Najnovije
Eksperti skeptični na tvrdnje republikanaca da bi Trump spriječio invaziju na Ukrajinu
U danima kada je postalo jasno da će ruski predsjednik Vladimir Putin narediti početak velike invazije na Ukrajinu, mnogi republikanski političari u Sjedinjenim Državama iskoristili su priliku da nagovijeste da Putin ne bi preduzeo takav korak da je Donald Trump i dalje američki predsjednik.
To je argument sa kojim se neki stručnjaci za Rusiju slažu - samo ne iz razloga koje iznose republikanski kritičari predsjednika Joea Bidena, koji je demokrata.
Dominantni narativ među mnogima u Republikanskoj stranci u srijedu je definisao senator Lindsey Graham, koji je izjavio za Fox News: "Da je Trump predsjednik, ništa od ovih gluposti se ne bi dogodilo, jer morate da budete jaki. Kada ste slabi, sve se raspada. Biden je slab, a Trump je bio jak."
Međutim, Michael O’Hanlon, direktor za istraživanja u Institutu Brookings i autor knjige: "Mimo NATO-a: Nova bezbjednosna arhitektura istočne Evrope", ne slaže se sa sa idejom da se Putin nekako plašio Trumpa.
"Jedini razlog što Putin možda ne bi želio da uradi ovo, u slučaju da je Trump i dalje predsjednik, ne bi bio strah od Trumpa", izjavio je on za Glas Amerike. "Razlog bi bile njegove simpatije prema Trumpu i želja da ne uradi ovo dok je na položaju lider sličan njemu po sklonosti ka autoritarnoj upravi."
Dok ističe da Putin snosi "stoprocentnu moralnu odgovornost" za konflikt u Ukrajini, O’Hanlon kaže da su korijeni Putinovih bezbjednosnih strahova zbog Ukrajine i širenja NATO-a ka istoku vrlo duboki. Oni se protežu kroz administracije brojnih američkih predsjednika, tokom kojih je NATO savez značajano rastao i primio u članstvo više država bivšeg Sovjetskog Saveza.
Pokušaji da se Putinova motivacija za akciju u Ukrajini svede na promjenu američke administracije su, u najboljem slučaju, pretjerano pojednostavljivanje stvari.
Amerika se vratila
"Tvorci ameirčke politike su odavno imali brojne indicije da je Ukrajina crvena linija za Moskvu", kaže Joshua Shifrinson, saradnik Woodrow Wilson Centra u Washingtonu i profesor međunarodnih odnosa na Bostonskom univerzitetu.
Određeni događaji koji su pojačali rusku zabrinutost odigrali su se dok je Trump bio predsjednik, a ne Biden.
2019. godine, Ukrajina je usvojila amandman na svoj Ustav kojim kao strateški cilj definiše ulazak u NATO. Kada je aktuelni predsjednik Volodimir Zelenski stupio na dužnost te godine, iznio je plan kako da se ubrza nastojanje Ukrajine da se pridruži zapadnom savezu.
Shifrinson kaže da je podjednako moguće tvrditi da je Putin osjetio da je neophodno da reaguje - ne zbog Bidenove slabosti, već zbog njegove snažne podrške američkim saveznicima u NATO - organizaciji prema kojoj je Trump izražavao rezerve, i nagovještaja datih u ranih danima Bidenove administracije da je otvoren prema želji Ukrajine da se priključi savezu.
"Proglašenje da se 'Amerika vratila' i signal da je NATO članstvo za Ukrajinu na stolu, ili bi moglo da se jednog dana nađu na stolu, je možda Putina navelo na pomisao da treba da reaguje što prije", smatra Shifrinson.
Međutim, kako dodaje, "želim da budem vrlo jasan - to ne znači da je Biden izazvao ruske aktivnosti. Ova invazija je u potpunosti izbor Rusije, i ona je nemoralna i ilegalna."
Afganistan kao pokretač
Još jedan narativ koji dolazi od mnogih republikanaca je povlačenje direktne linije između američkog povlačenja vojnika iz Afganistana prošle godine, i Putinove odluke da izvrši invaziju na Ukrajinu ove nedjelje.
Lider senatske manjine Mitch McConnell je rekao: "Mislim da je nesmotreno povlačenje iz Afganistana u augustu bilo signal Putinu, a možda i kineskom predsjedniku - da su SAD u povlačenju, da se na nju ne može osloniti, i to je bio poziv autokratama svijeta da je ovo možda dobar trenutak da načine svoje poteze."
"Definitivno ne mislim da ovo ima bilo kakve veze sa Afganistanom", izjavio je Jeffrey Edmonds, istraživač CNA, think-tanka iz sjeverne Virginije koji se bavi pitanjima nacionalne bezbjednosti. "Velika većina događaja koji su pokrenuli Putinovu odluku se, po meni, odigrala tokom posjlednje dvije godine."
Među njima su izostanak napretka u razgovorima koji su se odnosili na rusku okupaciju Krima, ruska podrška separatističkim regijama u istočnoj Ukrajini, i bezbjednosna pomoć SAD i NATO Ukrajini.
"Stvari te prirode su iznenada kulminirale do tačke kada je Putin odlučio da iznese sve druge žalbe koje je imao decenijama, i u nekom trenutku tokom prošle godine odlučio da povuče veliki potez", ocijenio je Edmonds za Glas Amerike.
Trump se uključuje u diskusiju
Osim mišljenja političara i stručnjaka, sam Donald Trump nije propustio priliku da se saglasi da se invazija na Ukrajinu ne bi dogodila da je on predsjednik, i to poveže sa svojom lažnom tvrdnjom da su izbori 2020. bili pokradeni.
U srijedu uveče, nakon što je Putinovu odluku da uđe u Ukrajinu opisao kao "genijalnu", u obraćanju sa svog imanja na Floridi, Trump se pojavio na Fox Newsu dok je ruski napad bio u toku.
Voditeljica Laura Ingraham je pitala Trumpa da li je percepcija "slabosti" u Washingtonu uzrok napada.
"Mislim da ste potpuno u pravu", odgovorio je Trump. Govoreći o Putinu je dodao: "On bi bio zadovoljan mirom, ali sada vidi slabost, nekompetentnost i glupost ove administracije. Kao Amerikanac, ljut sam zbog toga i to me rastužuje. A sve se to dogodilo zbog namještenih izbora. To nikada nije smjelo da se dogodi."
See all News Updates of the Day
Nove sirijske vlasti uhapsile zvaničnika iz ozloglašenog zatvora
Nove sirijske vlasti uhapsile su u četvrtak službenika vojnog pravosuđa iz vlade svrgnutog predsjednika Bashara al-Assada.
Hapšenje Mohammeda Kanjo Hassana potvrdila je Sirijska opservatorija za ljudska prava dan nakon što su izbili smrtonosni sukobi u priobalnoj pokrajini Tartus, Assadovom uporištu, gdje su ga naoružani ljudi pokušali zaštititi. Uhapšeno je i dvadesetak članova saradnika Kanjo Hassana.
Kanjo Hassan, koji je izricao kazne, uključujući smrtne kazne, za zatočenike u zatvoru Saydnaya, najviši je zvaničnik čije je hapšenje najavljeno otkako je Assad svrgnut 8. decembra.
Kanjo Hassan je vodio sirijski vojni terenski sud od 2011. do 2014, prve tri godine rata koji je počeo Assadovim gušenjem demokratskih protesta inspiriranih Arapskim proljećem, izvijestio je AFP, pozivajući se na Diaba Serriya, suosnivača Udruženja zatvorenika i Nestale osobe zatvora Saydnaya.
Serriya je rekao da je Kanjo Hassan osudio hiljade ljudi na smrt u "suđenjima koja su trajala nekoliko minuta". Njegova grupa procjenjuje da je 30.000 ljudi bilo zatočeno u zatvoru od 2011. godine, a 6.000 je pušteno. Ostali su nestali, prenio je AFP.
Hapšenje je bilo dio operacije pokrenute u četvrtak protiv milicija povezanih s Assadom, navodi državna novinska agencija SANA. U izvještajima se navodi da je operacija bila fokusirana na zapadnu pokrajinu Tartus, te da su neki pripadnici milicije ubijeni.
Razvoj događaja uslijedio je dan nakon što su pro-Assadovi borci ubili 14 članova pobunjeničke grupe koja je vodila ofanzivu koja je zbacila Assada s vlasti.
Novi sirijski ministar unutrašnjih poslova rekao je na Telegramu da je još 10 ljudi ranjeno u, kako je rekao, "zasjedi" i obećao je da će se obračunati sa svima koji potkopaju sigurnost Sirije.
Sirijska opservatorija za ljudska prava saopćila je da su pobunjenici napadnuti dok su pokušavali uhapsiti Kanjo Hassana.
Sirijske izbjeglice
Šef UN-a za izbjeglice Filippo Grandi rekao je u četvrtak da se više od 50.000 izbjeglica vratilo u Siriju tokom protekle tri sedmice.
"Materijalni uslovi unutar Sirije i dalje su strašni - više humanitarne pomoći i pomoći za oporavak mora biti isporučeno povratnicima i svima kojima je potrebna", rekao je Grandi.
Poređenja radi, agencija UN-a za izbjeglice, UNHCR, saopštila je ranije ovog mjeseca da je potvrdila povratak 34.000 sirijskih izbjeglica tokom prvih osam mjeseci ove godine.
Više od 13 godina građanskog rata potaklo je oko 5 miliona ljudi da pobjegnu iz zemlje, dok je 7 miliona drugih raseljeno unutar Sirije.
Više od polovine izbjeglica otišlo je u Tursku, dok je većina ostalih pobjegla u Liban, Jordan, Irak i Egipat.
U izvještaju UNHCR-a ranije ovog mjeseca navodi se da, iako su mnoge izbjeglice zainteresirane za povratak u Siriju, mnogi odlučuju da sačekaju i sagledaju sigurnosnu situaciju i političku stabilizaciju.
Neke informacije dolaze od AP-a, AFP-a i Reutersa.
Putin: Slovačka ponudila da bude domaćin pregovora Rusije i Ukrajine
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak da je Slovačka ponudila da bude "platforma" za moguće mirovne pregovore Rusije i Ukrajine, gotovo tri godine nakon početke ruske invazije.
Putin je na konferenciji za novinare rekao da je slovački premijer Robert Fico "rekao da ako bude pregovora, da će biti srećan da ponudi svoju zemlju kao platformu" i dodao da Rusija "nije protiv toga", prenosi agencija Frans pres.
Fico, jedan od samo nekoliko evropskih lidera koji održavaju veze sa Kremljom, sastao se sa ruskim liderom u Moskvi 22. decembra.
Slovački premijer je posjetio Rusiju uprkos naporima Zapada da izoluje Putina i bude jedinstven u podršci Kijevu.
Slovačka, članica Evropske unije i NATO-a, pod Ficovom vladom je prošle godine obustavila vojnu pomoć Ukrajini i pozvala na mirovne pregovore.
Fico je optužio Kijev da ugrožava snabdijevanje njegove zemlje ruskim gasom, od kojeg Slovačka zavisi.
Izgledi za mirovne pregovore o okončanju sukoba u Ukrajini, koji je izbio u februaru 2022. godine, povećani su od kako je Donald Trump ponovo izabran za predsjednika SAD.
Trump je obećao da će brzo okončati rat kada u januaru preuzme položaj, ali nije precizirao kako. Kijev i Evropa strahuju da bi Ukrajina mogla da bude primorana na ustupke Rusiji.
Putin je više puta poručivao da će postići sve ciljeve u Ukrajini. Također je upozorio da je Moskva spremna da Ukrajinu ponovo gađa novom raketom Orešnik, koju je prvi put ispalila na ukrajinsku teritoriju prošlog mjeseca.
To je dovelo do dodatnog zaoštravanja tenzije. Ruski lider više puta je zaprijetio da će gađati "centre za donošenje odluka" u Kijevu.
Druzi koji žive na Golanskoj visoravni pozdravljaju nove sirijske vladare
Izrael je preuzeo tampon zonu između Izraela i Sirije i kaže da se njegove snage neće povući dok ne budu sigurni da će stanovnici pograničnog područja Golanske visoravni biti bezbjedni. Polovina ovih stanovnika je iz zajednice Druza, koji brinu šta će pad režima Bashara al-Assada značiti za njih i članove njihovih porodica na sirijskoj strani granice. Linda Gradstein i Ricki Rosen izvještavaju sa Golanske visoravni.
2024: Burna godina za Liban
Ove godine na Bliskom istoku je došlo je do preuređivanja ravnoteže snaga. Liban je opet bio u središtu dešavanja, jer je na napade Hezbollaha, Izrael odgovorio bombardovanjem, uništavajući dijelove Libana. Ipak, u novembru je uspostavljeno primirje, ali bi promjena režima u Siriji mogla izazvati još veću nestabilnosti u godini koja dolazi. Iz Bejruta izvještava Jacob Russell.
Avion Azerbejdžan Airlinesa srušio je ruski sistem protivvazdušne odbrane, kažu izvori
Avion Azerbejdžan Airlines koji se u srijedu srušio u Kazahstanu oborio je ruski sistem protivvazdušne odbrane, izjavila su za Reuters četiri izvora u Azerbejdžanu upoznata sa istragom.
Putnički avion Embraer (EMBR3.SA) srušio se u srijedu u blizini grada Aktau u Kazahstanu, pri čemu je poginulo 38 ljudi, nakon što je skrenuo s područja Rusije u kojem Moskva posljednjih mjeseci koristila sisteme protivvazdušne odbrane protiv ukrajinskih bespilotnih.
Avion J2-8243 Azerbejdžan Airlinesa odletio je stotinama kilometara od svoje redovne rute od azerbejdžanskog Bakua do Groznog, u ruskoj Čečeniji, da bi se srušio na suprotnoj obali Kaspijskog mora, nakon što je, kako je ruska agencija za nadzor vazduhoplovstva rekla da je riječ o hitnom slučaju mozda uzrokovanom udarom ptice.
Zvaničnici nisu odmah objasnili zašto je avion preletio more, ali do pada je došlo nakon što su ukrajinski dronovi ovog mjeseca pogodili čečenski region na jugu Rusije. Najbliži ruski aerodrom na trasi aviona zatvoren je u srijedu ujutro.
Ruski, azerbejdžanski i kazahstanski zvaničnici pozvali su na istragu o nesreći.
