovode do prelaza infekcije na druge vrste.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da će ovu epidemiju biti teže zaustaviti i da tržnica u Wuhanu možda i nije jedino mjesto odakle je počelo širenje novog virusa. Sumnja se da je virus mutirao simultano na nekoliko mjesta. Prvi prijavljeni slučajevi su registrovani 31. decembra 2019. ali izgleda da je virus neko vrijeme cirkulirao te da su neki slučajevi respiratornih bolesti prije ovih prijava i otkrića da se radi o sasvim novom virusu za ljude, ipak bili uzrokovani 2019-nCoV. Slučajevi respiratornih infekcija sa početka decembra 2019. - prva tri poznata slučaja iz 1. i 2. 12. 2019. nisu povezani s tržnicom u Wuhanu, a pokazalo se da se radi o novom virusu.
Za čak 11 slučajeva od 41 iz nedavne studije se pokazalo kako nisu vezani za tržnicu u Wuhanu. Ovi rani podaci sugerišu da je virus mutirao znatno ranije te da se širio neprimijećen među mnoštvom sličnih infekcija respiratornog trakta. Simptomi ovakvih infekcija nisu posebno različiti – inficirani imaju temperaturu, opštu slabost, kišu i šmrču i obično misle da ih je pogodila jača prehlada ili gripa. Stručnjaci smatraju kako se 2019-nCoV, mogao pojaviti još u oktobru ili sredinom novembra 2019. Međutim, virusi imaju sposobnost da mutiraju usput, baš kao što se dogodilo srodnom SARS-u i postaju infektivniji.
Da li su kućni ljubimci opasnost?
Sada dosta naučnika smatra da je virus „preskočio“ sa šišmiša, ali ćemo još neko vrijeme čekati na potvrdu o kojoj se životinji radi. Dr. Teufik Goletić, sa Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu je na pres-konferenciji istakao kako su upravo šišmiši navjerovatniji rezervoar virusa, s obzirom da je nukleotidno sekvencioniranje novog virusa i koronavirusa šišmiša pokazalo visok nivo preklapanja. S obzirom da se radi o zoonozi, odnosno bolesti čiji je uzročnik „preskočio“ sa vrste na vrstu, dr. Goletić je ukazao na to da koronavirusi karakteristični za domaće populacije ptica nisu slični ovom virusu, te da ni kućni ljubimci – psi, mačke i ptice nisu potencijalni prenosnici novog virusa.
„Mada ovaj virus spada u skupinu tzv. SARS-povezanih virusa, on nije tako sličan SARS virusu niti MERS virusu, a treba istaći i to da niti jedan cirkulirajući koronavirus kod kućnih ljubimaca se nije u stanju vezivati za receptor-vezujuće područje ovog novog koronavirusa virusa 2019“, naglasio je dr. Goletić.
Koliko je zarazan?
Koronavirus je fizički velik virus - relativno, ima dijametar oko 125 nanometara s površinom punom izbočenja, što pod specijalnim mikroskopima izgleda kao „kruna“, po čemu je ova grupa virusa i dobila naziv. Poređenja radi, virus hepatitisa A ima oko 30 nm, a virus herpesa oko 150 nm. Veličina stanica bakterija iznosi oko 1 mikrometar (1000nm), a dijametar eritrocita čovjeka je oko 7 mikrometara.
Ovo čini novi koronavirus prevelikim da bi preživio ili ostao suspendiran u zraku satima ili putovao više od nekoliko metara. Poput gripe, i 2019-nCoV se širi izravnim i neizravnim kontaktom. Izravni kontakt se događa fizičkim prenosom patogena – infektivnih čestica virusa među prijateljima ili članovima porodice kroz bliski kontakt s oralnim izlučevinama. Neizravni rezultati kontakta nastaju kada zaražena osoba kašlje ili kiše, te tako širi kapljice koronavirusa po obližnjim površinama, uključujući tastature, mobilne uređaje, ili prekrivače.
S obzirom da se ne radi o mikroorganizmima, nego o virusima – infektivnim česticama bez sposobnosti metabolizma i samostalne reprodukcije – ovo također znači da samo relativno kratko čestice mogu biti infektivne u zraku i na kontaminiranim površinama. Ovo bi teoretski značilo da izbjegavanje dugog boravka sa zaraženim osobama, boravka u istoj prostoriji i korištenje stvari koje su one doticale, može smanjiti mogućnost infekcije.
Još uvijek se istražuje i preračunava R0 vrijednost za novu epidemiju. U epidemiologiji, ovaj broj – R0 predstavlja osnovni reproduktivni broj infekcije i definišemo ga kao broj slučajeva koji jedan slučaj generira u prosjeku u toku infektivnog razdoblja u inače neinficiranoj populaciji. Što je R0 veći, to je epidemiju teže suzbiti.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, prve procjene toga koliko jedna osoba može zaraziti drugih bio je između 1.4 i 2.5. Onda su novija istraživanja pokazala veći broj, oko 3, a bilo je i većih procjena. Za sada, R0 za ovu infekciju se smatra oko 2.5-2.6, ali treba naglasiti da ovaj broj nije neko intrinzično i nepromjenjivo svojstvo infekcije i uzročnika, nego da se može razlikovati i od regije do regije, što je, opet, uzrokovano i brzinom otkrivanja i načinom odgovora na registrovane slučajeve (primjene zdravstvenog nadzora slučajeva).
Visok R0 ne znači da se radi o infekciji koja će pokositi stanovništvo, ali je zdravstvenim autoritetima važno poznavanje ovog broja kako bi mogli planirati mjere prevencije.
Koliko traje inkubacija?
Inkubacija je vrijeme koje protekne od infekcije do pojave simptoma. Mirza Palo, iz Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u BiH potvrdio je kako se, prema podacima kojim ova institucija raspolaže do danas, period inkubacije za novi koronavirus procjenjuje na 2-10 dana te da je transmisija sa čovjeka na čovjeka, naročito u bliskom kontaktu, zaista moguća i naučno dokazana.
Ovo pitanje je postalo sve važnije, posebno zbog toga što se pokazalo da i ljudi koji nemaju izražene simptome, mogu inficirati druge osobe. Ovo nije bio slučaj kod virusa najsrodnijih 2019-nCoV: naime, i SARS i MERS su se prenosili samo onda kada bi osoba već imala simptome. Ipak, ova hipoteza se još treba provjeriti, dokazati ili opovrgnuti.
U posljednjih nekoliko dana nekoliko članaka iz Kine koji su ili već prošli pregled stručnjaka iz struke ili se nalaze na pre-print stranicama, daju različite procjene. Vrlo je važno da postoji razmjena informacija i putem pre-print sajtova, iako njihovi rezultati nisu prošli pomne provjere kolega iz uže naučne oblasti – ovo je način kako se brže dolazi do podataka i način da se rezultati uporede. U radu objavljenom na bioRxiv, naučnici iz provincije Guangdong procijenili su da je razdoblje inkubacije prosječno između četiri i pet dana, što je također bio slučaj sa SARS-om.
Međutim, postoji očigledan raspon: rad objavljen u časopisu The Lancet 24. januara 2020. u kojem se između ostalog, potvrđuje i to da se infekcija može prenositi sa čovjeka na čovjeka, procijenio je period inkubacije na 3-6 dana.
Najduže procjene perioda inkubacije su one da se može raditi i do 14 dana
Koliko je opasna infekcija?
Izvještaji ukazuju na prilično značajan udio slučajeva teške bolesti. U izvještaju koje su kineska nacionalna zdravstvena tijela objavila u ponedjeljak, oko 17% ukupnih slučajeva teško je oboljelo, a oko 3% potvrđenih slučajeva je umrlo. Smrtnost je najveća u Kini, i to upravo u pokrajini Hubei, odakle je i krenulo širenje virusa. Procijenjeno je da je smrtnost od novog virusa manja nego smrtnost od MERS (45%) i SARS (11%), ali znatno više u odnosu mortalitet kod infekcija sezonskom gripom (0.1%).
„Smrtnost je znatno niža u odnosu na SARS, a ovdje imamo smrtnost od 2-3%, ali i te brojeve treba uzeti s rezervom, s obzirom da se smrtnost računa na broj potvrđenih slučajeva, a broj ukupno inficiranih nije u potpunosti poznat“, objasnio je dr. Sanjin Musa, voditelj službe za epidemiologiju pri Zavodu za javno zdravstvo FBiH.
Iz ovoga što sada znamo i prateći preporuke Svjetske zdravstvene organizacije i Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, može se reći da je širenje ove bolesti globalno“, dodao je dr. Musa.
To znači da se trebamo suočiti sa velikom vjerovatnoćom da će ova respiratorna infekcija postati „novo normalno“ i rasprostranjena među ljudima, te da će se morati razvijati odgovori – lijekovi, vakcine kao i epidemiološko praćenje novog patogena i pristupačni testovi.
Ovu su nam svima ipak zastrašujući brojevi. Međutim, sve to je samo jedan dio slagalice u priči oko epidemije i to bi moglo promijeniti matematiku. Recimo, moglo se dogoditi da su širenje epidemije u gusto naseljenoj Kini i kasan odgovor doveli do toga da su starije, slabije osobe sa komorbiditetima bile podložnije težim oblicima infekcije. Za sada je prerano izvlačiti zaključke o svemu ovome. Ipak trenutno važi paradigma da je virus najopasniji za one osobe koje imaju slabo srce, bubrege ili već postojeću upalu pluća.
Oboljeli se hospitalizuju sa teškim simptomima hipoksemije (stanje smanjenog parcijalnog pritiska kisika arterijske krvi) koja je uzrokovana sve većom ozljedom pluća. Ovo dovodi do otežanog disanja i potrebe za terapijom kisikom. ARDS (akutni respiratorni distres sindrom) je također česta komplikacija. Između 25 i 32% slučajeva primljeno je na odjel intenzivne njege radi mehaničke ventilacije, a ponekad je primijenjena i izvantjelesna membranska oksigenacija - ECMO (ispumpavanje krvi kroz umjetna pluća radi oksigenacije).
Da li BiH može odgovoriti ukoliko se jave sumnjivi slučajevi?
Ovo je svakako najvažnije pitanje i za zdravstvene sisteme u BiH i za njene građane. Jedna od značajnih stvari u reagovanju na sumnjive slučajeve, pogotovo u sezoni niza drugih respiratornih oboljenja, poput gripe jeste i uklanjanje sumnje da se radi o tim oboljenjima, za šta iz Federalnog ministarstva zdravstva poručuju kako su u mogućnosti raditi skrininge.
Goran Čerkez, pomoćnik federalnog ministra zdravstva, naglasio je kako u Ministarstvu zdravstva FBiH ozbiljno shvataju prijetnju novog virusa te istakako kako već sad postoji koordinacija različitih entitetskih i državnih institucija, prije svega zdravstvenih institucija, Ministarstva civilnih poslova i Granične službe BiH povodom novonastale situacije. Koordinacija je uspostavljena već u petak, 24. januara, kada je grupa kineskih turista ušla na teritoriju BiH i ulaz kineskih državljana se prati, posebno sa osvrtom na one koji dolaze iz pokrajine Hubei i grada Wuhan.
„Mi ne isključujemo mogućnost pojave, jer prema ECDC, vjerovatnoća je 'umjereno vjerovatna', i imamo osnovni cilj – ukoliko se dogodi situacija, da spriječimo dalje širenje bolesti“, izjavio je Čerkez na pres-konferenciji i dodao da, što se tiče testiranja na novi virus, Federalno ministarstvo zdravstva je već stupilo u kontakt sa referalnim centrima.
„Tri su referalna centra u Evropi – Institut Koch u Njemačkoj, zatim Respiratory Virus Unit pri Public Health England i Institut Erasmus u Rotterdamu, a također smo stupili u kontakt sa kolegama iz Instituta Pasteur i dogovor je da ako bude potrebna potvrda za bilo koje testiranje, da ćemo preko Svjetske zdravstvene organizacije slati istog trenutka uzorke vani na potvrđivanje, s tim da mi ovdje imamo mogućnost potvrđivanja virusa isključivanjem drugih potencijalnih virusa“, objasnio je Čerkez.
Prim, dr. Davor Pehar, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvno FBiH je naglasio značaj naizgled jednostavnih mjera, poput održavanja lične higijene i redovitog pranja ruku, kao nekih od najboljih mjera predostrožnosti i sprječavanja širenja ovog respiratornog virusa, ali i drugih sličnih virusa.
„Federalni zavod je koordinirao rad svih onih koji rade na sprječavanju širenja novog koronavirusa na naše područje i za sad uistinu svi ulasci državljana Kine su praćeni od strane naših službi“, dodao je Pehar.
Iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske naglašavaju kako oni prate epidemiološku situaciju i sve zdravstvene institucije u RS su obavještene da se pojača zdravstveni nadzor nad svim respiratornim infekcijama i primjenjuju preporuke SZO o mjerama prevencije i kontrole infekcije. Iz Službe za odnose sa javnošću Instituta za javno zdravstvo RS potvrđuju kako laboratorije u RS imaju resurse za dijagnostiku virusa gripa, što omogućava trijažu sumnjivih slučajeva.
Simptomi i mjere zaštite:
Simptomi infekcije 2019-nCoV se ne razlikuju mnogo od simptoma drugih respiratornih infekcija i uključuju temperaturu, kašljanje i otežano disanje.
Zdravstveni autoriteti savjetuju da se ne putuje u mjesta u kojima ima slučajeva infekcije, naročito da se izbjegavaju nepotrebna putovanja u Kinu.
Najznačajnija profilatkička mjera je često pranje ruke vodom i sapunom, najmanje 20 sekundi ili , u slučaju nadostatka vode i sapuna, dezinfekcionim sredstvom. Kako se infekcija prenosi bliskim kontaktom – najčešće među članovima proodice, potrebno je i izbjegavati prisni kontakt sa zaraženima ili onima na koje se sumnja da su zaraženi.
