Kao dio svojih pokušaja da izbjegnu da budu uhvaćeni u unakrsnoj vatri, zaljevske države uključujući Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Katar također odbijaju pustiti Izrael da preleti njihov zračni prostor zbog bilo kakvog napada na Iran i to su prenijele Washingtonu, kažu tri izvora bliska vladinim krugovima.
Izrael je obećao Iranu da će platiti za svoj raketni napad prošle sedmice, dok je Teheran rekao da će svaka odmazda naići na velika razaranja, izazivajući strah od šireg rata u regionu koji bi mogao usisati Sjedinjene Države.
Potezi zaljevskih država uslijedili su nakon diplomatskog pritiska nearapskog šiitskog Irana da ubijedi svoje sunitske susjede iz Zaljeva da iskoriste svoj utjecaj na Washington usred sve veće zabrinutosti da bi Izrael mogao ciljati na iranska postrojenja za proizvodnju nafte.
Tokom sastanaka ove sedmice, Iran je upozorio Saudijsku Arabiju da ne može garantirati sigurnost naftnih postrojenja zaljevskog kraljevstva ako Izraelu bude pružena bilo kakva pomoć u izvođenju napada, rekli su za Reuters visoki iranski zvaničnik i iranski diplomata.
Ali Shihabi, saudijski analitičar blizak saudijskom kraljevskom dvoru, rekao je: "Iranci su izjavili: 'Ako zaljevske države otvore svoj zračni prostor Izraelu, to bi bio čin rata'."
Diplomata je rekao da je Teheran poslao jasnu poruku Rijadu da bi njegovi saveznici u zemljama kao što su Irak ili Jemen mogli odgovoriti ako postoji bilo kakva regionalna podrška Izraelu protiv Irana.
Potencijalni izraelski napad bio je u fokusu razgovora u srijedu između saudijskog de facto vladara, prijestolonasljednika Mohameda bin Salmana, i iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araqchija, koji je bio na turneji po Zaljevu kako bi prikupio podršku, rekli su izvori iz Zaljeva i Irana.
Posjeta iranskog ministra, zajedno sa saudijsko-američkim komunikacijama na nivou ministarstva odbrane, dio su koordinisanih napora za rješavanje krize, rekao je za Reuters izvor iz Zaljeva blizak vladinim krugovima.
Osoba u Washingtonu upoznata s diskusijama potvrdila je da su zvaničnici iz Zaljeva bili u kontaktu s američkim kolegama kako bi izrazili zabrinutost zbog potencijalnog obima očekivane odmazde Izraela.
Bijela kuća je odbila komentar na pitanje da li su zaljevske vlade tražile od Washingtona da osigura mjerenje odgovora Izraela. Američki predsjednik Joe Biden i izraelski premijer Benjamin Netanyahu govorili su u srijedu o izraelskoj odmazdi u pozivu koji su obje strane ocijenile pozitivnim.
Jonathan Panikoff, bivši zamjenik američkog nacionalnog obavještajnog službenika za Bliski istok, a sada u istraživačkom centru Atlantic Councila u Washingtonu, rekao je: "Nemir zaljevskih država će vjerovatno biti ključna tačka razgovora s izraelskim kolegama u pokušaju da se Izrael ubijedi da preduzme pažljivo kalibriran odgovor."
NAFTA U PITANJU?
Organizacija zemalja izvoznica nafte, OPEC, koju de-facto vodi Saudijska Arabija, ima dovoljno rezervnih kapaciteta za naftu da nadoknadi bilo kakav gubitak iranskih zaliha ako bi izraelska odmazda uništila neke od objekata u zemlji.
Ali veliki dio tog slobodnog kapaciteta nalazi se u regiji Zaljeva, tako da ako se na meti nađu i naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji ili UAE, na primjer, svijet bi se mogao suočiti s problemom opskrbe naftom.
Saudijska Arabija je oprezna u pogledu iranskog napada na svoje naftne fabrike otkako je napad na njeno naftno polje Aramco 2019. godine zatvorio više od 5% globalne opskrbe naftom. Iran je negirao umiješanost.
Rijad je posljednjih godina imao zbližavanje s Teheranom, ali povjerenje ostaje problem. Bahrein, Kuvajt, Katar, Saudijska Arabija i UAE su domaćini američkih vojnih objekata ili trupa.
Zabrinutost zbog naftnih postrojenja i potencijala za širi regionalni sukob također je bila ključna za razgovore između zvaničnika Emirata i njihovih američkih kolega, rekao je drugi izvor iz Zaljeva.
Godine 2022. Huti u Jemenu ispalili su rakete i bespilotne letjelice na kamione za dopunu nafte u blizini rafinerije nafte u vlasništvu državne naftne kompanije UAE ADNOC i preuzeli odgovornost za napad.
"Zalivske države ne dopuštaju Izraelu da koristi njihov vazdušni prostor. Neće dozvoliti da prođu izraelske rakete, a postoji i nada da neće pogoditi naftna postrojenja", rekao je izvor iz Zaliva.
Tri izvora iz Zaljeva naglasila su da bi Izrael mogao izvesti napade preko Jordana ili Iraka, a da korištenje zračnog prostora Saudijske Arabije, UAE ili Katara nije razmatrano.
Analitičari su također istakli da Izrael ima i druge opcije, uključujući mogućnosti dopunjavanja goriva u zraku koje bi omogućile njegovim mlaznjacima da lete niz Crveno more u Indijski okean, da nastave do Zaljeva i potom lete nazad.
'USRED RAKETNOG RATA'
Prema riječima dvojice visokih izraelskih zvaničnika, Izrael će kalibrirati svoj odgovor i do srijede još nije odlučio hoće li napasti iranska naftna polja.
Prema zvaničnicima, ova opcija je bila jedna od niza koje je odbrambeni establišment predstavio izraelskim liderima.
Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant rekao je u srijedu: "Naš udar će biti smrtonosan, precizan i iznad svega - iznenađujući. Oni neće razumjeti šta se dogodilo i kako se dogodilo. Vidjet će rezultate."
Tri izvora iz Zaljeva navela su da je Saudijska Arabija, kao vodeći izvoznik nafte, zajedno sa susjedima koji proizvode naftu - UAE, Katar, Kuvajt, Oman i Bahrein - bila zainteresovana za deeskalaciju situacije.
"Bit ćemo usred raketnog rata. Postoji ozbiljna zabrinutost, posebno ako izraelski napad bude usmjeren na iranska naftna postrojenja", rekao je drugi izvor iz Zaljeva.
Tri izvora iz Zaljeva izjavila su da bi izraelski napad na iransku naftnu infrastrukturu imao globalni uticaj, posebno na Kinu - najvećeg iranskog kupca nafte - kao i na Kamalu Harris uoči predsjedničkih izbora 5. novembra na kojima se bori protiv Donalda Trumpa.
"Ako cijene nafte porastu na 120 dolara po barelu, to bi štetilo i američkoj ekonomiji i Harrisovim šansama na izborima. Tako da oni (Amerikanci) neće dozvoliti da se naftni rat proširi", rekao je prvi izvor iz Zaljeva.
Zaljevski izvori rekli su da je zaštita svih naftnih postrojenja i dalje izazov, uprkos tome što imaju napredne raketne i odbrambene sisteme Patriot, pa je primarni pristup ostao diplomatski: signaliziranje Iranu da zaljevske države ne predstavljaju prijetnju.
Bernard Haykel, profesor bliskoistočnih studija na Univerzitetu Princeton, primijetio je da je Rijad ranjiv "jer Iranci mogu preplaviti te instalacije s obzirom na malu udaljenost od kopna".
