Najnovije
Drugi dan klimatskog samita: Investicije u čistu energiju će se isplatiti
Drugog dana virtualnog samita svjetskih lidera o klimi, Bijela kuća dovela je milijardere, direktore velikih kompanija i lidere sindikata da bi podržali viziju predsjednika Joea Bidena o transformaciji američke ekonomije kako ne bi ugrožavala životnu sredinu.
Biden je pozvao države da rade zajedno da bi prešle na čiste izvore energije.
"Zemlje koje sarađuju na ulaganju u čistije ekonomije će pobrati korist za svoje građane. Ne možemo da pobijedimo u borbi protiv klimatskih promjena ako se ne borimo zajedno na globalnom nivou", poručio je američki predsjednik.
Na skupu su govorili Bill Gates i Mike Bloomberg, lideri sindikata radnika u čeličanama i elektranama, kao i direktori kompanija za proizvodnju solarne i drugih izvora obnovljive energije a svi su tvrdili da će se investiranje novca sada u nove tehnologije i efikasne saobraćajne i električne sisteme isplatiti dugoročno - kada je riječ o otvaranju novih radnih mjesta ali i profitu.
Gates je rekao da sa partnerima radi na programu koji predviđa da se prikupi novac za kapitalne investicije od vlada, drugih filantropa i kompanija da bi se snizila cijena čistih tehnologija.
"Možemo da otvorimo nove industrije i kompanije koje podržavaju zajednice širom svijeta u tranziciji na čiste ekonomije", rekao je Gates.
Predsjednici i premijeri iz svih krajeva svijeta uključili su se da bi opisali sopstvene investicije i planove kako da njihove zemlje prestanu da zavise od nafte i gasa koji su štetni za klimu.
Premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da naučnici u stotinama izraelskih "startap" kompanija vrijedno rade na tome da povećaju ključni kapacitet akumulatora za solarnu, energiju vjetra i druge izvore obnovljive energije.
Predsjednik Uhuru Kenyatta istakao je da Kenija načinila skok sa ekonomije zasnovane na uglju, kerozinu i drvetu ka jednom od glavnih korisnika i proizvođača geotermalne i energije vjetra.
Premijerka Mette Frederiksen ponovila je obećanje Danske da će njena zemlja okončati eksploataciju nafte i gasa u Sjevernom moru, i sa ofšor naftnih bušotina preći na farme za energiju vjetra.
U SAD, Mike Bloomberg je objavio: "Ne možemo da pobijedimo klimatske promjene bez istorijskog nivoa novih investicija."
"Moramo da radimo više i brže da bismo smanjili emisiju štetnih gasova", poručio je Bloomberg koji je uložio milione u promovisanje zamjene elektrana na ugalj sve jeftinijim elektranama koje koriste obnovljive izvore energije.
Bidenov izaslanik za klimu John Kerry naglasio je da će predsjednikov poziv za obnavljanje zapuštene američke infrastrukture na ekološki pozitivan način dugoročno staviti američku cijelu ekonomiju u bolju poziciju. "Ni od koga se ne traži da podnese žrtvu", rekao je Kerry. "Ovo je prilika za sve."
Kerry je zapravo iznio politički argument za koji američki zvaničnici kažu da će biti presudan za ostvarenje Bidenovih klimatskih ciljeva: ulivanje hiljada milijardi dolara u tehnologiju, istraživanja i infrastrukturu zasnovanu na čistoj energiji će ubrzati američku ekononiju i učiniti je konkurentnijom u budućnosti. Otvaraće se i nova radna mjesta a sve to dok se spašava planeta Zemlja.
Republikanci se drži argumenata koje je iznio bivši predsjednik Donald Trump kada je povukao Ameriku iz klimatskog sporazuma 2015. Oni ukazuju na Kinu kao glavnog svjetskog zagađivača (Sjedinjene Države su na drugom mjestu), i kažu da svaki prelaz na čistu energiju nanosi štetu američkim radnicima zaposlenim u industrijama nafte, prirodnog gasa i uglja.
To znači da se "dobro plaćeni američki poslovi bace u đubre", izjavio je lider manjine u Senatu Mitch McConnell u četvrtak, u govoru u kojem je odbacio planove administracije kao skupe i neefikasne.
"Od naših stranih protivnika se traže mala ulaganja dok američki građani treba da snose maksimalnu cijenu", izjavio je on.
Veći dio predloženih izdvajanja za suočavanje sa problemom klimatskih promjena je dio Bidenovog prijedloga zakona o obnovi infrastrukture, u iznosu od 2,3 hiljade milijardi dolara, kojim bi se platila izgradnja novih puteva, bezbjednih mostova i pouzdanih sredstava javnog prevoza, dok bi se ujedno povećala proizvodnja električnih automobila, čiste pijaće vode i investicija u čistu energiju kao što su energija sunca i vjetra.
Bidenov plan nailazi na ozbiljne prepreke u potpuno podijeljenom Senatu, a republikanci koje predvodi McConnell se protive tom zakonskom prijedlogu.
See all News Updates of the Day
Šef UN-a za izbjeglice poziva donatore da popune prazninu nastalu nakon Trumpovog zamrzavanja pomoći
Agencija UN-a za izbjeglice apelovala je na donatore da ubrzju isplate nakon što je Trumpova administracija stavila na čekanje donacije vrijedne stotine miliona dolara kao dio zamrzavanja strane pomoći, rekao je šef organizacije Reutersu.
Filippo Grandi, visoki komesar UN-a za izbjeglice, rekao je da je zatražio od članica Evropske unije i drugih zemalja s fleksibilnim procedurama pomoći da ubrzaju svoja sredstva kako bi se ublažili efekti prekida američke pomoći.
"U suprotnom, suočavamo se s krizom novčanog toka koju ne možemo priuštiti", rekao je on u intervjuu u Briselu u srijedu. "Mi se bavimo situacijama koje spašavaju živote u kojima ne možemo predugo prekinuti pomoć."
Rekao je da su neke zemlje obećale ranije isplate i da on nastavlja apelirati za još novca.
Ubrzo nakon preuzimanja dužnosti 20. januara, predsjednik Donald Trump naredio je sveobuhvatnu reviziju gotovo cjelokupne strane pomoći SAD-a kako bi osigurao da je u skladu s njegovom politikom "Amerika na prvom mjestu".
State Department je tada izdao nalog za obustavu rada za svu postojeću stranu pomoć i pauzirao novu pomoć.
Sjedinjene Države su daleko najveći donator Agencije za izbjeglice, UNHCR-a, koja pomaže milionima ljudi širom svijeta koji bježe od sukoba i progona.
Prošle godine, SAD su dale više od 2 milijarde dolara donacija UNHCR-u - oko 40% ukupnog iznosa koji je Agencija primila.
Nakon poteza SAD-a, Grandi je naredio smanjenje potrošnje UNHCR-a.
"Činjenica da su zamrznuli nekoliko stotina miliona dolara već dogovorenih isplata (značila je) da smo i mi morali da zamrznemo", rekao je on. "Zapravo ću sutra razgovarati sa svojim kolegama i nastaviti da preporučujem da budemo oprezni u vezi s ovim."
Nakon prvobitne odluke SAD-a, državni sekretar Marco Rubio izdao je daljnje naredbe kojima se dozvoljavaju izuzeća od zamrzavanja pomoći za spašavanje života i hitne pomoći u hrani.
Grandi je rekao da te poteze vidi kao pozitivne znake da nova administracija želi da nastavi humanitarnu pomoć.
Upitan da li je zamrzavanje već imalo utjecaja na operacije UNHCR-a na terenu, Grandi je rekao da to nije toliko pogođeno kao druge organizacije koje su se u potpunosti oslanjale na donacije SAD-a.
Međutim, rekao je da će, osim ako uskoro ne dođe do drugih sredstava, ograničenja koje je Agencija morala postaviti "vrlo brzo imati utjecaja".
"Mislimo da je u interesu Sjedinjenih Država da budu snažna humanitarna sila", rekao je Grandi. "Ovo je važno ne samo za ljude koji imaju koristi od toga, već i u smislu autoriteta, sigurnosti, kredibiliteta Sjedinjenih Država širom svijeta."
Protesti protiv Trumpovih akcija i Projekta 2025 planirani u gradovima širom SAD-a
Pokret za suprotstavljanje ranim akcijama administracije predsjednika Donalda Trumpa kreće na internetu, s planovima za proteste širom SAD-a u srijedu.
Pokret se organizovao pod hashtagovima #buildtheresistance i #50501, što znači 50 protesta, 50 država, jedan dan. Mnogi od protesta planirani su u državnim prijestolnicama, a neki u drugim gradovima.
Pokret ima web stranice i račune na društvenim mrežama. Leci koji kruže internetom osuđuju Projekt 2025, tvrdo desničarski priručnik za američku vladu i društvo, i uključuju poruke poput "odbacite fašizam" i "branite našu demokratiju".
U kafiću samo blok od Capitola u Michiganu, organizatori tamošnje planirane akcije u srijedu su spojili stolove, raširivši plakate kako bi ispisali poruke "Bez deportacija!" i "Radnici ujedinite se!"
Kelsey Brianne, ključna organizatorica mitinga u Michiganu, nazvala je to "pravim naporom građana". Za pokret je saznala u nedjelju navečer i koordinirala je govornike i sigurnosne protokole.
"Uključila sam se jer sam znala da postoji potreba i znala sam šta mogu da uradim", rekla je Brianne u utorak. "Ali takođe želim da se osvrnem na ovo vrijeme i kažem da sam uradila nešto, a da nisam samo sjedila."
Trump je u prvih nekoliko sedmica svog novog mandata potpisao niz izvršnih naredbi o svemu, od trgovine i imigracije do klimatskih promjena. Kako demokrate počinju da dižu svoj glas protiv Trumpove agende, počeli su i protesti.
U nedjelju su hiljade ljudi marširale protiv Trumpovog plana za deportacije velikih razmjera u južnoj Kaliforniji, uključujući centar Los Angelesa, gdje su protesti satima zatvorili glavni autoput.
Svjedočenjem Dodika u svoju korist okončan dokazni postupak
Svjedočeći u svoju korist, optuženi predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je potpisao ukaze o spornim zakonima prije nego što je bio zvanično upoznat da su objavljene izmjene po kojima je nepoštovanje odluka visokog predstavnika krivično djelo.
Dodik, koji je optužen za nepoštovanje odluka visokog predstavnika, kazao je da ranije visoki predstavnici nisu iznenada mijenjali zakone.
“Nego su posezali za pritiscima na parlament… Nikad bez rasprave u parlamentu pa kad oni ne mogu da se usaglase…”, rekao je Dodik.
Odgovarajući na pitanje da li je prije potpisivanja ukaza vjerovao da je Christian Schmidt donio odluku o navodnim izmjenama Krivičnog zakona po kojima je nepoštovanje njegovih odluka krivično djelo, optuženi je kazao da je bilo određenih određenih špekulacija i priča, ali da odluka nije bila objavljena u Službenom glasniku.
“Ja sam ukaz potpisao dan prije nego što je meni taj Službeni glasnik predočen”, rekao je Dodik i precizirao u nastavku svjedočenja da je to bilo nekoliko dana kasnije od stupanja na snagu.
Kazao je da uvijek konsultuje savjetnike iako se politikom bavi dugi niz godina. Kako je naveo, savjetnici koji su autoritet u oblasti prava i kojima vjeruje razložno su mu objasnili situaciju, te su ga upozorili da, po zakonodavstvu RS-a, može biti odgovoran ako ne potpiše ukaze, uz kaznu do 12 godina zatvora.
“Kao predsjednik, dužan sam da poštujem procedure, prije svega Ustav RS-a, koji je usaglašen sa Ustavom BiH”, rekao je Dodik.
Naveo je da dva zakona nije vratio jer je Vijeće naroda dalo saglasnosti i nije bilo protivljenja klubova.
“Da je bilo izraženo mišljenje bilo kog kluba, naravno da ja to ne bih potpisao”, kazao je Dodik.
Tokom trajanja postupka i pažnje date ovom slučaju, kako je dodao, tek sada je uvjeren da je postupio ispravno.
Dodik je optužen s Milošem Lukićem, bivšim vršiocem dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a, da su od 1. do 9. jula 2023. u Banjaluci, svjesni i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimali radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Na pitanje tužioca Nedima Ćosića da li u ovom trenutku smatra da su Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa i dalje na snazi i da se primjenjuju u RS-u, Dodik je kazao da ne zna.
“Svašta mislim, ali nije za priču”, rekao je optuženi.
Potvrdio je da je podnio krivičnu prijavu protiv sebe i još nekoliko desetina drugih lica, navodeći da je razlog bio da se pokaže apsurd.
Ćosića je interesovalo da li optuženi zna da su to bile početne prijave u ovom postupku, kao i da li je tačno da nije ispoštovao nijednu Schmidtovu odluku, te da li je bio jedan od predlagača spornih zakona. Sudija Sena Uzunović usvojila je prigovore Odbrana na ova pitanja. Kako je na početku objasnila, optuženi ne mora odgovarati na pitanja kojim bi se inkriminisao, kao i da unakrsna pitanja moraju biti u okviru pitanja koje je postavila Odbrana.
Nakon svjedočenja Dodika, učesnici u postupku su se izjasnili da nemaju novih prijedloga te je dokazni postupak okončan.
Za 19. februar zakazano je iznošenje završnih riječi.
Zamrzavanje američke strane pomoći izaziva šokove u Ukrajini
Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da zamrzne većinu inozemne pomoći dovela je do problema brojne organizacij koje pružaju humanitarnu pomoć i druge usluge u Ukrajini. Priču donose Myroslava Gongadze iz Varšave, i Anna Chernikova iz Kijeva.
CIA ponudila otpremninu uposlenicima u cilju usklađivanja sa Trumpovim prioritetima, kažu izvori
Centralna obavještajna agencija (CIS= ponudila je otkup cjelokupnoj radnoj snazi u utorak, navodeći da je cilj da se Agencija uskladi s prioritetima američkog predsjednika Donalda Trumpa, prema dva izvora upoznata s tim.
Glasnogovornik CIA-e rekao je u saopćenju da bi potezi trebali uskladiti Agenciju s ciljevima novog direktora CIA-e Johna Ratcliffea.
"Direktor Ratcliffe se brzo kreće kako bi osigurao da radna snaga CIA-e odgovara na prioritete nacionalne sigurnosti administracije. Ovi potezi su dio holističke strategije da se Agenciji ulije obnovljena energija", rekao je glasnogovornik CIA-e u saopćenju.
Agencija ne otkriva svoj budžet niti broj ljudi koje zapošljava. Nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
Wall Street Journal je prvi objavio vijest.
