Izdvojeno
„Državna tajna“ o vojnim invalidima
U registru boraca Federacije Bosne i Hercegovine skrivaju se ratni vojni invalidi koji primaju naknade na osnovu sumnjivih dijagnoza. Uprkos reviziji nisu otkriveni jer ih ljekarske komisije nisu slale na nove preglede kako bi utvrdile njihovo stvarno zdravstveno stanje.
U nizu tezgi na bihaćkoj pijaci Ibrahim Hasanagić nudi svoju robu. Pozdravlja kupce koji zastanu, odgovara na pitanja o odjeći i sitnicama koje prodaje pa prebira po kovanicama, vraćajući kusur. No, Hasanagić bi trebao živjeti potpuno drugačijim životom.
Prema ljekarskim nalazima, on je zvanično slijep od 1993. godine i treba mu tuđa pomoć u svakodnevnom životu. Zbog toga je za 16 godina dobio skoro 400 hiljada maraka iz federalnog budžeta. On je jedan od ratnih vojnih invalida koji je prošao reviziju koju Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) provodi od 2010. godine.
Oko tri hiljade boraca je tokom revizije izgubilo pravo na invalidnine jer ljekarske komisije nisu prihvatile njihove nalaze o ranjavanju.
Istovremeno su prihvatale sumnjive nalaze jer stvarno zdravstveno stanje bivših boraca uglavnom nisu provjeravale, iako im je to bila zakonska obaveza.
„Moja odbrana su papiri. Institucije su te koje će odlučiti koliko sam ja invalid“, rekao je Hasanagić novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN).
Kako je ljekarska komisija prihvatila njegove papire, ne dovodeći u pitanje njihovu istinitost, tako je odbila prihvatiti papire Mostarca Seida Boškaila na osnovu kojih mu je 2005. godine određen 70-postotni invaliditet.
„Otac sam pet sinova. U najtežim trenucima odgoja moje djece mi je ukinuta ta invalidnina od 230 maraka, što mi je puno tada značilo”, rekao je Boškailo.
Ministarstvo za pitanja boraca i invalida Odbrambeno-oslobodilačkog rata FBiH je na reviziju potrošilo više od 21 milion maraka, ali ona nije otkrila sve lažne ratne vojne invalide. Ljekarske komisije Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja (Institut) koje su učestvovale u reviziji nisu detaljno pregledale svakog invalida, tvrdeći da im Ministarstvo nije omogućilo dijagnostiku i specijaliste koji bi to radili.
Iako je od početka revizije najmanje 150 osoba osuđeno zbog nezakonitosti pri ostvarivanju prava boračko-invalidske zaštite, među osuđenima još nema ljekara koji su izdavali lažne nalaze.
Revizija bez revizije
Neobičan slučaj Ibrahima Hasanagića nije promaknuo bihaćkim ratnim invalidima. Oni su ga prijavili Savezu ratnih vojnih invalida Unsko-sanskog kantona (USK) pa je predsjednik Ale Hošić razgovarao sa Berkom Seferović, tadašnjom predsjednicom ljekarske komisije. Ona mu je tada rekla da je Hasanović, prema medicinskoj dokumentaciji, ispravno ocijenjen, a novinarima CIN-a to nije htjela objasniti.
„Oni imaju priču. Ja imam dokaze“, kaže na to Hasanagić, odbacujući prijave i sumnje u invalidnost.
Njegovi dokazi su nalazi iz očne klinike u Zagrebu, ruske klinike u Petersburgu te sa Klinike za očne bolesti u Sarajevu u kojima piše da je slijep. Hasanagić je kao pripadnik Armije Republike BiH (RBiH) povrijeđen u glavu usljed detonacije granate u augustu 1993. godine, ali nema medicinsku dokumentaciju o pregledu neposredno nakon povrede.
Ipak je na osnovu nalaza 2005. godine dobio rješenje o stopostotnom trajnom invaliditetu čime je stekao pravo na najvišu vojnu invalidninu i dodatke od skoro dvije hiljade maraka mjesečno. Ni klinike ni Ministarstvo nisu htjeli CIN-u dati više informacija o Hasanagiću, pozivajući se na njegovu privatnost.
Hasanagić je 2015. godine prošao reviziju, a pred komisiju je došao u pratnji osobe koja mu je pomagala pri kretanju i, kako je zabiježeno u nalazu komisije, „odajući utisak slijepe osobe“ – potpuno drugačija slika od one koju su novinari CIN-a zatekli na bihaćkoj pijaci krajem 2021. godine.
„Smatra se da je validno ono što je donio od ljekara jer to su ljekari koji imaju svoje licence i koji su to napisali“, kaže članica ljekarske komisije Instituta Fehma Kovač, dodavši: „Vi ne možete, ako niste obezbijedili specijalistu na Institutu, da provjerite nalaz očnog. Kako očekujete da ljekar pogleda i vidi je li neko slijep ili nije slijep?”
Članovi komisija tvrde da je za to odgovorno Ministarstvo koje je izbjegavalo angažovati specijaliste na Institutu. Iako im zakon daje mogućnost da vojne invalide po potrebi upućuju na dodatne specijalističke pretrage o trošku Vlade FBiH, članovi komisija kažu da Ministarstvo nije podržavalo ni takvu praksu zbog ušteda i ubrzanja revizije.
Goran Grabovac iz komisije Instituta kaže da su komisije Ministarstvu prijavljivale slučajeve sumnjive medicinske dokumentacije i dobijale odgovor: „Mi to nismo tražili od vas“.
Članovi komisija smatraju da revizijom nisu uspjeli „očistiti teren“ i otkriti sve sumnjive vojne invalide. Bilo je slučajeva, kažu, da invalidnost boraca očigledno nije odgovarala nalazima pa su ih bez provjere odbacivali. Kod drugih su prevare prolazile nekažnjeno.
„Ako ja imam nalaz na kojem piše da je invalidu oštećen mozak, a komisija ovdje mu nije uradila magnet, a mi nismo imali tu mogućnost, kako ćete vi sada provjeriti je li to istina?“, kaže Kovač.
Empatične komisije
Komisije Unsko-sanskog kantona tokom revizije nisu uočile problem ni u statusu Cazinjanina Fehima Tirića. On je kao pripadnik Armije RBiH ranjen u glavu u decembru 1992. godine pa je na osnovu nalaza očnog ljekara iz 1998. godine da je slijep svrstan u prvu grupu ratnih vojnih invalida (RVI) sa tjelesnim oštećenjem od sto posto.
Međutim, prema stepenu njegove vidne oštrine iz nalaza, on ne bi trebao pripadati ovoj grupi invalida jer nema vid ispod 0,05, što je zakonski nužno za invalide prve grupe.
Kada su ga novinari CIN-a prvi put sreli u Cazinu, Tirić se kretao samostalno, bez pomoći štapa ili druge osobe. Ne odajući utisak čovjeka koji ne vidi, prišao je automobilu i pozdravio se. Isto je bilo i sutradan kada su mu novinari zatražili objašnjenje o njegovom invaliditetu. Bilo je očigledno da vidi i da se sam kreće bez problema.
„Došao sam samostalno, da. Žena mi je rekla ima plavo auto kod štale Hamine. Ja sam došao, znam gdje je štala“, rekao je Tirić. Na molbu novinara iz kuće je donio rješenje o stopostotnoj invalidnosti koju mu je izdalo Ministarstvo.
„Ja sam slijepa osoba“, tvrdio je, pokazujući rukom na dijelove dokumenta: „Evo, tu ti sve piše“.
Tirić je ukazivao i na nalaze iz rata na osnovu kojih je ljekarska komisija 2005. godine odlučila o njegovom statusu. On je do sada dobio više od 340 hiljada maraka invalidnine iz budžeta. Za CIN kaže da se ne plaši revizije jer je njegova invalidnost utvrđena na osnovu dokumenata.
„Ja se ne bojim. To nije plaćeno da mi da tu reviziju doktor. Četiri puta sam na reviziji bio. Uvijek ponovi isto“, kaže Tirić koji tokom tih provjera nije nijednom poslat na novi očni pregled.
Usred razgovora priznao je da je prije nekoliko godina bio u Sloveniji na operaciji kojom mu je „malo poboljšan vid“. Dokumentaciju s ove operacije nije priložio ljekarskoj komisiji niti smatra da je to trebao učiniti.
„Mi smo tražili da ljekari i Institut budu potpuno odgovorni za to. Nisu invalidi krivi što im je to rađeno”, rekao je Hošić.
Ljekari Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja vjeruju da je najviše sumnjivih ratnih invalida ostvarilo pravo na invalidninu 2004. godine kada su prvi put nakon rata predavali dokumente Ministarstvu i ranijim kantonalnim ljekarskim komisijama. Borci su tada uspijevali pribaviti nalaze koje su kantonalne komisije prihvatale bez provjere.
„Pazite, imate, recimo, nalaz iz 2006. gdje ta komisija uvodi kao da je nalaz iz perioda rata“, govori Goran Grabovac iz Instituta, slažući se da su njegove kolege 2000-ih godina bivšim borcima neopravdano dijelile veće procente invalidnosti.
Njegova kolegica Kovač kaže da su današnje komisije u nezahvalnoj poziciji jer moraju osporavati nalaze svojih kolega. „Pogledate čovjeka i vidite da to nije tako, da nema ni ožiljka”, objašnjava Kovač.
Iako imaju mogućnost da jednim pozivom Ministarstvu prijave lažne korisnike ratnih invalidnina, čak i bivši borci to rijetko čine. Desetine njih sa kojima su razgovarali novinari CIN-a smatraju da je to uzaludan posao jer su se takvi invalidi domogli nalaza i dokumentacije koju je teško proglasiti nevažećom bez detaljne provjere.
Prijave provjeravaju nadležni inspektori Ministarstva tako što samo pregledaju postojeće nalaze invalida i uvjerenja iz vojnih jedinica, ali ne istražuju porijeklo te dokumentacije. Ne zna se koliko je prijava stiglo u Ministarstvo ovim putem niti koliko ih je pomoglo razotkriti lažne ratne invalide jer Ministarstvo te podatke nije htjelo podijeliti sa CIN-om.
Novinari su pokušali pristupiti ratnim arhivima kako bi izvršili uvid u nalaze kojim su potencijalno sumnjivi invalidi ostvarili svoja prava, ali Ministarstvo ove podatke čuva u tajnosti. Ni bolnice ne dozvoljavaju uvid u nalaze zbog zaštite privatnosti pacijenata.
„Zašto je tajna gdje sam ja nastradao?! To je mazanje očiju”, kaže za CIN bivši borac Nihad Sendić. On podsjeća da su ratni invalidi insistirali na javnoj objavi spiska svih korisnika invalidnina kako bi se lakše otkrili sumnjivi, ali se to nije desilo. Umjesto toga, Ministarstvo je 2018. objavilo jedinstveni registar boraca u kojem nema podataka o njihovom RVI-statusu.
„Svi mi sebe znamo, svi znamo jedni druge. Svi znamo kako je ko nastradao u ratu. Svi znamo ko je koliko vremena proveo u ratu“, govori Sendić, tvrdeći da bi javno objavljivanje spiska pomoglo u otkrivanju nezakonitih korisnika invalidnina. Sendić vjeruje da institucije čuvaju ove podatke u tajnosti jer nisu na vrijeme uradile svoj posao i otkrile ko su pravi, a ko lažni invalidi.
Uprkos velikim problemima pri reviziji, koji upućuju na Federalno ministarstvo, iz ove institucije ne žele objasniti javnosti čime su oni izazvani i šta čine da ih riješe.
Mirza Terzo, koji trenutno obavlja poslove ministra, nije želio razgovarati sa novinarima, a Ministarstvo je odbilo ustupiti podatke o učinku revizije, tvrdeći da su većim dijelom uništeni tokom protesta boraca 2010. godine ili u skladu sa propisima o dužini čuvanja arhivske građe.
Od komisije do suda
Tokom prvih pet poslijeratnih godina više od 90 hiljada bivših pripadnika Oružanih snaga i porodica poginulih boraca je uvedeno u pravo na finansijsku mjesečnu pomoć. Tokom narednih 15 godina broj korisnika ratnih invalidnina je prešao stotinu hiljada, a iz budžeta je izdvajano više od 320 miliona maraka godišnje, što je podstaklo Federalnu vladu da počne sa revizijom statusa ratnih invalida.
„Činjenica je da je tu masa ljudi koji nisu ni bili u ratu, koji nisu ni okrznuti. To je na desetine hiljada ljudi”, kaže bivši ministar Zukan Helez u čijem mandatu je započela revizija.
Uposlenik Federalnog ministarstva Dragan Majstorović je zbog zloupotrebe položaja osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od tri godine jer je bivšim pripadnicima HVO-a izdavao lažna uvjerenja o pripadnosti vojnim jedinicama. On je trenutno na izdržavanju kazne. Na uvjetnu zatvorsku kaznu osuđena je Davorka Boban, bivša šefica Grupe za pitanja evidencije iz oblasti vojne obaveze Livno pri federalnom Ministarstvu, jer je izdavala lažna uvjerenja o pripadnosti OSBiH.
Pravila su odredila da pregledom medicinske dokumentacije i uvjerenja o učešću u Oružanim snagama revizori i ljekarske komisije preispitaju sve korisnike invalidnina kako bi ovaj status zadržali stvarni, a izgubili lažni invalidi.
Bivši ministar Helez kaže da nijedan sud ne može poništiti ljekarski nalaz i prebacuje odgovornost na ljekare: „To su ljekari radili s kojima ja veze nemam. Ja na to nit sam mogao utjecati, nit bih želio, nit imam snage ni moći. Ne ja, nijedan političar.”
Međutim, predstavnici ratnih invalida vjeruju da je Ministarstvo sarađivalo sa Institutom za medicinsko vještačenje kako bi revizijom smanjili broj invalida i ostvarili brze „uštede preko njihovih leđa“.
„Kako bi narod reko: lomi, dođi do toga, ne zanima me kako ćeš“, kaže Hošić iz Saveza RVI-ja, dodavši: „Opća politika iza rata je, naravno, mi smo teret vlasti i oni bi najradije da nas precrtaju.”
Ministarstvo je u proteklih deset godina više od 51 hiljade ratnih invalida uputilo pred ljekarske komisije na ponovnu procjenu invalidnosti. Više od 3.700 ih je ostalo bez invalidnine, a 12.600 ljudi je dobilo umanjeni procenat invalidnosti. Sve odluke komisije bile su zasnovane na provjeri i procjeni vjerodostojnosti dokumenata o ranjavanju.
Ipak, u nalazima mnogih bivših boraca nisu uredno opisane ni rane ni okolnosti i posljedice ranjavanja jer su pisani u brzini i haosu ratnih dešavanja pa vojni invalidi najviše zamjeraju komisiji što to nije imala u vidu kada takve dokaze nije prihvatala. Na ovakvu praksu najviše se žale Cazinjani kojih je u prve tri godine revizije više od tri stotine izgubilo procente invalidnosti.
„Moju su dokumentaciju bacili na pod, to me pogodilo. Kažem ja sam ušao, ako nećete gledati to, zašto ne pregledate mene. Kaže mi imamo svu dokumentaciju i slobodan si”, priča Remzo Duraković kojem je procenat invalidnosti umanjen sa 70 na 30 posto.
Osvrnuvši se na ovaj primjer, članica ljekarske komisije iz Instituta Fehma Kovač kaže da bi prava provjera podrazumijevala nove preglede za sve ratne vojne invalide: „To bi, zaista, državu koštalo, ali bi se u tom momentu uradila prava selekcija jednom za sva vremena“.
Durakoviću je nakon revizije obračunato 49 maraka invalidnine, tek sedmi dio iznosa koji je primao do tada. Nakon višegodišnje pravne borbe komisija ga je uputila na dodatne pretrage koje su potvrdile njegovu invalidnost i dokazale grešku institucija. Iako je oštećen za više od 11 hiljada maraka jer je primao umanjenu invalidinu, taj novac mu još nije isplaćen.
Sud je morao da reaguje i u slučaju Durakovićevog saborca Mehmeda Kapića koji je od kraja rata do 2020. godine čekao da mu ljekarska komisija u procjenu invalidnosti uvrsti povredu desne potkoljenice. Prema presudi Kantonalnog suda u Bihaću kojom je Ministarstvu naređeno da ponovo procijeni Kapićevu invalidnost, prvobitno rješenje je nezakonito zbog povrede Zakona o upravnom postupku.
Naime, prema Zakonu o reviziji, oštećeni borci se nisu mogli žaliti na odluke Ministarstva.
Zato je Ustavni sud FBiH 2013. godine naložio da se ratnim invalidima omogući pravo žalbe, ali ni osam godina poslije Federalni parlament nije izglasao izmjenu Zakona o reviziji niti je do sada bila na dnevnom redu.
Sedam hiljada ranjenih boraca je tužilo Federalno ministarstvo pred Vrhovnim sudom FBiH, tvrdeći da su oštećeni revizijom.
Više od pet hiljada je dobilo tužbe pa su im ukinuta rješenja iz revizije kojima im je smanjena invalidnost. Shodno dobijenim presudama, oštećenim invalidima retroaktivno treba biti isplaćeno najmanje 26 miliona maraka.
Slijedom revizije i smrću boraca broj korisnika invalidnina u FBiH danas je manji za oko 20 hiljada – skoro petinu. Time su se i godišnja izdvajanja za invalidnine umanjila za gotovo 60 miliona maraka.
“Imam osjećaj da bi Vlada Federacije voljela da ima jedan veliki helikopter, jedan stari ruski helikopter u koji bi moglo staviti sve ratne vojne invalide, i da se desi kvar. Znate koliko je to rasterećenje za budžet?! Nenormalno! Njima dobro, svima dobro, više para”, kaže ratni amputirac iz Bihaća Nihad Sendić.
Ljekari netaknuti
Iako ljekarske komisije otvoreno govore o spornim nalazima ratnih invalida, prema podacima pravosudnih institucija, nijedan ljekar iz FBiH u protekloj deceniji nije osuđen za njihovo krivotvorenje. Nalazi s potpisima ljekara s područja Hercegovine i srednje Bosne su najčešće bili istraživani i vještačeni, ali tužioci nisu išli dalje od toga.
Šef ratne bolnice u Mostaru Miljenko Lugonja je bio prijavljen za ovo krivično djelo, ali negira da su ljekari bili uključeni u afere izdavanja lažnih nalaza invalidima. On tvrdi da su krivotvori „savršeno skenirali njihove pečate“ te radili u saradnji sa ljekarskim komisijama.
„Pozovi sto ljudi i nek dostave nalaze. Među tih sto mora biti neko lažan. A, sad, da li sam ja nekome natego nalaz deset posto ili nisam, to je moja stvar“, kaže Lugonja, tvrdeći da vlasti mogu otkriti istinu ako provjere ulazne papire iz vojnih jedinica za svakog borca i invalida, a ne samo ljekarske nalaze.
Još najmanje četvero njegovih kolega su prijavljivani za krivotvorenje nalaza, a protiv četiri tuzlanska ljekara bile su podignute optužnice od kojih je tužilaštvo odustalo zbog nedostatka dokaza. Niko od ovih ljekara nije se odazvao na pozive novinara CIN-a.
Predsjednik Saveza RVIFBiH Esad Delić smatra da je revizija statusa ratnih vojnih invalida populistički potez vlasti jer je, kako tvrdi, imala mnogo pogrešnih i neutemeljenih odluka. On kaže da su potrošeni milioni, a da je Ministarstvo moglo i bez toga provjeriti sumnjive vojne invalide koje im prijavljuju građani.
„Ako neko smatra da ima nas lažnih, imaju taj broj telefona. Nek nas slikaju, nek nas snimaju! Nikad revizija nije završena za takve i ne može biti”, zaključio je Delić.
See all News Updates of the Day
Palestinci se vraćaju u Gazu dok Trump pojačava napore za njihovo raseljavanje
Veliki broj Palestinaca nastavlja marširati s juga Pojasa Gaze prema svojim kućama u gradu Gazi i sjevernim područjima enklave nakon što je Izrael otvorio kontrolne punktove i pustio ljude da prođu.
Raseljeni Palestinci uglavnom su pješice, putujući kroz područja koja su sada uglavnom u ruševinama nakon 15 mjeseci rata između Izraela i Hamasa.
Do kasno u ponedjeljak, Hamasove vlasti u Gazi saopćile su da je prešlo više od 300.000 ljudi. Oko milion ljudi dobilo je naređenje da napusti sjevernu Gazu kada je izraelska ofanziva počela u oktobru 2023. nakon napada Hamasa na Izrael.
Masovna migracija Palestinaca dolazi kada je američki predsjednik Donald Trump udvostručio svoj kontroverzni prijedlog da se nasilno preseli veliki broj Palestinaca u susjedni Jordan i Egipat.
"Kada pogledate pojas Gaze, to je pakao toliko godina", rekao je Trump novinarima u ponedjeljak navečer na Air Force One-u. “Mogli biste natjerati ljude da žive u područjima koja su mnogo sigurnija i možda mnogo bolja, a možda i mnogo ugodnija.”
Trump je prvi put iznio tu ideju u subotu, rekavši da želi da Jordan i Egipat prime više raseljenih Palestinaca u sklopu napora da se "očisti" Gaza.
Hamas, teroristička grupa koju su proglasili SAD i Izrael, a koja vlada Gazom, rekao je da masovni povratak Palestinaca svojim domovima predstavlja odbijanje bilo kakvog prijedloga masovne deportacije.
U saopćenju objavljenom na internetu u ponedjeljak, glasnogovornik Hamasa Abdul Latif al-Qanou rekao je da te scene “predstavljaju još jedan neuspjeh okupacije u postizanju ciljeva rata istrebljenja i uništenja i poruku prkosa svakom novom pokušaju njihovog raseljavanja”.
Povratak Palestinaca u grad Gazu dolazi u ranim fazama šestosedmičnog prekida vatre, prvog u trofaznom dogovoru između Izraela i Hamasa. Prva faza do sada je rezultirala oslobađanjem sedam talaca držanih u Gazi, oslobađanjem 300 palestinskih zatvorenika koje drži Izrael i navalom humanitarne pomoći u Gazu. Sljedeća runda oslobađanja talaca trebala bi se održati kasnije ove sedmice.
Trumpov tim upravljao je krhkim prekidom vatre, osiguranim u posljednjim danima administracije bivšeg predsjednika Joea Bidena. Trumpov izaslanik za Bliski istok, Steve Witkoff, trebao bi se kasnije ove sedmice sastati s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u Izraelu kako bi razgovarali o implementaciji prve faze primirja i pregovorima o drugoj fazi.
Prije posjete Izraelu, Witkoff će u utorak svratiti u Saudijsku Arabiju kako bi se sastao s prijestolonasljednikom princom Mohamedom bin Salmanom, rekao je američki zvaničnik.
Arapsko odbijanje
Palestinci i arapske države, uključujući Egipat i Jordan, odbacile su Trumpovu ideju da primi Palestince, strahujući da bi njihovo raseljavanje postalo trajno.
Ali nakon njegovih poziva tokom vikenda s jordanskim kraljem Abdulahom i egipatskim predsjednikom Abdel-Fatahom el-Sisijem, Trump je izrazio uvjerenje da će lideri nadvladati svoje protivljenje.
„Volio bih da uzmu malo. Pomogli smo mu mnogo, i siguran sam da bi oni pomogao nama”, rekao je Tramp o Sissi-ju. „Ali mislim da bi on to uradio, a mislim da bi to uradio i kralj Jordana.”
Trump je rekao da će o tom pitanju razgovarati s Netanyahuom "vrlo brzo". Prema američkim zvaničnicima, izraelski premijer bi mogao posjetiti Washington već sljedeće sedmice.
Netanyahu i njegovi krajnje desničarski saveznici odbacuju stvaranje palestinske države. Premijer je pod pritiskom ultranacionalističkog krila njegove koalicije koje želi da Izrael ponovo uspostavi naselja unutar Gaze. Vlada se povukla iz enklave 2005. godine, iskorijenivši hiljade izraelskih doseljenika.
Ultranacionalistički članovi Netanyahuove koalicije, uključujući Bezalela Smotricha i Itamara Ben Gvira, snažno su se založili za Trumpov prijedlog.
Veliki broj Palestinaca je dva puta protjeran iz svojih domova u onome što se danas zove Izrael. Izraelsko zauzimanje Zapadne obale i pojasa Gaze 1967. odvelo je 300.000 Palestinaca uglavnom u Jordan. Dok je u ratu 1948. oko stvaranja Izraela, oko 700.000 Palestinaca napustilo je svoje domove - događaj koji Palestinci obilježavaju kao Al-Nakba, što na arapskom znači "katastrofa".
Godine 2008. bivši predsjednik George W. Bush, republikanac, najavio je svoju podršku dvjema državama, Izraelu i Palestini, koje žive jedna pored druge u miru i sigurnosti. Od tada, svi američki predsjednici i republikanci i demokrate, uključujući Bidena, podržavaju rješenje o dvije države.
Tokom svog prvog mandata 2020. godine, Trump je najavio svoj mirovni plan za Bliski istok koji u velikoj mjeri favorizuje Izrael i koji će Palestincima uskratiti njihov dugogodišnji cilj punopravne države.
Rat u Gazi počeo je hamasovim terorističkim napadom na Izrael 7. oktobra 2023. u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i doveo do hvatanja 250 talaca.
Izraelska kontraofanziva u Gazi ubila je najmanje 47.300 ljudi, većinom žena i djece, prema zdravstvenim zvaničnicima. Izraelska vojska saopćila je da broj poginulih uključuje 17.000 militanata.
Vjeruje se da Hamas drži oko 60 talaca i posmrtne ostatke još oko 30 drugih. Prema uslovima prekida vatre, 33 će biti puštena tokom prve faze u zamjenu za stotine Palestinaca koje je Izrael zatvorio.
Ken Bredemeier i Chris Hannas dali su doprinos ovom izvještaju.
Kineski DeepSeek AI potresa Wall Street, ali pitanja ostaju
Kineski istraživači nedavno su objavili novu verziju velikog jezičkog modela (LLM) pod nazivom DeepSeek-R1 koji se takmiči s mogućnostima najnaprednijih AI proizvoda proizvedenih u SAD-u, ali navodno to čini s manje računarskih resursa i uz mnogo niži trošak.
High Flyer, hedge fond koji podržava DeepSeek, rekao je da model skoro odgovara performansama LLM-a koje su izgradile američke firme poput OpenAI, Google i Meta, ali to radi koristeći samo oko 2.000 kompjuterskih čipova starije generacije koje proizvodi lider u industriji sa sjedištem u SAD-u Nvidia dok košta samo oko 6 miliona dolara računarske snage za obuku.
Poređenja radi, Metin AI sistem, Llama, koristi oko 16.000 čipova i navodno košta Metu znatno više novca za obuku.
Model otvorenog koda
Očigledni napredak u kineskim AI sposobnostima dolazi nakon godina napora američke vlade da ograniči pristup Kine naprednim poluvodičima i opremi koja se koristi za njihovu proizvodnju. U protekle dvije godine, pod predsjednikom Joeom Bidenom, SAD su uvele više mjera kontrole izvoza sa specifičnim ciljem ugušivanja napretka Kine u razvoju umjetne inteligencije.
Čini se da je DeepSeek inovirao svoj put do nekog svog uspjeha, razvijajući nove i efikasnije algoritme koji omogućavaju čipovima u sistemu da efikasnije komuniciraju jedni s drugima, čime se poboljšavaju performanse.
Barem nešto od onoga što su programeri DeepSeek R1 učinili da poboljšaju njegove performanse vidljivo je promatračima izvan kompanije, jer je model otvorenog koda, što znači da su algoritmi koje koristi za odgovaranje na upite javni.
Reakcija tržišta
Vijest o mogućnostima DeepSeek-a izazvala je široku rasprodaju tehnoloških dionica na američkim tržištima u ponedjeljak, jer su investitori počeli da se pitaju da li će objavljeni planovi američkih kompanija da ulože stotine milijardi dolara u AI podatkovne centre i drugu infrastrukturu očuvati njihovu dominacija na terenu. Kada su se tržišta zatvorila u ponedjeljak, tehnološki težak Nasdaq indeks je pao za 3,1%, a cijena dionice Nvidije je pala za skoro 17%.
Međutim, ne vjeruju svi stručnjaci za umjetnu inteligenciju da je reakcija tržišta na izlazak DeepSeek R1 opravdana, ili da tvrdnje o razvoju modela treba uzeti zdravo za gotovo.
Mel Morris, izvršni direktor Corpora.ai sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, AI istraživačkog motora, rekao je za Glas Amerike da, iako je DeepSeek impresivan dio tehnologije, vjeruje da je reakcija tržišta pretjerana i da je potrebno više informacija kako bi se precizno procijenio uticaj DeepSeek-a imati na AI tržištu.
"Uvijek postoji pretjerana reakcija na stvari, a postoji i danas, pa hajde da se odmaknemo i analiziramo ono što vidimo ovdje", rekao je Morris. “Prvo, nemamo stvarno razumijevanje o tome koliki je tačno trošak ili vremenska skala uključena u izgradnju ovog proizvoda… Tvrde da je znatno jeftinije i efikasnije, ali nemamo dokaza za to.”
Moris je rekao da, iako se performanse DeepSeeka mogu uporediti sa performansama OpenAI proizvoda, "još nisam vidio ništa što bi me uvjerilo da su zapravo uspjeli probiti kvantni korak u troškovima rada s ovakvim modelima."
Sumnje oko porijekla
Lennart Heim, naučnik za podatke iz RAND Corporation, rekao je za Glas Amerike da iako je jasno da DeepSeek R1 ima koristi od inovativnih algoritama koji povećavaju njegove performanse, on se slaže da šira javnost zapravo relativno malo zna o tome kako je osnovna tehnologija razvijena.
Heim je rekao da je nejasno da li trošak obuke od 6 miliona dolara koji navodi High Flyer zapravo pokriva cjelokupne troškove kompanije - uključujući osoblje, troškove podataka o obuci i druge faktore - ili je to samo procjena onoga što bi konačna obuka imala trošak u smislu sirove računarske snage. Ako je ovo drugo, rekao je Heim, cifra je uporediva s troškovima koje imaju bolji američki modeli.
Takođe je doveo u pitanje tvrdnju da je DeepSeek razvijen sa samo 2.000 čipova. U blog postu napisanom tokom vikenda, on je napomenuo da se vjeruje da kompanija ima postojeće operacije sa desetinama hiljada Nvidia čipova koji su se mogli koristiti za obavljanje posla potrebnog za razvoj modela koji može raditi na samo 2.000.
„Ovaj ekstenzivni računarski pristup je verovatno bio ključan za razvoj njihovih tehnika efikasnosti putem pokušaja i grešaka i za pružanje njihovih modela kupcima“, napisao je on.
Također je istakao da je odluka kompanije da objavi verziju R1 svog LLM-a prošle sedmice - nakon inauguracije novog američkog predsjednika - izgledala političke prirode. Rekao je da je "očito bila namjera da uzdrma povjerenje javnosti u vodstvo umjetne inteligencije Sjedinjenih Država tokom ključnog trenutka u američkoj politici".
Dean W. Ball, istraživač u Mercatus centru Univerziteta George Mason, također je bio oprezan kada je izjavio da je DeepSeek R1 na neki način promijenio AI pejzaž.
„Mislim da Silicijumska dolina i Wall Street donekle pretjeruju“, rekao je on za Glas Amerike. “Ali na kraju, R1 znači da će konkurencija između SAD-a i Kine vjerovatno ostati žestoka i da to moramo shvatiti ozbiljno.”
Debata o kontroli izvoza
Očigledni uspjeh DeepSeek-a neki stručnjaci koriste kao dokaz da sugerišu da kontrola izvoza uspostavljena pod Bidenovom administracijom možda nije imala željene efekte.
„To sugeriše da američki pristup vještačkoj inteligenciji i kontroli izvoza možda neće biti tako efikasna kao što zagovornici tvrde“, rekao je za Glas Amerike Pol Triolo, partner DGA-Allbright Stone Bridge grupe.
„Dostupnost vrlo dobrih, ali ne i vrhunskih GPU-a – na primjer, koje kompanija poput DeepSeek-a može optimizirati za specifične obuke i radna opterećenja – sugerira da bi fokus izvoznih kontrola za najnapredniji hardver i modele mogao biti zabačen,” Triolo rekao je. “I pored toga, ostaje nejasno kako će DeepSeek biti u stanju da drži korak sa globalnim liderima kao što su OpenAI, Google, Anthropic, Mistral, Meta i drugi koji će nastaviti da imaju pristup najboljim hardverskim sistemima.”
Drugi stručnjaci su, međutim, tvrdili da kontrole izvoza jednostavno nisu postojale dovoljno dugo da bi pokazale rezultate.
Sam Bresnick, istraživač u Centru za sigurnost i novu tehnologiju Univerziteta Georgetown, rekao je za Glas Amerike da bi bilo "veoma prerano" nazvati mjere neuspjelim.
"Generalni direktor DeepSeeka je rekao da je najveće ograničenje s kojim se suočavaju pristup računarskim resursima visokog nivoa," rekao je Bresnick. „Kada bi [DeepSeek] imao toliko računara na dohvat ruke kao Google, Microsoft, OpenAI, itd., došlo bi do značajnog povećanja njihovih performansi. Dakle... ne mislim da je DeepSeek pokazatelj da kontrola izvoza ne funkcionira.”
Bresnick je napomenuo da su najoštrije kontrole izvoza uvedene tek 2023. godine, što znači da se njihovi efekti možda tek počinju osjećati. On je rekao da će pravi test njihove efikasnosti biti da li su američke firme u stanju da nastave da nadmaše Kinu u narednim godinama.
Administracija Donalda Trumpa pokrenula racije na imigrante bez dokumenata
Izabranik DonaldaTrumpa koja je trenutno vođa procesa deportacija, Tom Homan, izjavio je da je trenutni prioritet administracije deportovati nedokumentirane imigrante koje smatra sigurnosnom prijetnjom zemlji. No, naglasio je da se ilegalna imigracija općenito neće tolerisati.
SAD i Kolumbija postigle dogovor o deportaciji migranata nakon prijetnje tarifama
Bijela kuća objavila je kasno u nedjelju da Sjedinjene Države odustaju od niza mjera odmazde protiv Kolumbije, rekavši da su dvije zemlje postigle sporazum o američkim letovima koji šalju kolumbijske migrante kući.
U priopćenju Bijele kuće navodi se da su se dvije zemlje složile da će Kolumbija prihvatiti svoje migrante bez ograničenja, uključujući i njihovo vraćanje američkim vojnim avionima.
Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro ranije je odbio dva američka vojna aviona i rekao da će prihvatiti migrante samo kada se SAD prema njima budu ponašale dostojanstveno, uključujući korištenje civilnih aviona za deportacije.
Bijela kuća je također rekla da će nove tarife i sankcije protiv Kolumbije držati "u rezervi, ako Kolumbija ne ispoštuje ovaj sporazum".
Vizne sankcije State Departmenta protiv nekoliko kolumbijskih zvaničnika, kao i pojačane carinske inspekcije ostaće na snazi sve dok prvi avion kolumbijskih migranata ne sleti u Kolumbiju, saopštila je Bijela kuća.
Ministarstvo vanjskih poslova Kolumbije saopćilo je kasno u nedjelju da je prevazišlo ćorsokak sa Sjedinjenim Državama, te da ministar vanjskih poslova Luis Gilberto Murillo i kolumbijski ambasador u SAD-u Dnaiel García-Peña putuju u Washington na sastanke na visokom nivou radi praćenja sporazuma.
Kolumbija je rekla da će poželjeti dobrodošlicu svojim ljudima kući i da će im garantovati pristojne uslove kao građanima sa pravima.
Izjave su preokrenule seriju eskalirajućih izjava čelnika dviju zemalja koje se brzo razvijaju, u kojima je američki predsjednik Donald Trump najavio trenutne tarife od 25% na kolumbijsku robu, koje će porasti na 50% za sedmicu dana, i suspenziju viza obrada u američkoj ambasadi u Bogoti.
Petro je zauzvrat najavio carinu od 25% na američku robu, rekavši da Sjedinjene Države "nikada neće vladati nama".
“Migrant nije kriminalac i prema njemu se mora postupati s dostojanstvom koje ljudsko biće zaslužuje”, rekao je Petro. “Zato sam vratio američke vojne avione koji su prevozili kolumbijske migrante. ...U civilnim avionima, a da nas ne tretiraju kao kriminalce, primićemo naše sugrađane."
Kolumbija je treći po veličini američki trgovinski partner u Latinskoj Americi.
Do sukoba je došlo nakon što su američke vlasti počele hapsiti stotine migranata bez dokumenata dnevno i slati ih nazad u njihove matične zemlje, izvršavajući Trumpovo obećanje u kampanji iz 2024. da će deportirati mase migranata koji su ilegalno ušli u Sjedinjene Države.
"Mi ćemo sprovoditi zakone o imigraciji", rekao je potpredsjednik JD Vance za "Face the Nation" za CBS News u nedjelju.
Više od 1.000 migranata je uhapšeno, a stotine su vraćene u druge zemlje, uključujući Gvatemalu, prošle sedmice, tokom prvih dana nove Trumpove administracije, prema podacima koje su sakupile američka agencija za imigraciju i carinu i Bijela kuća.
Američka služba za imigraciju i carinu (ICE) saopštila je da je u nedjelju uhapsila 956 ljudi širom zemlje.
Nije precizirano koliko ih je bilo dio operacije fokusirane na područje Čikaga kojoj je svjedočilo nekoliko najviših zvaničnika Trumpove administracije, uključujući "cara granice" Toma Homana.
ICE je u saopćenju naveo da je sarađivao s drugim saveznim agencijama na provođenju "pojačanih ciljanih operacija danas u Čikagu kako bi se proveo američki zakon o imigraciji i očuvala javna sigurnost i nacionalna sigurnost zadržavanjem potencijalno opasnih kriminalnih stranaca izvan naših zajednica".
Homan je u nedjelju u emisiji ABC-ja "Ova sedmica" rekao: "Biće više hapšenja širom zemlje."
Trump je odobrio slanje 1.500 vojnika na američko-meksičku granicu, a Homan je rekao: “Vidjet ćete kako se broj povećava. Oni su tamo dole da stvore sigurnu granicu.”
Rekao je da SAD deportuju "koliko god možemo", s fokusom prvo na one osuđene za zločine u SAD-u, a zatim prelazi na pritvaranje i deportaciju onih čije su zahtjeve za azil odbili američki zvaničnici.
„U početnoj smo fazi“, rekao je Homan.
Vjeruje se da oko 11 miliona migranata bez dokumenata živi u SAD-u, što je zapanjujući broj za koji većina zvaničnika vjeruje da će biti nemoguće deportovati.
Republikanski senator Lindsey Graham, uvjereni Trumpov saveznik, pozvao je svoje republikanske kolege u Kongresu da odobre više troškova za deportaciju.
"Nismo Trumpovom timu dali resurse", rekao je Graham u emisiji "Meet the Press" na NBC-u. Rekao je da Homan „treba da unajmi više [imigracionih] agenata. On treba da završi [granični] zid [sa Meksikom] i tehnologiju. Treba da pređe sa 41.000 na 150.000 kreveta da bi ovo funkcionisalo.”
„Dakle, mojim republikanskim kolegama, posebno u Predstavničkom domu, dok se petljamo, naši planovi za imigraciju udaraju o zidove. Ne gradimo zidove, mi udaramo u zidove. Moramo dati Tomu Homanu novac sada da izvrši plan koji je smislio. A bez finansiranja Kongresa ovo će udariti u zid”, izjavio je Graham.
Trumpova administracija prestala je primati termine za migrante koji čekaju u Meksiku da zatraže azil putem mobilne aplikacije, ali Trumpovi antiimigracijski ukazi suočavaju se sa pravnim izazovima. Jedan sudija je već privremeno blokirao Trumpa nakon izjave da više ne priznaje ustavom zagarantovano državljanstvo za djecu migranata bez dokumenata rođenih u Sjedinjenim Državama.
Neki materijali za ovaj članak došli su od The Associated Pressa i Reutersa.
Zelenski kaže da bi Trump mogao da okonča rat u Ukrajini samo ako se Kijev uključi u pregovore
Američki predsjednik Donald Trump mogao bi ispuniti svoje obećanje da će okončati rat u Ukrajini, ali samo ako uključi Kijev u bilo kakve razgovore, rekao je u subotu predsjednik Volodimir Zelenski.
Zelenski je također rekao da su uvjeti bilo kakvog dogovora koji bi mogli nastati pod Trumpom još uvijek nejasni - a možda čak ni samom Trumpu - jer ruski predsjednik Vladimir Putin nema interesa da okonča rat.
Trump, koji je preuzeo dužnost u ponedjeljak, obećao je tokom svoje predizborne kampanje da će okončati rat u prva 24 sata u Bijeloj kući, ne govoreći kako. Saradnici su od tada sugerirali da bi dogovor mogao potrajati mjesecima.
Završetak rata ne bi bio moguć osim ako Trump ne uključi samu Ukrajinu u bilo kakve pregovore, rekao je Zelenski.
"U suprotnom neće uspjeti. Jer Rusija ne želi da okonča rat, dok Ukrajina želi da ga okonča", rekao je on.
U odvojenom intervjuu emitovanom kasnije u subotu, Zelenski je rekao da vjeruje da Trump zaista želi da vidi kraj rata.
"Za sada ne znamo kako će se to dogoditi jer ne znamo detalje", rekao je Zelenski italijanskoj novinarki Ceciliji Sala, koja je puštena ovog mjeseca iz pritvora u Iranu u kojem je provela 21 dan.
"Vjerujem da sam predsjednik Trump ne zna sve detalje. Jer, rekao bih, mnogo toga zavisi od toga kakav pravedni mir možemo postići. I da li Putin u principu želi da zaustavi rat. Vjerujem da ne želi to", rekao je Zelenski.
Trump je izrazio spremnost da razgovara s Putinom o okončanju rata, za razliku od odlazeće administracije Joea Bidena, koji je izbjegavao ruskog lidera.
Kijev, dugo zabrinut zbog mogućnosti da će o njegovoj sudbini odlučivati veće sile bez njegovog učešća, navodi da radi na organizovanju sastanka između Zelenskog i Trumpa.
Zelenski je rekao da vjeruje da bi evropski saveznici također trebali biti uključeni u sve buduće mirovne pregovore.
"Što se tiče rasporeda pregovora: Ukrajina, stvarno se nadam da će Ukrajina biti tamo, Amerika, Evropa i Rusi", rekao je Zelenski.
