Najnovije
Šta nakon Trumpovog opoziva?
Nekoliko dana prije završetka mandata Zastupnički dom američkog Kongresa opozvao je predsjednika Donalda Trumpa, čime je on postao prvi američki prdsjednik koji je opozvan dva puta.
Ranija tri opoziva u američkoj historiji, predsjednika Andrewa Johnsona, Billa Clintona i Trumpa, desila su se mjesecima prije finalnog glasanja, uključujući i istragu u Domu kao i saslušanja. Ovaj put, navodi u svojoj analizi agencija AP, trebalo je samo sedam dana za opoziv nakon što je Trump, kako je ocjenjeno, ohrabrio mnoštvo svojih nasilnih pristalica koji su upali u zgradu Kongresa.
Demokrate u Zastupničkom domu, kao i deset republikanaca glasali su za opoziv Trumpa po samo jednoj tački: podsticaja na pobunu.
Lider republikanske većine u Senatu Mitch McConnell rekao je da suđenje u ovoj instituciji neće početi, najranije, prije sljedećeg utorka, odnosno dan prije inauguracije novoizabranog predsjednika Joe Bidena, koji dolazi iz redova demokrata.
Za sada je nejasno kako će se suđenje tačno odvijati i da li će neki republikanci u Senatu glasati za Trumpovu osudu.
Iako se suđenje neće dogoditi dok je Trump u predsjedničkoj kancelariji, ono bi i dalje moglo imati uticaj na spriječavanje da se ponovo kandiduje za predsjednika.
Opoziv se šalje Senatu
Kada Dom izglasa opoziv, predsjedavajuća može poslati članak o opozivu odmah ili može sačekati. Predsjedavajuća Nancy Pelosi još uvijek nije rekla kada će poslati članak, no mnoge demokrate pozvale su je da to učini što prije. Ona je već pristala da imenuje devet upravitelja koji će raspravljati o Trumpovom opozivu pred Senatom, što je znak da bi i sam dokument sa opozivom mogla dostaviti ubrzo.
Nakon što on bude poslan u Senat, lider većine u ovom tijelu će započeti proces suđenja.
Raspored Senata
Senat se vraća sa pauze 19. januara, što bi ujedno mogao biti zadnji dan McConnellovog mandata kao lidera. Kada potpredsjednica Kamala Harris položi zakletvu, čime postaje predsjednica Senata, kao i dvoje demokratskih senatora koji su osvojili mandate na nedavnom ponovljenom izboru u Georgiji, demokratski lider Chuck Schumer će preuzeti vodstvo i odrediti kako će se suđenje odvijati.
McConnell je rekao da neće pozvati Senat na ranije okupljanje, tako da bi ono moglo najranije početi sljedeći utorak. To znači da će se suđenje sigurno održati nakon što Trump napusti dužnost. McConnell je također rekao da su ranija suđenja u Senatu trajala po 83, 37 i 21 dan.
Fokus na McConnella
Lider republikanske većine u Senatu McConnell vjeruje da je Trump počinio djela vrijedna opoziva i smatra da je opoziv prilika da se Republikanska stranka udalji od aktuelnog predsjednika, rekao je jedan republikanski strateg za Associated Press.
Prema njegovim riječima McConnell je tokom vikenda donatorima rekao da je završio sa Trumpom.
Njegova supruga Elaine Chao, bivša ministrica prometa, dala je ostavku ubrzo nakon nereda u Kongresu.
No, McConnell se i dalje ne oglašava u javnosti. U poruci kolegama u srijedu koju je objavila njegova kancelarija, lider republikanske većine rekao je "da još uvijek nije donio konačnu odluku o tome kako će glasati."
Politika Senata
Ukoliko McConnell glasa za osudu Trumpa, velika je šansa da će i drugi republikanci slijediti njegov primjer. No, još uvijek ni jedan senator nije rekao kako će glasati. Da bi opziv bio uspješan, potrebno je da ga podrži dvije trećine Senata.
Ipak, pojedini republikanci su pozvali Trumpa da podnese ostavku, uključujući senatora iz Pennsylvanije Pata Toomeya i senatoricu Alaske Lisu Murkowski.
Drugi republikanci smatraju da bi opoziv mogao podijeliti zemlju. Senator Južne Karoline Lindsey Graham, dugogodišnji ključni saveznik Trumpa, kritikovao je njegovo ponašanje u poticanju nasilja, ali je rekao da će "opoziv učiniti više štete nego koristi".
Mitt Romney senator iz Utaha, jedini je republikanac koji je tokom suđenja za opoziv Trumpa prošle godine glasao za osudu.
U Zastupničkom domu, deset republikanaca pridružilo se demokratama u glasanju za opoziv, uključujući Liz Cheney, trećeplasiranu republikanku u Domu. Na prošlom glasanju za opoziv Trumpa zbog pritiska na Ukrajinu da istraži Bidena, za opoziv nije glasao niti jedan republikanac.
Trumpova budućnost
Ako bi Senat osudio Trumpa, onda bi mogli zasebno glasati o tome da li će zabraniti Trumpu da se ponovo kandiduje.
"Nemojte griješiti, bit će suđenje za opoziv u Senatu Sjedinjenih Država, bit će glasanje o osuđivanju predsjednika za visoke zločine i prekršaje, a ako predsjednik bude osuđen, glasat će se i o zabrani njegove buduće kandidature", izjavio je Schumer.
Za razliku od glasanja za osudu gdje je potebno dvije trećine Senata za osudu, da bi zabranili Trumpu da se ponovo kandiduje potebna je samo većina senatora.
Drugačija optužnica
Ovo suđenje za opoziv vjerovatno će se u mnogočemu razlikovati od prethodnog.
Optužbe Zastupničkog doma za ometanje rada Kongresa i zloupotrebu položaja odnosile su se na njegov pokušaj uticaja na Ukrajinu da istraže Joe Bidena. Opoziv je uslijedio nakon dugotrajne istrage i svjedočenja više vladinih zvaničnika. Iako su demokrate jednoglasno kritikovale ponašanje i optuživali Trumpa za zloupotrebu položaja, optužnica je sadržavala i dokaze.
Ovog puta, demokrate su smatrale da nema potrebe za istragom - upad na Capitol prenošen je uživo na televiziji, a većina članova Kongresa, uključujući i potpredsjednika SAD-a Mikea Pencea bili su u zgradi cijelo vrijeme dok su nasilne Trumpove pristalice bile unutra.
Trumpov govor kojeg je održao uoči samog glasanja u Kongresu gdje su trebali biti potvrđeni glasovi pobjede Joe Bidena, u kojem je rekao svojim pristalicama da se "pakleno bore" protiv izbornih rezultata, također je emitovan.
Adam Schiff, predsjedavajući Obavještajnog odbora koji je predvodio prošli opoziv, rekao je da je pobuna na Capitolu bila "aktivnost za opoziv, počinjena usred bijela dana, čemu je svjedočila cijela zemlja". Također je kazao da je ubrzani opoziv "potreban zbog vanrednih okolnosti, a omogućen je i samom prirodom zločina".
Poticaj na pobunu
Dokument o opozivu, dug četiri stranice navodi da je Trump "ozbiljno ugrozio sigurnost Sjedinjenih Država i njihovih vladinih institucija".
Također se navodi da je Trumpovo ponašanje u skladu sa njegovim ranijim naporima da "podmeće i ometa" rezultate izbora, te se također poziva na njegov nedavni telefonski razgovor sa državnim sekretarom Georgije u koje je tražio od njega da mu "pronađe" glasove potrebne za pobjedu.
Trump je bez dokaza tvrdio da se tokom predsjedničkih izbora desila široko rasprostranjena prevara.
See all News Updates of the Day
Firme osnovane kao posljedica američkih sankcija za sada ovise o jednoj banci
Firme, koje su osnovane kako bi nastavile poslovanje firmi koje su se našle na američkoj listi sankcija, trenutno imaju otvoren račun u samo jednoj banci – Raiffeisen.
Ostale banke koje su otvorile račune tim novim firmama u međuvremenu su ih i zatvorile, pokazuju podaci Informativnog izvještaja o računima poslovnih subjekata Centralne banke BiH.
Glas Amerike je pisao o otvaranju računa novoosnovanim firmama, a banke - MF banka, Nova banka, ATOS BANK i Raiffeisen - u odgovoru su rekle kako poštuju domaće i međunarodne propise, uključujući i pravila Ureda za kontrolu stranaca Ministarstva finansija SAD-a (OFAC), koje je i uvelo sankcije.
MF banka, Nova banka, ATOS BANK, kao i UniCredit banka a.d. Banja Luka potom su ugasile račune, dok Raiffeisen sada ima uspostavljenu saradnju sa četiri firme, prema provjeri podataka na stranici Centralne banke BiH na datum 19. septembar.
Riječ je o firmama: Invictus Technology Group (osnovali čelni ljudi sankcionisanih firmi Sirius 2010 i Prointer), Elpringu (proizašloj iz sankcionisane Kaldere), Zelenoj jabuci (nastala poslije uvedenih sankcija firmi Fruit Eco), te Best Serviceu (osnovanom nakon sankcija Agapeu).
Raiffeisen je bio otvorio račun i firmi Nimbus Innovations, koja je nastala poslije sankcija Siriusu 2010.
U odgovoru Glasu Amerike o tom otvorenom računu, Raiffeisen banka je odgovorila: „Banka neće uspostaviti niti zadržati poslovni odnos sa subjektima koji su evidentirani na sankcijskim listama ili su povezani sa sankcionisanim subjektima”.
Nakon odgovora, Raiffeisen banka je zatvorila račun Nimbus Innovationsu, ali se odlučila za otvaranje računa drugim firmama.
Nimbus Innovations za sada nema ni jedan aktivan račun. Ove sedmice, poslovni portal Capital je izvijestio kako je Invictus Technology Group otpustio 110 radnika.
Nakon što je američka zvaničnica Anna Morris u proljeće posjetila BiH, kada je rekla da je za banke rizično poslovanje sa sankcionisanim pojedincima i subjektima, banke su počele gasiti račune.
Bez otvorenih bankovnih računa nije moguće poslovati, pa su čelni ljudi sankcionisanih firmi krenuli u osnivanje novih.
U međuvremenu, Američka ambasada u BiH je obrazložila kako preregistracija kompanije nije dozvoljena po američkim zakonima o sankcijama, te su pozvali banke da preispitaju svoje poslovne poteze kako se ne bi zaobilazile sankcije.
Banke nisu u obavezi da se pridržavaju američkih sankcija. Međutim, takva poslovna politika može dovesti do kazni.
Vođa Hezbolaha zaprijetio Izraelu osvetom, dok su izraelski avioni nadlijetali Bejrut
Smrtonosni izraelski napadi u kojima su eksplodirali voki-tokiji i pejdžeri Hezbolaha prešli su sve crvene linije, rekao je vođa tog libanskog ekstremističkog pokreta koji ima podršku Irana.
Tokom govora koji je emitovan na televiziji, u Bejrutu su se tresle zgrade od preleta izraelskih vojnih aviona.
Liban i Hezbolah okrivljuju Izrael za napade na Hezbolahovu komunikacionu opremu u kojima je ubijeno 37 ljudi i ranjeno oko 3.000. Izrael nije direktno komentarisao napade, za koje bezbjednosni izvori kažu da ih je vjerovatno izvela obavještajna agencija Mosad.
„Nema sumnje da smo podvrgnuti velikom bezbjednosnom i vojnom udaru koji je bez presedana u historiji otpora i bez presedana u historiji Libana”, rekao je lider Hezbolaha Hasan Nasrala u TV obraćanju, snimljenom na nepoznatoj lokaciji. „Ova vrsta ubijanja, ciljanja i zločina može biti bez presedana u svijetu”, rekao je on, pojavljujući se ispred crvene pozadine u svom uobičajenom crnom turbanu.
Napadi su „prešli sve crvene linije”, rekao je on.
„Neprijatelj je otišao izvan svake kontrole, zakona i morala”, rekao je on i dodao da se napadi „mogu smatrati ratnim zločinima ili objavom rata”.
Dok je emitovan govor, zaglušujući zvuci probijanja zvučnog zida izraelskih vojnih aviona potresli su Bejrut. Taj zvuk koji je postao uobičajen posljednjih mjeseci, ali je dobio sve veći značaj kako je prijetnja sveopšteg rata stalno jačala.
Turska preispituje sigurnost svojih komunikacionih uređaja, kaže zvaničnik
Turska preispituje svoje mjere za osiguranje komunikacijskih uređaja koje koriste njene oružane snage nakon smrtonosnih eksplozija u Libanu, izjavio je u četvrtak zvaničnik Ministarstva odbrane Turske.
Ručni radio uređaji koje koristi Hezbolah detonirali su u srijedu širom juga Libana u najsmrtonosnijem danu u zemlji otkako su izbile prekogranične borbe između te grupe i Izraela prije skoro godinu dana, podstičući tenzije nakon sličnih eksplozija pejdžera militanata dan ranije.
Turski zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, rekao je da turska vojska koristi isključivo opremu domaće proizvodnje, ali da je Ankara imala dodatne mehanizme kontrole ako je treća strana uključena u nabavku ili proizvodnju uređaja.
"Bilo da se radi o operacijama koje provodimo, tekućem ratu u Ukrajini, kao i u primjeru Libana, mjere se revidiraju i nove mjere se razvijaju kao dio naučenih lekcija nakon svakog razvoja događaja", rekao je zvaničnik.
"U kontekstu ovog incidenta, mi kao Ministarstvo odbrane vršimo neophodna ispitivanja", dodala je osoba, ne navodeći dalje detalje.
U eksplozijama od utorka, izvori su rekli da su izraelski špijuni daljinski detonirali eksplozive koje su postavili u 5.000 pejdžera prije nego što su stigli u Liban.
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je za državnu novinsku agenciju Anadolu da je osnivanje nezavisne agencije za cyber-sigurnost posebno na dnevnom redu vlade, te da predsjednik Tayyip Erdogan to vidi kao neophodnost.
Ustavni sud BiH proglasio neustavnim Izborni zakon Republike Srpske
Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) proglasio je u četvrtak, 19. septembra neustavnim Izborni zakon Republike Srpske (RS), jednog od dva bh. entiteta.
U obrazloženju Odluke Ustavni sud je naveo da osporeni zakon nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Izbornim zakonom BiH "zato što se osporenim zakonom preuzimaju nadležnosti institucija BiH".
Stoga je ovaj zakon stavljen van snage, a Ustavni sud je zaključio da u Ustavu BiH ne postoje odredbe na osnovu kojih bi se mogla uspostaviti ustavnost osporenog zakona koji je donijela Narodna skupština RS.
Ustavni sud je 24. jula, privremeno suspendovao ovaj entitetski zakon, koji je 19. aprila usvojila Narodna skupština Republike Srpske.
U obrazloženju odluke, Ustavni sud je ocijenio da je riječ o "vrlo ozbiljnim i složenim pitanjima ustavnosti osporenog Izbornog zakona RS-a".
U tekstu Izbornog zakona RS definisano je da entitetska izborna komisija preuzima zakonsku ulogu državne Centralne izborne komisije BiH u organizovanju lokalnih izbora u tom bh. entitetu, ali i opštih izbora za predsjednika i potpredsjednike RS, te entitetski parlament.
Vlasti RS su pokrenule proceduru usvajanja ovog zakona nakon što je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, kojeg vlasti u RS ne priznaju, nametnuo tehničke izmjene izbornog zakona BiH
Entiteti u BiH nisu od završetka rata 1995. godine nikada imali nadležnost nad provođenjem izbora u zemlji, niti se entitetska nadležnost nad izborima spominje u Ustavu BiH.
Ustavni sud je odlučivao po apelaciji Denisa Zvizdića, potpredsjednika Zastupničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine.
On je predao apelaciju za ocjenu ustavnosti 17. jula smatrajući zakon spornim, jer se njime "oduzimaju nadležnosti CIK-u BiH i reguliše materija koja je propisana državnim Izbornim zakonom, čime se de facto stvara paralelni pravni poredak", naveo je tada Zvizdić u objavi na društvenim mrežama.
Američki zvaničnik: Podrška Kine ruskim ratnim naporima u Ukrajini dolazi sa samog vrha
Visoki zvaničnik američkog State Departmenta rekao je u srijedu da podrška Pekinga moskovskoj odbrambenoj industriji dolazi direktno od najvišeg rukovodstva Kine.
Zvaničnik je također istakao da su čipovi koje je isporučila Kina značajno ojačali sposobnosti Rusije na bojnom polju u njenom ratu protiv Ukrajine.
Mjesecima su američki zvaničnici optuživali Kinu da aktivno pomaže u ratnim naporima Rusije. Washington je sankcionisao kineske firme koje obezbjeđuju ključne komponente ruskoj odbrambenoj industriji.
U srijedu je zamjenik državnog sekretara Kurt Campbell rekao zakonodavcima da su SAD bile spore da u potpunosti shvate "apsolutni intenzitet angažmana" između ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga.
"Najviše zabrinjava to što [podrška Kine Rusiji] dolazi sa samog vrha", rekao je Campbell tokom saslušanja u Komitetu za vanjske poslove Predstavničkog doma.
Dodao je da "čipovi, neke karakteristike dizajna, neki kapaciteti povezani sa pravljenjem eksploziva" poboljšavaju operacije na bojnom polju Rusije.
"Vidimo ulogu bespilotnih letjelica i drugih kapaciteta koji prodiru u ukrajinski zračni prostor. Kina je mnogo toga potajno podržavala i izaziva stvarnu zabrinutost", rekao je.
Kineski zvaničnici odbacili su optužbe Washingtona, tvrdeći da SAD ne bi smjele "blatiti ili napadati normalne odnose između Kine i Rusije" ili kršiti "legitimna prava i interese" Kine i njenih kompanija.
Peking također nastavlja pozivati na mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine koji bi doveli do političkog rješenja, više od dvije i po godine nakon rata.
Neki članovi Kongresa pozvali su administraciju predsjednika Joea Bidena da sankcioniše kineske banke zbog podrške ratu Rusije protiv Ukrajine.
Drugorangirani diplomata State Departmenta rekao je da izazovi koje je Kina postavila za SAD premašuju one iz hladnog rata, nakon velike zajedničke vojne vježbe Kine i Rusije.
Nazvane "Ocean-2024", masivne pomorske i zračne vježbe obuhvatile su ogroman dio okeana i uključile više od 400 pomorskih plovila, najmanje 120 vojnih aviona i više od 90.000 vojnika, prema ruskom Ministarstvu odbrane.
